Connect with us

INTERVJU

Joe Peppard: Izbjegnite iluziju digitalne transformacije

“Jedan od zabrinjavajućih trendova je definitivno trend kojeg ja nazivam “lipstick on a pig” (pojam za prividno i lažno predstavljanje nečega) rekao je Prof. Peppard, te dodao “U ovakvim slučajevima organizacija daje lažni privid da je digitalna”

Objavljeno

 


Joe Peppard

Joe Peppard

Joe Peppard je Professor na ESMT, Njemačka

 

Profesor Joe Peppard bit će gostujući govornik na Međunarodnoj PANTHEON konferenciji 2017. u Grand Hotelu Portorož u Sloveniji 16. novembra. Inače je profesor u ESMT Berlinu u Njemačkoj i profesor naUniverzitetu Južne Australije. Njegova najnovija knjiga je Strateško upravljanje informacijskim sistemima: Izgradnja digitalne strategije, a trenutno piše sljedeću knjigu, Digital Leadership for Boards i C-Suites.

Kada organizacija daje iluziju da je digitalna?

Tokom proteklih nekoliko dana pregledam neke od mojih podataka o tome kako preduzeća upravljaju – ili ne – njihovim tzv. Digitalnim transformacijskim putovanjima. Impresioniran sam ambicijom nekih preduzeća, što rade i što su postigli. Drugi, nažalost, ili guraju glavu u zemlju, bez puno smjera ili daju iluziju napretka. Jedan zabrinjavajući trend koji vidimo jest ono što nazivam “lipstick on a pig” (pojam za prividno i lažno predstavljanje nečega). Ovo je mjesto gdje organizacija daje iluziju da je digitalna. Za vanjski svijet mogu predstaviti neke sjajne nove aplikacije, ali unutar preduzeća zapravo su i dalje u mraku. Mnogo se toga događa pod zastavom „naše digitalne inicijative“, ali u stvarnosti postoji mala kohezivnost i minimalan napredak.

Prema Altimeter Group, više od 80% kompanija danas prolazi kroz digitalnu transformaciju. Mislite li da sve ove kompanije znaju što digitalno znači?

Reklama

Mislim da ne. Biti digitalan uključuje više od primjene digitalnih tehnologija kao što su društvene medije, mobilni uređaji, Cloud, analitika, internet stvari, kognitivno računanje, umjetna inteligencija ili blockchain. Digitalnost pruža priliku za fundamentalno ponovno zamišljanje kompanije od trenutka strategije do njegove operacije. Takođe omogućava da preispitamo svoj poslovni model i prijedlog ponude, kako upravljamo rizikom, kako se bavimo kupcima i drugim ekosistemskim partnerima. Digitalna tehnologija kao što je „blockchain“, na prijer, izaziva suštinu onoga što danas razumijemo u organizaciji, dopuštajući pa prvi put mogućnost distribuirane autonomne organizacijske strukture. Ona takođe ima implikacije za korporativnu strategiju; na primjer, platforme izazivaju dominantnu perspektivu ponude i naglašavaju važnost upravljanja mrežnim efektima. Digitalnost može biti uzbudljiva, senzacionalna – ali je teško postići.

Spomenuli ste da je „digitalnost“ teško postići. Mislite li da je jedan od najtežih izazova za bilo koju organizaciju na putu prema „digitalnom nebu“ prevladati otpor stanovništva na promjene?

Da, slažem se. Moje istraživanje otkriva da je najteže postići kulturološke i kolektivne promjene koje su nužne kako bi organizacija postala zaista digitalna. Za zaposlenike koji nisu spremni za promjenu, promjene znače neizvjesnost, izazov njihovom identitetu i mogu ih potencijalno koštati posla. „Transformacija“ je samo druga riječ za promjenu i znamo da je postizanje promjene, posebno kulturološke promjene, nevjerojatno teško.

Digitalna transformacija također znači izgradnja snažne strategije i jasne vizije. Da li je razumijevanje potreba naših kupaca dio te jasne vizije?
Apsolutno! Vizija koja vodi inicijativu za digitalnu transformaciju ne pojavljuje se sama od sebe. Uvijek je moguće pogoditi izvanrednu poslovnu ideju, ali to je manje vjerovatno da će se dogoditi bez stavljanja neke značajne misli u nju. Ako ste još uvijek izgubljeni u mraku, morate rasvijetliti svoje ideje, proučiti tržište i svoju konkurenciju, a prije svega razumjeti ponašanje vaših kupaca. Morate prilagoditi svoje nove ideje viziji kako vaš klijent želi komunicirati s vama i kako ćete im dopustiti da to učine. Možda mislite da imate veliki poslovni model s dobitnom vrijednošću, no kupac je krajnji sudac.

Na primjer, pogledajte Uber. Oni su stvorili najveću svjetsku uslugu za automobilske usluge bez kupnje vozila, dok su eBay i Alibaba stvorili neke od najopsežnijih maloprodajnih kanala na svijetu bez održavanja inventara. Oboje se usredotočuju isključivo na kupca i „njihov problem koji treba riješiti“.

Više ćete pričati o digitalnoj transformaciji i kako da izbjegnete iluziju o digitalnoj transformaciji na Međunarodnoj PANTHEON konferenciji 16. novembra u Grand Hotelu Bernardin Portorož, Slovenija. Prije nego što se lično sretnemo, možete li nam dati savjete kako preživjeti i pripremiti se za „Digitalnost“?

Reklama

Važno je shvatiti da digitalna transformacija nije neizbježna; to zahtijeva aktivno učešće cijele organizacije. Štaviše, digitalizacija nije baš mlada, već nešto što se dešavalo već nekoliko decenija, iako je u posljednjih nekoliko godina ubrzano pokretalo mobilne, društvene medije, internet stvari i analitiku. Postoje različiti putevi za postizanje digitalne transformacije i ja ću ih detaljno razraditi tokom prezentacije. Ako pristupite procesu digitalne transformacije sa sumnjom u vašem umu, onda je predodređeno da nećete uspjeti. Morate znati da digitalizacija nije samo sredstvo za poboljšanje rezultata vašeg biznisa, već i apsolutna potreba za opstankom vaše kompanije.

 

Izvor: Datalab

 

 

Reklama
Nastavite čitati

BIZLIFE

Nepalcu je BiH obećana zemlja, većinu zarade šalje porodici

Objavljeno

 

Ashok Tamang se prije godinu i po dana oprostio od supruge, 14-ogodišnje kćeri i tek rođenog sina, kako bi došao raditi kao građevinac u Bosni i Hercegovini.

U Sarajevo je stigao iz Nepala, države u podnožju najvišeg svjetskog planinskog masiva Himalaja.

Tamag je jedan od oko 5.000 stranih radnika u Bosni i Hercegovini, čiji broj se skoro udvostručio od 2020. godine, pokazuju podaci entitetskih zavoda za zapošljavanje- piše Buka.

Najviše ih je ove godine došlo iz Turske, Srbije, Bangladeša, Kuvajta i Hrvatske, pokazuju isti podaci.

Tamang kaže da je iz Katmandua, prijestolnice Nepala, došao da radi u sarajevskoj građevinskom poduzeću “Omega Group”, kako bi sebi i porodici osigurao bolji život.

On je, uz još jedanaest zemljaka iz Nepala, u BiH došao posredstvom nepalske agencije za posredovanje pri zapošljavanju. Trebalo mu je, kaže, više od tri mjeseca da prikupi sve potrebne dokumente, jer građanima Nepala nije lako dobiti vizu za evropske zemlje, piše Radio Slobodna Evropa.

Reklama

Dodaje kako je radio na gradilištima u Prijedoru i drugim gradovima, te da je zadovoljan uslovima rada i smještaja.

Uz platu od 1.800 maraka (oko 900 eura), Tamang ima plaćen smještaj i tri obroka dnevno. Stoga većinu zarade može poslati u Nepal, gdje mjesečne plate često iznose samo par stotina američkih dolara.

Nisam još išao kući. Planiramo u sljedećih šest mjeseci i nadam se da ću ih vidjeti što prije. Razgovaramo često putem interneta, jer mi jako nedostaju”, kaže Tamang, jedan od oko 80 građana Nepala zaposlenih u BiH.

Buka

Nastavite čitati

PRIVREDA

Višković: U maju pregovori, a u junu povećanje plata

Objavljeno

 

Vlada Republike Srpske planira da početkom maja pokrene pregovore sa partnerima za povećanje plata u javnom sektoru, a povećanje će se odnositi već od juna ove godine, potvrdio je za Banjaluka.net premijer Radovan Višković. (više…)

Nastavite čitati

PRIVREDA

Marinko Umičević: Nisam političar, već čovjek iz naroda koji živi sa svojim radnicima

Objavljeno

 

Banjalučanin, obućar, tehnički direktor, ugledni privrednik, sportski radnik, humanista, čovjek jake volje i bez dlake na jeziku, političar i neko ko radi od „jutra do sutra“ i ko je uvijek uz svoje radnike…kako drugačije opisati Marinka Umičevića, tehničkog direktora banjalučke Tvornice obuće „Bema“. (više…)

Nastavite čitati

U trendu