INVESTICIJE
Rusija sprema ekonomski „bum“ u Srbiji
Do kraja godine biće usaglašena mapa puta do zajedničke ekonomske zone u Srbiji, ali i sačinjen spisak novih projekata u koje bi ulagale ruske firme. Trgovinska razmjena će na kraju 2017. biti 15 odsto vrijednija, uz rast srpskog izvoza od 28 odsto.

Potpredsjednica Vlade Srbije Zorana Mihajlović i ambasador Ruske Federacije Aleksandar Čepurin ocijenili su prije nekoliko dana da ima prostora da se dodatno proširi saradnja dviju zemalja, na šta upućuju postojeći zajednički projekti koji se dobro odvijaju.
Čepurin je Mihajlovićevu upoznao o aktuelnim podacima o porastu trgovinske razmjene dviju zemalja i planiranim investicijama ruskih kompanija.
Šta se krije iza te najave, za Sputnjik govore šef Trgovinskog predstavništva Ruske Federacije u Srbiji Andrej Hripunov, i prvi zamjenik direktora ogranka „RŽD internešenel“ u Srbiji Mansurbek Sultanov.
Hripunov smatra da će do kraja godine vrijednost rusko-srpske trgovinske razmjene biti oko 15 odsto veća u odnosu na prošlogodišnju, i iznosiće između 2,5 i 2,6 milijardi dolara. Na to, kako kaže, upućuju podaci prema kojima je u periodu od januara do avgusta, premašen iznos od 1,7 milijardi dolara. Pritom je, napominje on, srpski izvoz porastao čak 28 odsto, i ne radi se samo o najčešće pominjanim poljoprivrednim i prehrambenim proizvodima, već i farmaceutskim, iz oblasti konfekcije, ženske galanterije, što je, smatra on, potvrda njihovog dobrog kvaliteta.
„Što se tiče ruskih investicija u Srbiji, mi procjenjujemo, i to je ekspertska procjena koja je realna, da je njihova vrijednost oko četiri milijarde evra“, kaže Hripunov. Poznato je da su ovdje prisutni „Gasprom njeft“, NIS, koji je uložio 2,5 milijardi evra, „Lukoil“, „Gasprom“, metalurška kompanija u Majdanpeku, banke, među kojima i „Sberbanka“.“
On je podsjetio da je prije nekoliko dana NIS u pančevačkoj rafineriji pokrenuo novu investiciju u preradu nafte, vrijednu 300 miliona evra, ocijenivši da je tu prije svega riječ o ulaganju u ekologiju.
„Postrojenje će biti izgrađeno za dvije godine, i to će biti revolucionarno. Malo ko to ima, radi se o najmodernijim tehnologijama koje omogućavaju da se životna okolina ne zagađuje. Biće bolji i kvalitet benzina i goriva, a to znači i manje štetnih izduvnih gasova. To je baš ulaganje u budućnost“, objasnio je Hripunov.
On ukazuje da je prije nekoliko dana potpisan ugovor sa izvođačem radova na termoelektrani-toplani (TE-TO) Pančevo koju će sa 180 miliona evra finansirati „Gasprom“. U pitanju je nova tehnologija, a na tenderu je za izvođača radova izabrana kineska firma „Šangaj elektrik“.
„Vidite, to je već rusko-kinesko-srpska saradnja. I to će biti ekološka proizvodnja struje i toplote. Čista energija“, kaže šef ruskog Trgovinskog centra u Srbiji.
Na pitanje u koliko bi projekata u narednom periodu investirale ruske firme, Hripunov kaže da ih ima puno.
„Planiramo da do kraja godine sa srpskim kolegama napravimo spisak, odnosno plan projekata koji imaju perspektivu. Osim o prečišćavanju vode, o čemu se već razgovaralo, reč je o onima u oblasti medicine, informacionih tehnologija, tehnologija u oblasti građevinarstva. Ima dosta novih tehnologija u svetu koje možemo zajedno da proizvodimo, uključujući i na teritoriji Srbije i da radimo dalje za treća tržišta“, objašnjava on.
U stalnom kontaktu će, kaže, biti kako bi zajednički pratili kako se realizuju projekti sa dogovorenog spiska.
Posebno je napomenuo da se očekuje još ozbiljnih investicija u industriji, ali koje se ne odnose na energetiku.
„O tome ne bih sada u brojkama, jer biznis ne voli da se o tome priča pre vremena, ali stvarno možemo očekivati vrlo ozbiljne investicije u najskorije vreme“, istakao je Hripunov.
Na pitanje koje su to oblasti koje su ruskim firmama zanimljive, mimo energetike, on podseća da se sad sve više pažnje posvećuje oblasti inovacija i novih tehnologija. Već je, kako napominje, bilo razgovora o ulaganjima u prečišćavanje vode u Beogradu, Nišu, o novim tehnologijama u oblasti energetske efikasnosti, o saradnji u oblasti automobilske industrije, avijacije.
Od ove godine je krenula proizvodnja novog putničkog aviona MS-21, koji je u potpunosti napravljen u Rusiji. Za proizvodnju na desetine hiljada delova za taj avion, smatra on, ima mesta i za srpske firme. U stručnost ljudi iz Srbije su se, kaže, uverili sarađujući u oblasti automobilske industrije.
Na pitanje u kojoj je fazi zajedničko osnivanje specijalne ekonomske zone u Srbiji, što je najavljeno na ovogodišnjem međunarodnom ekonomskom forumu u Sankt Peterburgu, Hripunov napominje da je tim povodom ovde bila grupa predstavnika ruskih firmi.
Posetili su nekoliko mesta u Srbiji, uključujući i neke slobodne ekonomske zone, i uglavnom je bilo reči o mogućnostima pokretanja određene proizvodnje, uključujući i oblast inovacija, kao i mogućnost zajedničkog nastupa na tržištima trećih zemalja.
„Ruski privrednici su dobili odgovore na pitanja koja su ih dodatno zanimala, pre svega ona pravnog karaktera. Sada to razmatraju, i u najskorije vrijeme, sigurno do kraja godine, biće napravljena i usaglašena mapa puta za realizaciju tog posla, koja će sadržati korake i pravac u kom će se ići“, precizirao je prvi čovjek ruskog trgovinskog predstavništva.
Hripunov je naveo da se u najskorije vrijeme očekuje da počnu razgovori o novom sporazumu između Srbije i Evroazijske ekonomske komisije, u kojoj su, pored Rusije, i Belorusija, Kazahstan, Kirgizija i Jermenija.
„To će Srbiji otvoriti tržište od oko 200 miliona ljudi. A sa druge strane, i Srbija ima slobodnu trgovinu sa zemljama CEFTA, praktično bescarinsku trgovinu sa Evropskom unijom. Znači, ovdje je dobro mjesto koje je uzajamno korisno za Rusiju, za Srbiju i ja sam siguran i za treće zemlje, uključujući i Evropsku uniju“, zaključio je Hripunov.
On je ukazao na primjer „Gorenja“, koji nije usamljen, kada firme dolaze u Srbiju i organizuju proizvodnju radi plasiranja svojih proizvoda na rusko tržište. To potvrđuje da je za biznis strukturu iz zemalja EU to dobro — pa zašto da to zajedno ne iskoristimo.
Ukazao je i na to da je uspostavljena saradnja u oblasti nauke između naučno-tehničkog parka „Skolkovo“ i tehno-parka „Zvezdara“ u Beogradu. „Skolkovo“ je veliki naučni park u blizini Moskve za koji se može reći da predstavlja 22. a ne 21. vek. Sa beogradskim parkom u planu je nekoliko zajedničkih projekata, a sada se, kako napominje, radi na primjeni jedinstvene ruske tehnologije za preradu korišćenih automobilskih guma koja je potpuno ekološka.
Na pitanje koliko uopšte ima ruskih firmi u Srbiji, Hripunov kaže da se u uslovima slobode preduzetništva, kada svaka firma može da dođe u Srbiju, takav registar ne vodi.
„Ja mislim da ovdje sigurno postoji oko 50 ozbiljnih ruskih firmi, a realno bi moglo da ih bude više od 200“, ističe Hripunov za Sputnjik i zaključuje: „Zaista ima mnogo planova za srpsko-rusku saradnju“.
Na pitanje li je u izgledu novi zajednički posao na izgradnji modernog dispečerskog centra koji je, prema rečima ministarke Mihajlović, potreban Srpskim železnicama, zamenik direktora RŽD za Srbiju, Sultanov, kaže da je na tu temu već bilo aktivnosti.
„Dosad se radilo na prikupljanju podataka i projektu Dispečerskog centra. Riječ je o centru koji će omogućavati centralizovanu kontrolu nad železničkim saobraćajem na osnovnim železničkim arterijama Srbije“, objasnio je Sultanov.
On kaže da je urađen i preliminarni obračun, koji je pokazao da je za realizaciju tog velikog projekta potrebno pronaći izvor finansiranja.
Svi aktuelni radovi teku po planu i trebalo bi da sve bude završeno do kraja 2021. godine, do kada je i produžen rok korišćenja ruskog kredita od 800 miliona dolara. Riječ je o kreditu za obnovu srpskih željeznica koji je Srbiji odobren 2013. godine.
Trenutno se privode kraju ugovoreni radovi na drugoj fazi rekonstrukcije dionice Resnik—Valjevo, na pruzi Beograd—Bar, i biće završeni polovinom ovog mjeseca, kako je i planirano.
„Početkom septembra, odmah nakon dobijene građevinske dozvole, počeli smo sa radovima na tunelu Čortanovci. Riječ je o tunelu ispod Fruške gore, dužine 1,1 kilometar, koji će imati dvije odvojene jednokolosečne tunelske cijevi“, rekao je Sultanov.
On je precizirao da se trenutno buše šipovi, kojih je oko dve i po hiljade. Tunel odmah prelazi na vijadukt koji čine dve paralelne jednokolosečne mostovske konstrukcije, svaka dužine tri kilometra. Ugovor o njegovoj izgradnji je već potpisan i radovi su otpočeli.
Što se tiče rekonstrukcije i modernizacije pruge od Stare Pazove do Sremskih Karlovaca, ugovor je usaglašen i, po mišljenju Sultanova, taj ugovor, takozvani „aneks 3.2“ tokom ovog meseca će biti potpisan. To je poslednji ugovor, i sa njegovim potpisivanjem bi bila ugovorena sva sredstava iz ruskog kredita za modernizaciju srpskih železnica, naglasio je Sultanov za Sputnjik.
Izvor: Sputniknews.com
FINANSIJE
Ulaganja u fondove i postupanje u vrijeme pada tržišta

Ulaganje u investicione fondove postalo je popularan način štednje i ostvarivanja prinosa za mnoge ulagače. Međutim, kao i svako ulaganje, i ono nosi određeni nivo rizika, naročito kada su u pitanju fondovi koji ulažu u akcije svjetskih kompanija.
U posljednje vrijeme svjedočimo padu vrijednosti na svjetskim berzama, što se direktno odrazilo i na vrijednost udjela u fondovima koji ulažu u akcije. Investitori koji su svoj novac uložili u ove fondove mogu trenutno vidjeti negativne prinose, što često izaziva zabrinutost i razmišljanje o povlačenju sredstava. Ipak, važno je razumjeti da su ovakve situacije sastavni dio tržišnih ciklusa.
Za razliku od fondova koji ulažu u akcije, obveznički fondovi ili alternativni fondovi, poput onih koji se bave davanjem zajmova nisu značajno pogođeni trenutnim tržišnim kretanjima. Njihovi prinosi su stabilniji jer se zasnivaju na prihodima od kamata i otplata zajmova, što ih čini manje volatilnim u ovakvim situacijama.
Šta učiniti kada tržište pada?
U ovakvim trenucima, najvažnije je ostati pribran i ne donositi ishitrene odluke. Tržišta imaju prirodan tok – nakon pada uglavnom slijedi oporavak, a istorija je više puta pokazala da su strpljivi investitori na kraju često nagrađeni.
Jedan od načina za ublažavanje rizika jeste diverzifikacija – odnosno raspodjela sredstava na više vrsta fondova, uključujući akcijske, obvezničke, mješovite i alternativne fondove. Na taj način se smanjuje zavisnost od jednog tržišta ili sektora, a portfelj postaje otporniji na negativne oscilacije.
Zaključak
Pad tržišta, iako može djelovati zabrinjavajuće, prirodan je dio investicionog procesa. Ulaganje treba posmatrati kao dugoročan cilj, a ne kao sredstvo za brzu zaradu. Ključ uspjeha leži u diverzifikaciji i strpljenju – dvije najvažnije strategije koje pomažu investitorima da izdrže turbulentna vremena i ostvare pozitivne rezultate na duže staze.
EKONOMIJA
“Fundamental” u Banjaluci: Narodne obveznice prilika za sigurno ulaganje

Odluka Vlade Republike Srpske o prvoj emisiji narodnih obveznica predstavlja kvalitetno i sigurno ulaganje, te priliku za privlačenje novih investitora na tržište kapitala, poruka je panelista i učesnika današnje investicione konferencije “Fundamental” u Banjaluci.
Predsjednik Komisije za hartije od vrijednosti Srbije Marko Janković ocijenio je da narodne obveznice znače i sigurno ulaganje kada se rangiraju različiti rizici u investiranjima.
Janković je istakao da i Srbija razmišlja o narodnim obveznicama, kao i da Ministarstvo finansija analizira mogućnosti da se takve obveznice pojave na tržištu Srbije.
“Vidimo da su zemlje regiona već emitovale te vrste obveznica sa dobrim rezultatima”, rekao je Janković novinarima u Banjaluci.
On je naveo da Srbija ima usklađenu regulativu sa evropskim direktivama, kao i da se kontinuirano radi na inovacijama, kako bi tržište kapitala bilo u rangu sa evropskim.
Predsjednik Komisije za hartije od vrijednosti Republike Srpske Ognjen Mihajlović naglasio je da su sve dosadašnje emisije obveznica bile prikazane na transparentan način, kao i da su građani koji su više upućeni i do sada kupovali obveznice.
Prema njegovim riječima, emisija narodnih obveznica je usmjerena na fizička lica, odnosno običnog građanina.
“Ovaj pilot projekat treba ljudima da približi i da im pokaže šta su štedne obveznice. Vjerujem da će ovaj projekat biti uspješan”, smatra Mihajlović.
On je naveo da će na današnjoj investicionoj konferenciji biti prezentovani određeni podaci o tržištu, te regulatorni okvir.
“Preživjeli smo transformaciju investicionih fondova, mijenjali smo zakone, omogućili nove proizvode i vjerujem da ćemo iduće godine usvojiti nove zakone koji bi u potpunosti bili usklađeni sa evropskim direktivama, te bi stvorili jednu investicionu situaciju koja obavezuje ovlaštene učesnike kako bi nadzor bio efikasniji”, pojasnio je Mihajlović.
On je rekao da je u planu novi zakon o tržištu kapitala, kao i priprema zakona o alternativnim fondovima.
Investiciona konferenciju “Fundamental” okupila je u Banjaluci oko 200 je učesnika iz Srbije, Hrvatske i BiH.
Svečanom otvaranju konferencije prisustvovali su srpski član i predsjedavajuća Predsjedništva BiH Željka Cvijanović, ministar finansija Republike Srpske Zora Vidović i ministar finansija i trezora u Savjetu ministara Srđan Amidžić.
Investicionu konferenciju “Fundamental”, čiji je cilj promocija investiranja, organizuje Udruženje društava za upravljanje investicionim fondovima pri Privrednoj komori Republike Srpske.
Cvijanović: U institucijama Srpske uvijek ćete imati pouzdanog partnera
Srpski član i predsjedavajuća Predsjedništva BiH Željka Cvijanović istakla je na svečanom otvaranju investicione konferencije “Fundamental” u Banjaluci da je ovaj događaj snažan podsticaj za ekonomski napredak, inovacije i jačanje saradnje, te da će u institucijama Republike Srpske uvijek imati partnera.
Cvijanovićeva je izrazila nadu da će diskusije u okviru konferencije donijeti korisne zaključke koji će imati potencijal da doprinesu daljem razvoju tržišta kapitala i privrede u Republici Srpskoj.
“U institucijama naše Republike, koje su u u potpunosti posvećene realizaciji navedenih ciljeva, uvijek ćete imati iskrenog i pouzdanog partnera”, naglasila je Cvijanovićeva u obraćanju.
Ona je ocijenila da ovaj događaj nije samo prilika za razmjenu znanja i iskustava, već istovremeno i snažan podsticaj za ekonomski napredak, inovacije i jačanje saradnje u ovom dinamičnom i izazovnom okruženju.
“Uvijek sam srećna kada su Banjaluka i Republika Srpska domaćini ovako značajnih i dobro organizovanih manifestacija regionalnog karaktera, kao što je konferencija `Fundamental`”, zaključila je Cvijanovićeva.
Vučenović: Konkretno o investiranju i tržištu kapitala
Investiciona konferencija “Fundamental”, koja je danas otvorena u Banjaluci, daće mnoge odgovore na pitanja investiranja i tržišta kapitala u Republici Srpskoj, izjavio je izvršni direktor Društva za upravljanje investicionim fondovima Zoran Vučenović.
“Ovo je prva konferencija tržišta kapitala u Republici Srpskoj i očekujemo da će ona biti prvi korak u širem razvoju ovog tržišta”, rekao je Vučenović novinarima.
SRNA
INVESTICIJE
Eksproprijacija zemljišta za aerodrom u Trebinju biće završena 2025. godine

Eksproprijacija zemljišta za potrebe izgradnje aerodroma u Trebinju, biće završena 2025. godine, saopšteno je nakon sjednice Vlade Republike Srpske koja je održana u Banjaluci.
Vlada je na sjednici utvrdila Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o posebnom postupku eksproprijacije radi izgradnje aerodroma u Trebinju, po hitnom postupku, a zakon će, kako je navedeno, biti donesen iz razloga što postupci eksproprijacije u 2020. godini nisu ni mogli biti započeti zbog pandemije virusa korona.
– Odnosno, bili su usporeni zbog pandemije izazvane virusom kovid 19, te će se oni okončati u 2025. godini, a sve s ciljem izgradnje aerodroma i realizacije jednog ovakvog složenog projekta koji je od opšteg interesa za Republiku Srpsku – naglašeno je iz vladinog kabineta za odnose s javnošću.
-
NEKRETNINE1 godina prije
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
NOVOSTI10 meseci prije
Učesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
EKOLOGIJA1 godina prije
Hoće li rudnik litijuma ugroziti stanovnike Tuzle?
-
BIZNIS1 godina prije
Telekom Srpske ili BH Telecom: Ko trenutno vrijedi više!?
-
TEHNOLOGIJA1 godina prije
Miškovićev „Ananas“ ulazi na tržište BiH
-
GRAĐEVINARSTVO1 godina prije
Nijemci će graditi najveću zgradu u Republici Srpskoj
-
EKOLOGIJA1 godina prije
Šta će biti sa eksploatacijom litijuma u Loparama
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prije
Prodaja tornjeva „napuhala“ dobit banjalučkog m:tela