INTERVJU
Borko Đurić: Potreban veći stepen saradnje vlasti i privrede
Predsjednik Privredne komore Republike Srpske Borko Đurić poručuje da će u narednoj godini biti trasirani putevi ka primjeni „Programa ekonomskih reformi Srpske za period 2018-2020. godine“ i napominje da je Srpska zabilježila rast privrede.
On u intervjuu Srni napominje da je nerealno očekivati da se već 2018. godine osjete puni efekti primjene mjera tog programa, ali da je moguća bolja praksa kada je riječ o izvršavanju obaveza.
Postoji hroničan nedostatak kvalifikovane radne snage u svim proizvodnim djelatnostima, dok je, s druge strane, veliki broj kvalifikovanih za zanimanja koja tržište rada ne traži.
Problem je i nemogućnost da budu obezbijeđene veće plate za one u proizvodnoj djelatnosti, što je jedan od uzroka odlaska kvalitetne radne snage.
Đurić upozorava da oni koji odlaze sa sobom vode i svoje porodice, što će uskratiti priliv doznaka iz inostranstva.
On ukazuje na činjenicu da već sada domaća izvozno orijentisana preduzeća imaju sve više narudžbi, a sve manje mogućnosti da odgovore zahtjevima upravo zbog nedostatka radne snage.
Privredna komora je dostavila Vladi Republike Srpske svoje prioritete i većina njih je uvažena, te, u različitoj formi, našla mjesto u Programu ekonomskih reformi.
Đurić ističe potrebu povećanja stope privrednog rasta, kao i većeg stepena saradnje vlasti i privrede, kako bi u kraćem roku bili vidljivi određeni efekti iz Programa ekonomskih reformi, ali i potrebu većeg sankcionisanja svih negativnih pojava, te stvaranje novog odnosa prema obavezama i radu.
On upozorava na poteškoće političke prirode koje skraćuju manevarski prostor privredi, kao što je trošenje i rasipanje energije na međusobne sukobe u Srpskoj, kao i stanje u BiH, u kojoj postoji tendencija da jedni dominiraju nad drugim, dok drugi žele što više samostalnosti.
I pored svih poteškoća, Srpska ima u ovoj godini određeni privredni rast, napominje Đurić i ukazuje na makroekonomske pokazatelje – za deset mjeseci ove godine registrovan je rast industrijske proizvodnje za 1,5 odsto u odnosu na isti period lani, te rast prerađivačke industrije od 5,8 odsto.
Za prvih deset mjeseci ove godine povećan je izvoz za više od 21 odsto, a povećana je i pokrivenost uvoza izvozom, i to sa 65,8 na 71,4 odsto, što je dobar pokazatelj, naglašava Đurić u intervjuu Srni.
Prerađivačka industrija ostvaruje oko 85 odsto izvoza. Proizvodnja kože i proizvoda od kože ima izvoz od 355 miliona KM, a prerada drveta i proizvoda od drveta 282 miliona KM.
Tu je i proizvodnja namještaja sa izvozom od 208 miliona KM, pa skoro pola milijarde KM izvoza u drvoprerađivačkoj industriji i više od 220 miliona KM izvoza prehrambenih proizvoda.
„Ono što zabrinjava jeste znatno povećanje zaduženosti i pad likvidnosti privrede, što će imati negativan odraz na ionako nizak nivo konkurentnosti, a samim tim i na rezultate privređivanja“, upozorava Đurić.
On naglašava da treba naći način da se zainteresuju građani kako da svoje značajne štedne uloge aktiviraju u realizaciji dobro osmišljenih projekata kojima bi se upravljalo na način koji bi ulivao sigurnost.
Kao primjer, Đurić navodi mogućnost finansiranja sredstvima štednje u neki od objekata energetskog sektora.
Izvor: Privredna komora RS
BIZLIFE
Nepalcu je BiH obećana zemlja, većinu zarade šalje porodici
Ashok Tamang se prije godinu i po dana oprostio od supruge, 14-ogodišnje kćeri i tek rođenog sina, kako bi došao raditi kao građevinac u Bosni i Hercegovini.
U Sarajevo je stigao iz Nepala, države u podnožju najvišeg svjetskog planinskog masiva Himalaja.
Tamag je jedan od oko 5.000 stranih radnika u Bosni i Hercegovini, čiji broj se skoro udvostručio od 2020. godine, pokazuju podaci entitetskih zavoda za zapošljavanje- piše Buka.
Najviše ih je ove godine došlo iz Turske, Srbije, Bangladeša, Kuvajta i Hrvatske, pokazuju isti podaci.
Tamang kaže da je iz Katmandua, prijestolnice Nepala, došao da radi u sarajevskoj građevinskom poduzeću “Omega Group”, kako bi sebi i porodici osigurao bolji život.
On je, uz još jedanaest zemljaka iz Nepala, u BiH došao posredstvom nepalske agencije za posredovanje pri zapošljavanju. Trebalo mu je, kaže, više od tri mjeseca da prikupi sve potrebne dokumente, jer građanima Nepala nije lako dobiti vizu za evropske zemlje, piše Radio Slobodna Evropa.
Dodaje kako je radio na gradilištima u Prijedoru i drugim gradovima, te da je zadovoljan uslovima rada i smještaja.
Uz platu od 1.800 maraka (oko 900 eura), Tamang ima plaćen smještaj i tri obroka dnevno. Stoga većinu zarade može poslati u Nepal, gdje mjesečne plate često iznose samo par stotina američkih dolara.
“Nisam još išao kući. Planiramo u sljedećih šest mjeseci i nadam se da ću ih vidjeti što prije. Razgovaramo često putem interneta, jer mi jako nedostaju”, kaže Tamang, jedan od oko 80 građana Nepala zaposlenih u BiH.
Buka
PRIVREDA
Višković: U maju pregovori, a u junu povećanje plata
Vlada Republike Srpske planira da početkom maja pokrene pregovore sa partnerima za povećanje plata u javnom sektoru, a povećanje će se odnositi već od juna ove godine, potvrdio je za Banjaluka.net premijer Radovan Višković. (više…)
PRIVREDA
Marinko Umičević: Nisam političar, već čovjek iz naroda koji živi sa svojim radnicima
Banjalučanin, obućar, tehnički direktor, ugledni privrednik, sportski radnik, humanista, čovjek jake volje i bez dlake na jeziku, političar i neko ko radi od „jutra do sutra“ i ko je uvijek uz svoje radnike…kako drugačije opisati Marinka Umičevića, tehničkog direktora banjalučke Tvornice obuće „Bema“. (više…)
-
NEKRETNINE8 meseci prije
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prije
Novi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI3 meseca prije
Učesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE11 meseci prije
Vlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
INVESTICIJE1 godina prije
Castellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
NOVOSTI1 godina prije
Prag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
POLJOPRIVREDA1 godina prije
Proizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu
-
FINANSIJE11 meseci prije
Mtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca