FINANSIJE
Koliko će BiH novca vratiti naredne godine?
SARAJEVO – Ukupan dug BiH trenutno iznosi oko osam milijardi maraka. Od tog iznosa, prema nacrtu budžeta za narednu godinu, kojeg je na posljednjoj sjednici usvojilo Vijeće ministara BiH, bit će vraćeno nešto više od milijardu KM.
Iako je ovaj iznos dio državnog budžeta, obaveze institucija čine manje od jedan posto ukupnih godišnjih obaveza, oko šest miliona maraka. Tome treba dodati još oko 9,5 miliona KM koje će vratiti Brčko Distrikt. Ostatak od oko 990 miliona KM treba da vrate entiteti iz svojih budžeta.
Tačnije, iz budžeta FBiH će naredne godine biti izdvojeno oko 645 miliona KM za vraćanje međunarodnog duga, dok će RS za te namjene morati izdvojiti nešto više od 340 miliona maraka.
Ako posmatramo po kreditorima, u toku naredne godine najviše ćemo morati platiti Međunarodnom monetarnom fondu (MMF), ukupno 350 miliona KM.
Zanimljivo je da BiH, iako je dobila prvu tranšu novog, takozvanog produženog aranžmana, u iznosu od oko 150 miliona maraka, još nije vratila ni prethodni kredit dobijen od MMF-a, po osnovu stand by aranžmana. Ovaj prethodni kredit je odobren prije pet godina i još smo po tom osnovu dužni blizu 700 miliona maraka.
S obzirom na omjer visine starog i novog duga prema MMF-u, te iznosa godišnje rate, ispada da nam je ova međunarodna finansijska institucija odobrila novi kredit kako bismo im mogli vraćati onaj stari.
Kada već spominjemo stara zaduženja, vrijedi napomenuti da BiH još vraća kredite koje je dobila za vrijeme bivše SFRJ. Dobar dio ovih dugova, prema kreditorima okupljenim u takozvani Londonski i Pariški klub, otpisan je nakon rata.
Tu je još, kao povjerilac, i Međunarodna banka za obnovu i razvoj (IBRD), koja djeluje u okviru Svjetke banke. Najviše dugujemo Pariškom klubu, oko 700 miliona maraka. Slijedi IBRD koja potražuje oko 370 miliona KM, te Londonski klub povjerilaca kojem dugujemo oko 180 miliona maraka.
U toku naredne godine dug koji je nastao za vrijeme SFRJ bit će umanjen za više od 80 miliona KM. Prema Pariškom i Londonskom klubu FBiH će vratiti 57 miliona KM, a RS 36 miliona maraka. Osim toga, dio novca će biti plaćen i IBRD-u, ali se taj iznos „stopio“ s novim dugom, nastalim nakon rata u BiH.
Kreditori, kojima ćemo u toku naredne godine vratiti više od 100 miliona maraka su Svjetska banka, tačnije njena razvojna agencija IDA, kojoj ćemo vratiti 133 miliona KM, te Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD), kojoj ćemo isplatiti 116 miliona KM.
Zanimljivo je da je od spomenutih sedam milijardi novog duga, blizu dvije milijarde iskorišteno za cestovnu infrastrtukturu. Tačnije, oko 1,4 milijarede maraka su krediti koji su uzeti za izgradnju autoputeva u BiH i to Koridora Vc, te autoputeva Banja Luka – Doboj i Banja Luka – Bosanska Gradiška.
Ostalih oko 500 miliona KM otpada na kredite koji su uzeti za izgradnju i obnovu ostalih putnih pravaca u zemlji. Najvažniji kreditori u oblasti cestogradnje su EBRD, Evropska investicijska banka (EIB), Kuvajtski fond, OPEC-ov fond za međunarodni razvoj (OFID) i drugi. Obaveza vraćanja ovih kredita je na entitetima.
Spomenuti kreditori su odobravali novac i za izgradnju i obnovu željezničke infrastrukture. Trenutno zaduženje BiH po osnovu kredita koji su iskorišteni za ove namjene iznosi oko 360 miliona KM.
Značajan iznos trenutnog zaduženja BiH otpada i na krtedite uzete za realizaciju elektroenergetskih projekata. Trenutno je BiH po tom osnovu dužna više od 1,1 milijardi maraka. Najznačajniji kreditor u ovoj oblasti je Njemačka razvojna banka KfW, od koje smo dobili više od 450 miliona KM kredita. Tu je i EIB sa oko 430 miliona KM, te Svjetska banka, čiji doprinos u ovoj sumi iznosi više od 200 miliona maraka.
Od ovog novca je planirano da se grade i obnavljaju elektroenergetski objekti, poput HE Vranduk, vjetroelektrana Podveležje i Mesihovina, te brojnih drugih objekata. Tu su i projekti podrške povećnju energetske efikasnosti, elektrifikacija pojedinih područja i slično.
U toku ove godine mnogo se pisalo o tome kako se entiteti zadužuju kod komercijalnih banaka, putem emitovanja vrijednosnih papira, obveznica i trezorskih zapisa. Po tom osnovu, entiteti će iz budžeta u narednoj godini morati izdvojiti blizu 16 miliona KM kako bi vraćali ova zaduženja, dok će iz budžeta Brčko Distrikta biti isplaćeno oko 1,5 miliona maraka za ove namjene.
Tačnije Vlada FBiH će morati isplatiti nešto više od osam miliona KM, a Vlada RS-a više od 7,5 miliona maraka. Novac će moratiti isplatiti trima komercijalnim bankama i to UniCredit, Raiffeisen i Erste banci.
Izvor: Faktor.ba
BIZNIS
100 zajmova – 100 novih prilika za našu zajednicu
Prošla godina za fond MS Loans bila je godina stvaranja novih prilika i osnaživanja domaće privrede. Kroz 100 odobrenih zajmova, pomogli su preduzetnicima i malim i srednjim preduzećima da svoje ideje pretvore u stvarnost — od samog procesa osnivanja do proširenja proizvodnje i ulaganja u moderniju opremu.
Svaki zajam znači više od same finansijske podrške — on je povjerenje, vjetar u leđa i znak da zajedno gradimo snažniju lokalnu ekonomiju. Iza svakog broja stoji priča o porodici koja je zadržala posao, o mladom preduzetniku koji je pokrenuo nešto svoje ili o malom biznisu koji ide ka tome da izraste u stabilnu firmu.
Iza svakog broja stoji stvarna priča — i stvarni ljudi čiji trud i upornost zaslužuju podršku.
Dvoje korisnika, iako iz potpuno različitih branši, slažu se u jednom: zajam im je omogućio da svoje planove pretvore u opipljiv rezultat.
“Nama ovaj zajam nije bio samo finansijska pomoć – bio je pokretač da hrabro krenemo naprijed, razvijemo svoje ideje i ostvarimo ono što smo dugo planirali.” – poručuju Dragan D., vlasnik poljoprivrednog gazdinstva, i Boško B., perspektivan mlad čovjek koji se bavi izdavaštvom.
Dragan dodaje:
“Uz podršku fonda nabavili smo nove poljoprivredne mašine i proširili gazdinstvo, te u budućnosti očekujemo rast proizvodnje i efikasnosti.”
Boško ističe:
“Mi smo sredstva iskoristili da kreiramo, unaprijedimo i pustimo u izdavaštvo udžbenike za djecu, prilagođene raznim uzrastima. Danas naši udžbenici pomažu mnogim mališanima da lakše uče i odrastaju.”
Cilj u Management Solutions-u ostaje isti: da budemo pouzdan partner onima koji stvaraju, razvijaju i unaprjeđuju našu zajednicu. Zato nastavljaju istim putem — jer kada ulažu u ljude i njihove ideje, ulažu u budućnost svih nas – zaključuju u Management Solutions-u.
BIZNIS
Prvi alternativni investicioni fond u BiH obilježio godinu dana uspješnog poslovanja
Otvoreni specijalizovani alternativni investicioni fond za ulaganje u potraživanja po datim zajmovima, poznat pod imenom MS Loans, kojim upravlja Društvo za upravljanje investicionim fondovima Management Solutions d.o.o. Banja Luka, ovih dana bilježi prvu godišnjicu uspješnog poslovanja.
Fond, prvi takve vrste u Bosni i Hercegovini, specijalizovan je za finansiranje mikro, malih i srednjih preduzeća, kao i preduzetnika.
Već u prvoj godini postojanja MS Loans je nadmašio tržišna očekivanja.
Imovina Fonda povećana je za impresivnih 270 odsto, a ostvareni prinos iznosi oko 12 odsto, čime je opravdano povjerenje koje su mu ukazali investitori.
Ono što izdvaja MS Loans na domaćem tržištu jeste činjenica da je okupio domaća fizička i pravna lica koja su prepoznala potencijal domaćeg preduzetništva i odlučila da svoj kapital ulože upravo u njegov razvoj.
Na taj način, investitori ostvaruju konkretne finansijske koristi, ali istovremeno daju značajan doprinos rastu realnog sektora u zemlji.

U vremenu kada tradicionalni oblici štednje nude sve skromnije prinose, ovaj Fond se nameće kao moderna alternativa svima koji žele da njihov novac radi za njih, i da pritom podrže razvoj domaće privrede.
Upravo sada je prilika da postanete profesionalni investitor – iskoristite mogućnost da budete među prvima koji putem ovog savremenog modela ulaganja kreiraju vlastitu investicionu budućnost.
Kako ističu iz Društva za upravljanje investicionim fondovima Management Solutions, cilj je da se nastavi sa odgovornim vođenjem Fonda i daljim jačanjem povjerenja investitora.
„Zahvaljujemo se svim ulagačima na ukazanom povjerenju i nastavljamo raditi na očuvanju stabilnosti i ispunjavanju svih ciljeva Fonda“, poručuju iz Management Solutions-a. PR
FINANSIJE
Ulaganja u fondove i postupanje u vrijeme pada tržišta
Ulaganje u investicione fondove postalo je popularan način štednje i ostvarivanja prinosa za mnoge ulagače. Međutim, kao i svako ulaganje, i ono nosi određeni nivo rizika, naročito kada su u pitanju fondovi koji ulažu u akcije svjetskih kompanija.
U posljednje vrijeme svjedočimo padu vrijednosti na svjetskim berzama, što se direktno odrazilo i na vrijednost udjela u fondovima koji ulažu u akcije. Investitori koji su svoj novac uložili u ove fondove mogu trenutno vidjeti negativne prinose, što često izaziva zabrinutost i razmišljanje o povlačenju sredstava. Ipak, važno je razumjeti da su ovakve situacije sastavni dio tržišnih ciklusa.
Za razliku od fondova koji ulažu u akcije, obveznički fondovi ili alternativni fondovi, poput onih koji se bave davanjem zajmova nisu značajno pogođeni trenutnim tržišnim kretanjima. Njihovi prinosi su stabilniji jer se zasnivaju na prihodima od kamata i otplata zajmova, što ih čini manje volatilnim u ovakvim situacijama.
Šta učiniti kada tržište pada?
U ovakvim trenucima, najvažnije je ostati pribran i ne donositi ishitrene odluke. Tržišta imaju prirodan tok – nakon pada uglavnom slijedi oporavak, a istorija je više puta pokazala da su strpljivi investitori na kraju često nagrađeni.
Jedan od načina za ublažavanje rizika jeste diverzifikacija – odnosno raspodjela sredstava na više vrsta fondova, uključujući akcijske, obvezničke, mješovite i alternativne fondove. Na taj način se smanjuje zavisnost od jednog tržišta ili sektora, a portfelj postaje otporniji na negativne oscilacije.
Zaključak
Pad tržišta, iako može djelovati zabrinjavajuće, prirodan je dio investicionog procesa. Ulaganje treba posmatrati kao dugoročan cilj, a ne kao sredstvo za brzu zaradu. Ključ uspjeha leži u diverzifikaciji i strpljenju – dvije najvažnije strategije koje pomažu investitorima da izdrže turbulentna vremena i ostvare pozitivne rezultate na duže staze.
-
NOVOSTI1 godina prijeUčesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
NEKRETNINE2 meseca prijeTrebinje: Počela prodaja stanova u luksuznom stambeno-poslovnom objektu „Kompas“
-
NOVOSTI1 godina prijePlatforma Ananas stigla i u BiH
-
NOVOSTI1 godina prijePogledajte firme iz IT sektora koje su dobile pomoć države
-
NEKRETNINE7 meseci prijeInflacija već progutala povrat PDV-a na prvu nekretninu
-
NOVOSTI1 godina prijeZavršeno ravnanje terena za trebinjsku Slobodnu zonu
-
INVESTICIJE1 godina prijeNapreduje gradnja bolnice u Trebinju – završetak krajem sljedeće godine
-
NOVOSTI1 godina prijeMost u Počitelju službeno dobio novo ime



