FINANSIJE

Koliko će BiH novca vratiti naredne godine?

SARAJEVO – Ukupan dug BiH trenutno iznosi oko osam milijardi maraka. Od tog iznosa, prema nacrtu budžeta za narednu godinu, kojeg je na posljednjoj sjednici usvojilo Vijeće ministara BiH, bit će vraćeno nešto više od milijardu KM.

Objavljeno

4. decembar 2017.

privrednik

konvertibilna marka Iako je ovaj iznos dio državnog budžeta, obaveze institucija čine manje od jedan posto ukupnih godišnjih obaveza, oko šest miliona maraka. Tome treba dodati još oko 9,5 miliona KM koje će vratiti Brčko Distrikt. Ostatak od oko 990 miliona KM treba da vrate entiteti iz svojih budžeta.

Tačnije, iz budžeta FBiH će naredne godine biti izdvojeno oko 645 miliona KM za vraćanje međunarodnog duga, dok će RS za te namjene morati izdvojiti nešto više od 340 miliona maraka.

Ako posmatramo po kreditorima, u toku naredne godine najviše ćemo morati platiti Međunarodnom monetarnom fondu (MMF), ukupno 350 miliona KM.

Zanimljivo je da BiH, iako je dobila prvu tranšu novog, takozvanog produženog aranžmana, u iznosu od oko 150 miliona maraka, još nije vratila ni prethodni kredit dobijen od MMF-a, po osnovu stand by aranžmana. Ovaj prethodni kredit je odobren prije pet godina i još smo po tom osnovu dužni blizu 700 miliona maraka.

S obzirom na omjer visine starog i novog duga prema MMF-u, te iznosa godišnje rate, ispada da nam je ova međunarodna finansijska institucija odobrila novi kredit kako bismo im mogli vraćati onaj stari.

Kada već spominjemo stara zaduženja, vrijedi napomenuti da BiH još vraća kredite koje je dobila za vrijeme bivše SFRJ. Dobar dio ovih dugova, prema kreditorima okupljenim u takozvani Londonski i Pariški klub, otpisan je nakon rata.

Tu je još, kao povjerilac, i Međunarodna banka za obnovu i razvoj (IBRD), koja djeluje u okviru Svjetke banke. Najviše dugujemo Pariškom klubu, oko 700 miliona maraka. Slijedi IBRD koja potražuje oko 370 miliona KM, te Londonski klub povjerilaca kojem dugujemo oko 180 miliona maraka.

Reklama

U toku naredne godine dug koji je nastao za vrijeme SFRJ bit će umanjen za više od 80 miliona KM. Prema Pariškom i Londonskom klubu FBiH će vratiti 57 miliona KM, a RS 36 miliona maraka. Osim toga, dio novca će biti plaćen i IBRD-u, ali se taj iznos „stopio“ s novim dugom, nastalim nakon rata u BiH.

Kreditori, kojima ćemo u toku naredne godine vratiti više od 100 miliona maraka su Svjetska banka, tačnije njena razvojna agencija IDA, kojoj ćemo vratiti 133 miliona KM, te Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD), kojoj ćemo isplatiti 116 miliona KM.

Zanimljivo je da je od spomenutih sedam milijardi novog duga, blizu dvije milijarde iskorišteno za cestovnu infrastrtukturu. Tačnije, oko 1,4 milijarede maraka su krediti koji su uzeti za izgradnju autoputeva u BiH i to Koridora Vc, te autoputeva Banja Luka – Doboj i Banja Luka – Bosanska Gradiška.

Ostalih oko 500 miliona KM otpada na kredite koji su uzeti za izgradnju i obnovu ostalih putnih pravaca u zemlji. Najvažniji kreditori u oblasti cestogradnje su EBRD, Evropska investicijska banka (EIB), Kuvajtski fond, OPEC-ov fond za međunarodni razvoj (OFID) i drugi. Obaveza vraćanja ovih kredita je na entitetima.

Spomenuti kreditori su odobravali novac i za izgradnju i obnovu željezničke infrastrukture. Trenutno zaduženje BiH po osnovu kredita koji su iskorišteni za ove namjene iznosi oko 360 miliona KM.

Značajan iznos trenutnog zaduženja BiH otpada i na krtedite uzete za realizaciju elektroenergetskih projekata. Trenutno je BiH po tom osnovu dužna više od 1,1 milijardi maraka. Najznačajniji kreditor u ovoj oblasti je Njemačka razvojna banka KfW, od koje smo dobili više od 450 miliona KM kredita. Tu je i EIB sa oko 430 miliona KM, te Svjetska banka, čiji doprinos u ovoj sumi iznosi više od 200 miliona maraka.

Reklama

Od ovog novca je planirano da se grade i obnavljaju elektroenergetski objekti, poput HE Vranduk, vjetroelektrana Podveležje i Mesihovina, te brojnih drugih objekata. Tu su i projekti podrške povećnju energetske efikasnosti, elektrifikacija pojedinih područja i slično.

U toku ove godine mnogo se pisalo o tome kako se entiteti zadužuju kod komercijalnih banaka, putem emitovanja vrijednosnih papira, obveznica i trezorskih zapisa. Po tom osnovu, entiteti će iz budžeta u narednoj godini morati izdvojiti blizu 16 miliona KM kako bi vraćali ova zaduženja, dok će iz budžeta Brčko Distrikta biti isplaćeno oko 1,5 miliona maraka za ove namjene.

Tačnije Vlada FBiH će morati isplatiti nešto više od osam miliona KM, a Vlada RS-a više od 7,5 miliona maraka. Novac će moratiti isplatiti trima komercijalnim bankama i to UniCredit, Raiffeisen i Erste banci.

Izvor: Faktor.ba

Reklama

Slične teme:

Sledeći

Svjetska banka: Zapadnom Balkanu 150 mil. $ za podsticaj trgovine

Ne propustite

Republika Srpska dobila dobrovoljni penzijski fond

Nastavite čitati

BIZNIS

Bitcoin skočio na 90.000 dolara po prvi put u povijesti

Objavljeno

2 sedmice prije

12. novembar 2024.

Urednik

Vodeća kriptovaluta zadnji je put bila viša za 12% na 89.100 USD, prema Coin Metricsu. Ranije u ponedjeljak porastao je čak do 89.623,00 dolara. Mnogi ulagači očekuju da će njegova cijena nastaviti s novim rekordima na putu do 100.000 dolara kasnije ove godine.

“Bitcoin je sada u modusu otkrivanja cijene nakon što je rano prošle srijede ujutro probio rekorde svih vremena kada je službeno objavljeno da je Trump pobijedio na izborima”, rekao je Mike Colonnese, analitičar u H.C. Wainwright.

„Vjerojatno će se snažno pozitivno raspoloženje zadržati do kraja 2024. i [mi] vidimo da bi cijene bitcoina potencijalno mogle doseći šesteroznamenkasti broj do kraja ove godine“, dodao je.

Kripto ulagači navijaju za obećanja novoizabranog predsjednika Donalda Trumpa da će regulatorno okruženje učiniti poticajnijim, pa čak i prijateljskim prema kripto poduzećima, koja su se dugo borila s nedostatkom jasnoće pravila puta, javlja Seebiz.

Dok se bitcoin već dugo smatra sigurnom imovinom u Washingtonu – to jest, ne podliježe zakonima o vrijednosnim papirima – dugi rep kriptovaluta i startupa povezanih s kripto valutom djeluje u rizičnoj sivoj zoni.

„To je upravo pomaknuto za 180 stupnjeva“, rekao je Matt Hougan, glavni investicijski direktor Bitwise Asset Managementa, za CNBC. „Sada smo u pozitivnom regulatornom okruženju, sada imamo vjetar u leđa zbog toga, a to dolazi u slučaju tržišta koje je već bilo na tržištu bikova… to će nas gurnuti gore.“

Reklama

Eterom se u ponedjeljak navečer trgovalo više za 5,8%. Token za plaćanje XRP porastao je za gotovo 4%, a token povezan s projektom decentraliziranog financiranja Polygon porastao je za više od 4%. Dogecoin je bio jedan od najvećih dobitnika – vjerojatno zbog svoje povezanosti s Elonom Muskom, koji je pomogao da Trump bude izabran. Porasla je za 38%.

Na tržištu dionica, Coinbase i MicroStrategy dobili su oko 3%, odnosno 5%, u produljenom trgovanju. Na redovitoj sjednici u ponedjeljak, Coinbase je porastao za 19% i trgovao se iznad 300 dolara prvi put od 2021. Sada je to oko 6% u odnosu na najvišu vrijednost iz te godine.

Trgovci i analitičari slažu se da je ovo povećanje tek na početku.

“Čini se da postoji zračni jaz između prethodnih [bitcoin] najviših vrijednosti svih vremena oko 72.000 dolara i 100.000 dolara”, rekao je Hougan. “Teško je točno vidjeti što bi natjeralo prodavače da uđu na ovo tržište i zaustave zamah prije nego što dođemo do te razine. Naravno, nema nikakvih garancija. Mogli ste vidjeti povlačenja, ali mi smo u novom ciklusu kripto tržišta. … Mislim da smo u pravu što smo optimistični i da je predrasuda još uvijek na pozitivnoj strani.”

Nastavite čitati

FINANSIJE

Firmama MMSCODE i Core 3,7 mil KM za održavanje IZIS-a

Objavljeno

2 meseca prije

23. septembar 2024.

Nikola Topalović

Fond zdravstvenog osiguranja (FZO) RS platiće firmama MMSCODE iz Banjaluke i Core iz Sarajeva 3,7 mil KM za trogodišnje održavanje Integrisanog zdravstvenog informacionog sistema (IZIS).

Rezultat je to tendera koji je sproveo Fond zdravstvenog osiguranja (FZO) RS na osnovu kojeg se potpisuje trogodišnji ugovor.

U odluci o izboru najpovoljnijeg ponuđača je navedeno da se prihvata ponuda grupe ponuđača MMSCODE iz Banjaluke i Core iz Sarajeva u vrijednosti od 3.753.529 KM sa pripadajućim porezima.

Prihvaćena ponuda, koja je ujedno bila i jedina, je za 2.171 KM niža u odnosu na sredstva koja su bila predviđena tenderom (3.755.700 KM sa PDV-om).

Kako je Capital ranije pisao, Fond je kroz ovogodišnji plan javnih nabavki uvećao sredstva za ove namjene.

Prvobitno je bilo predviđeno 680.000 KM bez PDV-a odnosno 795.600 sa PDV-om za ovu godinu. Sredinom godine je došlo do promjene plana javnih nabavki, pa su u Fondu odlučili da se redovno održavanje IZIS-a obezbijedi kroz trogodišnji ugovor, a za te namjene su planirali 3,2 mil KM bez PDV-a ili 3,75 miliona sa pripadajućim porezom.

Reklama

To znači da će se na godišnjem nivou za ove namjene izdvajati oko 1,2 mil KM, što je oko 400.000 KM više od prvobitnog plana.

Nakon izmjene plana objavljen je tender za izbor izvođača na kojem su se pojavile samo navedene firme.

Podsjećanja radi, IZIS je plaćen 26 mil KM kompanijama MMSCode, Lanaco i Ericsson Nikola Tesla iz Zagreba koje su radile na njegovom kreiranju i implementaciji.

Kompletan razvojni put IZIS-a, kako navodi Capital, pratili su problemi. Od prvog dana sistem se pokazao kao neefikasan i neprilagođen doktorima koji su mjesecima negodovali zbog komplikacija i nepovezanosti sa drugim zdravstvenim ustanovama.

Inače, IZIS je krajem prošle godine bio na meti hakerskog napada zbog čega je cijeli sistem ove godine često bio van funkcije.

Capital

Reklama

Nastavite čitati