ENERGETIKA
Konferencija o energetskoj efikasnosti: Cilj razmjena iskustava na nivou lokalnih zajednica
BANJALUKA – „Sistem energetskog menadžmenta u zgradarstvu“ naziv je konferencije o energetskoj efikasnosti, koja će biti održana u hotelu „Kardijal“, Banja Vrućica, u Tesliću 6. i 7. decembra 2017. godine.
Konferencija se organizuje u okviru Projekta energetske efikasnosti, koji realizuje Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS, u saradnji s Njemačkom organizacijom za međunarodnu saradnju – GIZ i Fondom za zaštitu životne sredine i energetsku efikasnost RS.
Srebrenka Golić, ministar za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju, kaže da je cilj konferencije razmjena iskustava u vezi s uvođenjem sistema energetskog menadžmenta u zgradarstvu na nivou lokalnih zajednica, ali i primjena novih zakonskih propisa iz oblasti energetske efikasnosti kod pojedinačnih objekata.
„Lokalne zajednice u RS odredile su osobe koje će se baviti energetskim menadžmentom, a za njih će u okviru konferencije biti održana i obuka. Od 1. januara 2016, u skladu sa Zakonom o uređenju prostora i građenju, primjenjuju se pravilnici koji detaljnije regulišu ovu oblast, a svi objekti u RS čija izgradnja je započela nakon 1. januara 2016. više ne mogu dobiti upotrebnu dozvolu bez energetskog sertifikata. U vezi s tim, Fond za zaštitu životne sredine i energetsku efikasnost RS sprovodi dodatnu obuku inženjera različitih struka, koji nakon toga mogu dobiti licence za energetski pregled zgrada“, kazala je Golićeva i napomenula da je obuku do sada prošlo oko 90 inženjera i da je Fond uspostavio i Registar energetskih sertifikata RS kao značajnu osnovu za bazu podataka o energetskoj efikasnosti objekata.
„Radi se i na obezbjeđivanju i izradi odgovarajućeg softvera za izračunavanje energetskih karakteristika zgrada koji će biti dostupan svim učesnicima u vršenju energetskih pregleda zgrada, što bi u znatnoj mjeri olakšalo posao i obezbijedilo veći stepen pouzdanosti i kvalitetnih usluga. Do sada je izdato 58 sertifikata za objekte u Srpskoj, a prvi sertifikat uručen je za objekat paviljona 4. Studentskog centra u Banjaluci“, rekla je ona.
Ministarstvo sprovodi i niz drugih konkretnih mjera kako bi promovisalo sprovođenje mjera energetske efikasnosti. U toku je realizacija projekta „Energetska efikasnost u RS“, čija je vrijednost 12,8 miliona dolara.
„Riječ o sprovođenju mjera na javnim objektima u oblasti obrazovanja i zdravstva. Energetski je do sada utopljeno 18 objekata – 11 osnovnih škola, tri bolnice, tri fakulteta i jedan vrtić, a na još sedam objekata radovi su u toku. Do sada su obnovljene 22 ustanove, a broj obnovljenih ustanova veći je od broja objekata jer imamo slučajeve gdje se više ustanova nalazi pod istim krovom. Na navedenim objektima izvedeni su radovi na zamjeni stolarije, ugradnji fasade, izmjenama krova, sistema grijanja i rasvjete. Očekivane uštede potrošnje energije iznosiće i do 60%“, rekla je Golićeva.
Ministarstvo je tokom 2017. sprovelo aktivnosti na nastavku projekta, pa je od globalnog Zelenog klimatskog fonda obezbijedilo 17,3 miliona dolara za RS i FBiH, koji će, između ostalog, doprinijeti prelasku sa korištenja fosilnih goriva na obnovljive izvore energije, kreiranju novih radnih mjesta, dugoročnom smanjenju zagađenja vazduha i zaštiti zdravlja građana. Ova donacija rezultat je aktivnog učešća BiH na svim konferencijama i sastancima pod okriljem UN o klimatskim promjenama, ali i mnogih bilateralnih sastanaka koje je ministarka Golić, kao kontakt osoba za Konvenciju za klimatske promjene i za Zeleni klimatski fond, imala sa zvaničnicima zemalja koje su u odboru direktora Fonda.
„Ovo su prva sredstva koja je Zeleni klimatski fond dodijelio BiH za ovu namjenu“, kaže ministarka Golić i dodaje da se ova bespovratna sredstva dijele u iznosu 50% za RS i 50% za FBiH, a više od 90% sredstava biće uloženo direktno u objekte, odnosno u mjere za poboljšanje energetske efikasnosti. Realizacija projekta trajaće osam godina – od 2018. do 2025. godine.
Golićeva kaže da će „utopljavanjem“ obdaništa, škola, fakulteta i javnih zdravstvenih ustanova biti obezbijeđeni bolji uslovi boravka i rada.
„U RS postoji više od 800 obrazovnih ustanova, više od 75 objekata iz oblasti javnog zdravstva koje je potrebno obuhvatiti projektima energetske efikasnosti“, rekla je Golićeva i dodala i da, osim materijalnih ušteda, projekti energetske efikasnosti doprinose angažovanju domaće građevinske operative i proizvođača građevinskih materijala i opreme.
„Projekat će se provoditi uz tehničku podršku Razvojnog programa Ujedinjenih nacija u BiH. Uvođenjem mjera energetske efikasnosti kroz ovaj projekat će biti dostignuta nulta stopa emisije ugljika, a emisija stakleničkih gasova biće smanjena za 2,02 miliona tona ekvivalenta ugljen-dioksida“, dodala je Golićeva.
Projekat „Povećanje ulaganja u javne objekte s niskom emisijom ugljika u BiH“ sprovodi UNDP u partnerstvu s Ministarstvom za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju i Fondom za zaštitu životne sredine i energetsku efikasnost RS, Federalnim ministarstvom za prostorno uređenje, Fondom za zaštitu životne sredine FBiH i Ministarstvom spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH.
Na konferenciji „Sistem energetskog menadžmenta u zgradarstvu“ učestvovaće eminentni stručnjaci iz oblasti energetskog menadžmenta i predstavnici nadležnih institucija iz Srbije, Hrvatske, Slovenije i BiH.
Izvor: Nezavisne
U Sarajevu je u petak održana konferencija Elektroprivrede BiH na temu poslovanja u 2023. godini. Njoj su prisustvovali i članovi Nadzornog odbora preduzeća.
Obratio se generalni direktor EPBiH Sanel Buljubašić, koji je pojasnio da je u februaru završen izvještaj za prošlu godinu, gdje je predviđen gubitak od 140 mil KM, no u korigovanom izvještaju riječ je o gubitku od 331 mil KM.
– EPBiH je uložila 344 mil KM u rudnike od 2009. godine. Ulaganja u rudnike su bila potrebna. Rudnici su nam trebali, trebaju i trebat će, ali nam trebaju rudnici koji će funkcionisati samofinansirajući se, jer mi dobijamo 80 posto energije iz termoenergetskih izvora – kazao je Buljubašić.
Naglasio je da je Rudnik Zenica u septembru prošle godine imao gubitak od 15 mil KM i pokazao se neodrživim, prenio je Avaz.
– Menadžment je izdao akt u kojem kažu kako ne postoji kvalitet ni kvantitet uglja u ovom rudniku. 2009. godine građani su svjesni da problem datira od tada. Do sada akomulirani iznos svih koncerna iznosi 1,053 mlrd KM. Da nije bilo nesretne korone i rata u Ukrajini ovo bi se desilo prije dvije godine. Uvjeravam vas da ćemo ponovo biti stabilni i da cemo proizvoditi viškove energije za područje van BiH, a prvenstveno nam je cilj zadovoljiti domaće troškove – istakao je.
Dodao je da se minus od 117 miliona odnosi samo na rudnike Kreka, Zenica i Gračanica.
– Ostali rudnici posluju pozitivno. Elektroprivreda mora pozitivno raditi. Planirane su investicije od 450 mil KM u blokove u Kaknju – zaključio je Buljubašić.
ENERGETIKA
Traži se koncesionar za solarnu elektranu Nova kod Trebinja – Investicija od 14 mil KM i godišnje proizvodnje od 17,7 GWh
Ministarstvo energetike i rudarsta Republike Srpske je raspisalo javni poziv za dodjelu koncesije za izgradnju solarne elektrane Nova na područja grada Trebinja.
Riječ je o solarnoj elektrani instalisane snage od 12.249 MW i procijenjene godišnje proizvodnje od 17,7 GWh.
Lokacija solarne elektrane je planirana na lokalitetu Zubačkog platoa, do koje se dolazi odvajanjem sa regionalnog puta Trebinje-Herceg Novi na oko 12 km od grada Trebinja.
Izgradnja je planirana na površini od oko 15 hektara, a biće priključena na postojeću eletroprenosnu mrežu izgradnjom priključnog dalekovoda.
Procijenjena vrijednost investicije iznosi 14,1 mil KM, dok će se proizvedena električna energija prodavati na tržištu, ističe se u pozivu.
Koncesija se dodijeljuje na maksimalnih 50 godina, dok jednokratna koncesiona naknada iznosi 423.000 KM a naknada za korištenje iznosi 0,0055 KM po proizvedenom KWh.
Rok za dostavljanje ponuda je 30 dana od dana objavljivanja javnog poziva (5. mart 2024.).
Uprava i uposlenici Elektroprivrede BiH (EPBiH) će s Vladom FBiH i dalje činiti maksimalne napore na iznalaženju rješenja za izuzetno tešku situaciju u kojoj se kompanija nalazi.
Izostanak rješenja bit će ozbiljna prijetnja integritetu i stabilnosti elektroenergetskog sustava, ali i funkcioniranja drugih segmenata FBiH, priopćili su iz JP Elektroprivreda BiH.
JP Elektroprivreda BiH unatoč problemima s kojima se zbog nedostatka dovoljnih količina ugljena iz rudnika Koncerna EPBiH suočava u omogućavanju kontinuiteta proizvodnje električne energije, osigurava urednu opskrbu više od 800 tisuća kupaca i očuvanje integriteta elektroenergetskog sustava.
Smanjenje isporuka ugljena iz rudnika Koncerna EPBiH prema termoelektranama u Tuzli i Kaknju datira od 2019. godine i traje u kontinuitetu do danas. Trenutne isporuke su drastično niske. Rezultat je ozbiljno ugrožavanje rada termoelektrana, pad proizvodnje električne i toplinske energije za zagrijavanje gradova Tuzla, Lukavac i Kakanj.
Elektroprivreda BiH je 2018. godine proizvela 7.245,4 GWh električne energije. Godinu kasnije zabilježen je značajan pad zbog nedostatka ugljena i ostvarenje od 6.033,8 GWh. U 2022. godini proizvedeno je svega 5.849,2 GWh ili 1.396 GWh manje u odnosu na 2018. Za 11 mjeseci ove 2023. ostvarena proizvodnja je iznosila 4.834 GWh i na kraju godine će biti ispod 5.500 GWh.
“Bez obzira na nepovoljne okolnosti s raspoloživim količinama ugljena, Elektroprivreda BiH nije dozvolila urušavanje elektroenergetskog sustava i opskrbe. Nedostajuće količine ugljena iz rudnika Koncerna EPBiH nadomještene su kupovinom od trećih osoba kako ne bi bilo ugrožena opskrba prvenstveno domaćih kupaca. Međutim, navedeni ostvareni proizvodni rezultati doveli su do značajnog smanjenja bilansnih viškova namijenjenih za prodaju na tržištu i ostvarenju prihoda po tom osnovu. Situacija je neminovno utjecala na financijsko poslovanje kompanije i negativne rezultate”, navodi se u priopćenju.
Iako se na financijske efekte poslovanja utjecati i primjena odluka Vlade FBiH o ograničavanju povećanja cijena za opskrbu tržišnih kupaca tijekom 2022. i ove godine, koje su u konačnoj primjeni rezultirale cijenama znatno nižim od tržišnih, Elektroprivreda BiH je provedbom odluka iskazala spremnost za provođenje mjera zaštite gospodarstva BiH i njezine konkurentnosti.
Prosječna cijena Elektroprivrede BiH za tržišnu opskrbu za 10 mjeseci ove godine bila je 77 eura po MWh, dok je proizvodna cijena iz termoelektrana iznosila u prosjeku 85 eura po MWh. U zemljama regije, cijena po MWh za tržište kretala se od 230 do 414 eura što je slučaj u Hrvatskoj, Sloveniji od 197 do 250 eura, a u Srbiji od 130 do 150,9 eura.
“Dajući svoj doprinos u zaštiti domaćih gospodarstvenika, sprečavanju značajnijeg povećanja cijena proizvoda i usluga bh. kompanija, i zadržavanjem cijena za javnu opskrbu na razini iz 2015. godine, Elektroprivreda BiH je potvrdila društveno odgovorno djelovanje u zaštiti gospodarstvenika i standarda građana”, priopćeno je iz Službe za komunikacije EPBiH.
Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar
Grad Mostar od prodaje vinjeta zaradio 1.5 milijuna KM
Bitcoin skočio na 90.000 dolara po prvi put u povijesti
-
NEKRETNINE8 meseci prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI3 meseca prijeUčesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE11 meseci prijeVlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
INVESTICIJE1 godina prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
NOVOSTI1 godina prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
POLJOPRIVREDA1 godina prijeProizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu
-
FINANSIJE11 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca