FINANSIJE

Tri godine od šoka sa švajcarskim frankom: Zaduženi se još ne mogu nadati boljim vremenima

SARAJEVO – Petnaesti januar 2015. godine bio je sudbonosni dan za sve one koji su uložili u švajcarske franke. Prije tačno tri godine, Švajcarska nacionalna banka (SNB) ukinula je minimalni kurs franka prema euru, koji je uveden 6. septembra 2011. godine, čime je pokrenut najveći gubitak u odnosu na euro prema švajcarskoj nacionalnoj valuti do sada. Za nekoliko dana, euro je pao na 0,86 franaka, a mnogi zajmoprimci osjetili su šok na nekretninama i drugoj imovini koju su finansirali kreditima švajcarskog franka.

Objavljeno

17. januar 2018.

privrednik

Franak Od tada se situacija malo poboljšala. Tri godine nakon šoka švajcarskog franka 15. januara 2015. godine vrijednost eura se ponovo poboljšala na oko 1,18 franaka, ali za mnoge zajmoprimce to još uvijek znači veliki gubitak.

Euro je dostigao svoj vrhunac u septembru 2007. godine. Tada je iznosio 1.678 franaka, prije nego što je pao u svjetlu finansijske i ekonomske krize do juna 2011. godine na 1.148 franaka.
Potom je Švajcarska povukla sigurnosnu kočnicu. Generalni direktor SNB-a u to vrijeme Thomas Jordan rekao je: „Naša ekonomija je mala i vrlo otvorena. Zarađujemo svaki drugi franak u inostranstvu. Ogromna precjenjivanja nose rizik od recesije i deflacionog trenda“, rekao je on, dodajući da SNB ima za cilj značajno i trajno slabljenje franka i neće tolerisati ni jedan kurs eura i franka ispod jedan i dvadeset.

Kraj minimalnog deviznog kursa doveo je do pomenutog dramatičnog pada cijena, ali to nije značilo da se monetarna politika SNB-a vratila u normalna vremena. Prema procjeni SNB-a, franak je i dalje značajno precijenjen. Međutim, od 2015. godine banka je na stajalištu da precijenjenost treba ispraviti tokom vremena, te je pribjegla drugim sredstvima za promjenu deviznog kursa franaka.

Ukidanjem minimalnog deviznog kursa, SNB je smanjio kamate na depozite po viđenju na minus 0,75 procenata. „Razlika između ulaganja u stranoj valuti i ulaganja u švajcarskim francima se smanjila gotovo na nulu, jer su kamatne stope u inostranstvu u jeku finansijske krize pale više nego u Švajcarskoj čineći franak još uvijek atraktivnim za domaće i strane investitore. Ako su strane kamatne stope blizu nule ili negativne, švajcarske kamatne stope mogu ostati na nuli. One moraju pasti u negativni teritorij, kako bi se ponovo oporavio diferencijal tradicionalne kamatne stope i na taj način povećali troškovi držanja franka u odnosu na druge valute, objašnjava SNB ovaj korak. Narodna banka Švajcarske, takođe, zadržava pravo da nastavi da bude aktivna na deviznom tržištu da utiče na monetarne uvjete.

Tri godine nakon ukidanja deviznog kursa, euro se gotovo vratio na svoj raniji nivo, ali franak je i dalje značajno precijenjen – ne samo za domaće zajmoprimce, već i za SNB i izvozno orijentisanu švajcarsku ekonomiju.

Međutim, prema ekspertima, SNB će trebati decenije da izađe iz kriznog režima. U stvari, trebat će joj mnogo više od ostalih centralnih banaka u smanjivanju bilansa stanja i odustajanja od negativnih kamatnih stopa. SNB je i dalje daleko od normalnosti.

Reklama

„Postoje posebni problemi koji uzrokuju da povratak SNB u normalnu monetarnu politiku dolazi veoma kasno“, rekao je Alan Mudie, koji je odgovoran za investicione strategije u upravljanju aktivom Societe Generale. „To bi moglo trajati bar deset godina, to su periodi o kojima treba da razmišljamo“. Ovi posebni problemi uključuju bilans stanja SNB-a, koji je sa više od 800 milijardi CHF (trenutno oko 678,7 milijardi eura) značajno veći od ekonomske proizvodnje Švajcarske.

Kako bi oslabio švajcarski franak i podržao švajcarsku ekonomiju, SNB je kupio velike količine obveznica i vlasničkih sredstava u stranim valutama, kao što su euro i dolar. Ako SNB ne počne da zamjenjuje euro obveznice koje dospijevaju ili da prodaje američke dionice, franak bi vratio vrijednost – što banka želi spriječiti što je više moguće. „Potrebno je puno vremena da SNB smanji sopstveni bilans stanja“, kaže Daniel Rempfler iz životnog osiguranja Swiss Life.
Međutim, prije nego što SNB može razmišljati o smanjenju svog bilansa stanja, švajcarski franak mora izgubiti još veću vrijednost, kaže analitičar Sven Šubert iz banke Vontobel.

Kamatne stope, koje su i dalje u minusu 0,75 procenata u Švajcarskoj, takođe ne predviđaju preokret ili čak povratak u normalu. SNB želi zadržati kamatni jaz prema euru – što je bio jedan od ključnih argumenata za zajmoprimce koji se pozajmljivali u francima.

Povratak u stanje prije krize nije lako, a SNB mora biti kreativan u upravljanju kamatnim stopama.

Međutim, i kad dođe do povratka na pozitivne kamatne stope, švajcarske monetarne vlasti tek trebaju čekati da ECB pokrene kamatne stope. Međutim, prvo povećanje glavne kamatne stope ECB-a očekuje se najranije u 2019. godini. Potrebno je i strpljenje. Za sada, zajmoprimci čiji krediti imaju duži vremenski period, još uvijek mogu čekati i nadati se boljim vremenima.

Reklama

Izvor: Indikator.ba

Slične teme:

Sledeći

Njemačka priznala kinesku moć

Ne propustite

Slovenačkim penzionerima u izbornoj godini dvije povišice

Nastavite čitati

BIZNIS

Bitcoin skočio na 90.000 dolara po prvi put u povijesti

Objavljeno

2 sedmice prije

12. novembar 2024.

Urednik

Vodeća kriptovaluta zadnji je put bila viša za 12% na 89.100 USD, prema Coin Metricsu. Ranije u ponedjeljak porastao je čak do 89.623,00 dolara. Mnogi ulagači očekuju da će njegova cijena nastaviti s novim rekordima na putu do 100.000 dolara kasnije ove godine.

“Bitcoin je sada u modusu otkrivanja cijene nakon što je rano prošle srijede ujutro probio rekorde svih vremena kada je službeno objavljeno da je Trump pobijedio na izborima”, rekao je Mike Colonnese, analitičar u H.C. Wainwright.

„Vjerojatno će se snažno pozitivno raspoloženje zadržati do kraja 2024. i [mi] vidimo da bi cijene bitcoina potencijalno mogle doseći šesteroznamenkasti broj do kraja ove godine“, dodao je.

Kripto ulagači navijaju za obećanja novoizabranog predsjednika Donalda Trumpa da će regulatorno okruženje učiniti poticajnijim, pa čak i prijateljskim prema kripto poduzećima, koja su se dugo borila s nedostatkom jasnoće pravila puta, javlja Seebiz.

Dok se bitcoin već dugo smatra sigurnom imovinom u Washingtonu – to jest, ne podliježe zakonima o vrijednosnim papirima – dugi rep kriptovaluta i startupa povezanih s kripto valutom djeluje u rizičnoj sivoj zoni.

„To je upravo pomaknuto za 180 stupnjeva“, rekao je Matt Hougan, glavni investicijski direktor Bitwise Asset Managementa, za CNBC. „Sada smo u pozitivnom regulatornom okruženju, sada imamo vjetar u leđa zbog toga, a to dolazi u slučaju tržišta koje je već bilo na tržištu bikova… to će nas gurnuti gore.“

Reklama

Eterom se u ponedjeljak navečer trgovalo više za 5,8%. Token za plaćanje XRP porastao je za gotovo 4%, a token povezan s projektom decentraliziranog financiranja Polygon porastao je za više od 4%. Dogecoin je bio jedan od najvećih dobitnika – vjerojatno zbog svoje povezanosti s Elonom Muskom, koji je pomogao da Trump bude izabran. Porasla je za 38%.

Na tržištu dionica, Coinbase i MicroStrategy dobili su oko 3%, odnosno 5%, u produljenom trgovanju. Na redovitoj sjednici u ponedjeljak, Coinbase je porastao za 19% i trgovao se iznad 300 dolara prvi put od 2021. Sada je to oko 6% u odnosu na najvišu vrijednost iz te godine.

Trgovci i analitičari slažu se da je ovo povećanje tek na početku.

“Čini se da postoji zračni jaz između prethodnih [bitcoin] najviših vrijednosti svih vremena oko 72.000 dolara i 100.000 dolara”, rekao je Hougan. “Teško je točno vidjeti što bi natjeralo prodavače da uđu na ovo tržište i zaustave zamah prije nego što dođemo do te razine. Naravno, nema nikakvih garancija. Mogli ste vidjeti povlačenja, ali mi smo u novom ciklusu kripto tržišta. … Mislim da smo u pravu što smo optimistični i da je predrasuda još uvijek na pozitivnoj strani.”

Nastavite čitati

FINANSIJE

Firmama MMSCODE i Core 3,7 mil KM za održavanje IZIS-a

Objavljeno

2 meseca prije

23. septembar 2024.

Nikola Topalović

Fond zdravstvenog osiguranja (FZO) RS platiće firmama MMSCODE iz Banjaluke i Core iz Sarajeva 3,7 mil KM za trogodišnje održavanje Integrisanog zdravstvenog informacionog sistema (IZIS).

Rezultat je to tendera koji je sproveo Fond zdravstvenog osiguranja (FZO) RS na osnovu kojeg se potpisuje trogodišnji ugovor.

U odluci o izboru najpovoljnijeg ponuđača je navedeno da se prihvata ponuda grupe ponuđača MMSCODE iz Banjaluke i Core iz Sarajeva u vrijednosti od 3.753.529 KM sa pripadajućim porezima.

Prihvaćena ponuda, koja je ujedno bila i jedina, je za 2.171 KM niža u odnosu na sredstva koja su bila predviđena tenderom (3.755.700 KM sa PDV-om).

Kako je Capital ranije pisao, Fond je kroz ovogodišnji plan javnih nabavki uvećao sredstva za ove namjene.

Prvobitno je bilo predviđeno 680.000 KM bez PDV-a odnosno 795.600 sa PDV-om za ovu godinu. Sredinom godine je došlo do promjene plana javnih nabavki, pa su u Fondu odlučili da se redovno održavanje IZIS-a obezbijedi kroz trogodišnji ugovor, a za te namjene su planirali 3,2 mil KM bez PDV-a ili 3,75 miliona sa pripadajućim porezom.

Reklama

To znači da će se na godišnjem nivou za ove namjene izdvajati oko 1,2 mil KM, što je oko 400.000 KM više od prvobitnog plana.

Nakon izmjene plana objavljen je tender za izbor izvođača na kojem su se pojavile samo navedene firme.

Podsjećanja radi, IZIS je plaćen 26 mil KM kompanijama MMSCode, Lanaco i Ericsson Nikola Tesla iz Zagreba koje su radile na njegovom kreiranju i implementaciji.

Kompletan razvojni put IZIS-a, kako navodi Capital, pratili su problemi. Od prvog dana sistem se pokazao kao neefikasan i neprilagođen doktorima koji su mjesecima negodovali zbog komplikacija i nepovezanosti sa drugim zdravstvenim ustanovama.

Inače, IZIS je krajem prošle godine bio na meti hakerskog napada zbog čega je cijeli sistem ove godine često bio van funkcije.

Capital

Reklama

Nastavite čitati