Connect with us

ANALIZE

Ekonomska klima za austrijske firme u BiH sve negativnija

SARAJEVO – Stanovište austrijskih firmi koje posluju u BiH je uglavnom negativno, ali očekuju poboljšanja u ovoj godini, pokazalo je godišnje anketiranje poslovnih subjekata iz Austrije u Bosni i Hercegovini koju je izvršio Ured Trgovinskog savjetnika austrijske ambasade i tako se informirao o prednostima i preprekama za ulaganje.

Objavljeno

 


Advantage Austria

 

Advantage AustriaPhilippe Kupfer, Trgovinski savjetnik u BiH istakao je da Advantage Austria ovu anketu radi svake godine i to u 25 zemalja u kojima postoje uredi za vanjsku trgovinu. Kada je riječ o BiH, ove godine upit poslan na oko 483 kompanija, od kojih je odgovorilo 128, tačnije 27 posto ispitanika.

Prezentirajući podatke na današnjoj press konferenciji o tome kakva je trenutačna ulagačka klima iz ugla austrijskih investitora, te da li su zainteresirani za daljnje investicije u Bosni i Hercegovini, 62,5 posto firmi odgovorilo je da u narednoj godini planira nove investicije, dok, 64,1 posto njih planira i zapošljavanje novih radnika.

„Prvo pitanje koje smo postavili je kako sa stanovišta njihovog preduzeća ocijenjuju razvoj ukupne ekonomske klime/privredne situacije u zemlji u proteklih 12 mjeseci i odgovor je takav da 49 posto ispitanika smatra da je stanje ostalo isto, 30 posto da situacija pogoršala i 21 posto da se situacija poboljšaljala“, kazao je Kupfer.

S druge strane, 57 posto njih mišljenja je da će u narednih 12 mjeseci situacija ostati ista, 27 posto da će se poboljštati i 16 posto da će se pogoršati.

Kao najvažniju oblast u kojoj su poželjna poboljšljanja, 88 ispitanika ističe političku stabilnost, kao i smanjenje birokracije i kriminala.

Kao potencijal na kojem se treba raditi, najveći broj ispitanika odgovorio je da je to infrastruktura, dakle ne samo cestovna, već električna i digitalna.

Reklama

“Cestovna infrastruktura je za sve kompanije veoma bitna, naročito kada se gleda težnja za izvozom prema Evropi i svijetu koji bi bio puno uspješniji i učinkovitiji“, ističe Kupfer.

Poboljšanja se očekuju i na polju dizanja svijesti o kvaliteti proizvoda u BiH, jer je svijest kupovne moći više usmjerena na cijene, a ne kvalitet.

Na pitanje da li su u sklopu svoje firme u Bosni i Hercegovini zainteresirani za uvođenje formalnog ili neformalnog dualnog obrazovanja (kombinacija obrazovanja u firmi i pohađanja školske nastave) odnosno, da li su zainteresirani za upošljavanje učenika u privredi, 53,1 posto firmi je odgovorilo pozitivno.

Kupfer ističe da je dualno obrazovanje desetljećima prisutno u Austriji i pokazao se kao veoma uspješan model kojim su učenici odmah po završetku škole spremni za tržište rada.

„U proteklom periodu BiH je suočena sa velikim migracijama radne snage, tako da se poslodavci već suočavaju sa problemom pronalaska kvalificirane radne snage. Smatram da je uvođenje dualnog obrazovanja jedan ključan faktor za razvoj BiH i da bi upravo ovaj princip mogao biti rješenje za to“, naglasio je on, ističući da BiH mora u takvom položaju raditi na poboljšanju kako bi mogla ići u korak sa konkurencijom.

Jasmin Hošo, direktor Wienerberger-Tondach BiH kazao je da se radi o zanimljivom istraživanju i očekivanjima kada su u pitanju ulaganja u BiH.

Reklama

„Izvještaj je važna poruka svima nama da razmislimo u kom pravcu želimo ići u godinama koje dolaze, jer biznis može kratko trajati, dok je pitanje inovacija dugoročna strategija“, kazao je Hošo.

Ističe da tehnologije i resursi jesu krucijalni, ali nisu dovoljni jer u konkurenciji sa zemljama iz okruženja, treba razmišljati kako napraviti konkurentsku prednost i postati interesantan investitorima.

„Mislim da je jako važno da svako izostajanje iz napretka BiH ka Evropskoj uniji može voditi daljnjim skretanjim investicija, trgovine i pomoći jer će EU prvo pomoći svoje članice, a onda ići dalje“, ističe Hošo.

Ono što brine kada su u pitanju investiranja je, dodaje direktor Tondacha, da je politička retorika veoma negativna što je ograničavajući faktor koji može uticati na namjere investitora da ulažu u BiH.

„Dodatno, stvar koja zabrinjava je prisutnost ekonomskog nacionalizma jer jako puno zemalja se pokušava osigurati od potencijalne konkurencije što na dugi rok može ograničiti potrebe za istraživanje i razvoj, da se kompanije zatvaraju same u sebe“, zaključio je Hošo.

Inače, sa investicijama akumulirane vrijednosti od preko 1,25 milijardi eura Austrija i dalje drži status najvećeg stranog investitora u Bosni i Hercegovini. Na ovom tržištu trenutno posluje preko 200 austrijskih kompanija, koje zapošljavaju oko 7.000 radnika i koje proizvode, trguju, te nude svoj know-how i usluge u različitim privrednim granama.

Reklama

 

Dok jedni planiraju dolazak, drugi planiraju odlazak

Upoređujući ovogodišnje istraživanje sa prošlogodišnjim, trgovinski savjetnik kaže da je situacija diferencijalna.

„Sa jedne strane imamo povećan broj upita za investiranje iz Austrije u Bosnu i Hercegovinu, dok s druge strane imamo primjer jednog dugogodišnjeg austrijskog investitora koji ima velike probleme sa upravom, pronalaskom radne snage, te troškovima za električnu energiju, zbog čega razmišlja o povlačenju iz BiH“, ističe on.

 

Izvor: Akta.ba

Reklama
Nastavite čitati

ANALIZE

Egzodus doktora iz Republike Srpske: Male plate i loši uslovi rada ih tjeraju u inostranstvo

Objavljeno

 

Na mogući egzodus zdravstvenih radnika upozoravalo se nekoliko godina unazad. Na birou za zapošljavanje u Republici Srpskoj doktora više nema. Iscrpljenost kadra zavladala je u bolnicama i domovima zdravlja. O zadržavanju radnika povećanjem plate i boljim uslovima rada, niko ne priča. Jedine brojke koje se spominju su one odlazećih radnika.

NEMA DOKTORA NI NA BIROU

Dom zdravlja Banjaluka raspisao je konkurs za prijem nekoliko zdravstvenih radnika. Na posljednji, niko se nije javio. Šta je razlog, pitali smo rukovodstvo.

„Mislim kada bismo doktorima ponudili bolje uslove rada, bolju platu u terenskim ambulantama posebno da bi možda bio i veći odaziv i veća zainteresovanost za taj posao. Nema ni na birou doktora, a nema ni kandidata koji žele da rade“, istakla je Vedrana Antonić Kovljenović, pomoćnica direktora Doma zdravlja Banjaluka i specijalistkinja porodične medicine.

No, na birou ih ipak ima. Prema podacima Zavoda za zapošljavanje nekoliko stotina medicinkog kadra, nezaposleno je. Pa se postavlja pitanje – gdje su u stvarnosti?

„Rade i kao konobari, rade i u kuhinjama, rade u supermarketima. Vrsni profesionalci odlaze da rade u parfimerije, odlaze da rade neke druge poslove manje složenosti u drugim strukama, ali nažalost za duplo veću platu i onda na taj način osiguravaju egzistenciju svoje porodice“, pojasnio je Mirko Šerbedžija iz Strukovnog sindikata medicinskih sestara i tehničara RS.

Reklama

MALE PLATE

Osim trbuhom za kruhom u inostranstvo, brojni odlaze u privatne ustanove zbog boljih uslova rada. Takvih je više od 20 u posljednjih nekoliko godina u bolnici Srbija u Istočnom Sarajevu. Iako su plate medicinarima u Kantonu Sarajevo zbog kojih su do nedavno željeli u generalni štrajk, male i takve za radnike zdravstva u RS – nedostižne.

„Najgora situacija je trenutno u bolnici u Istočnom Sarajevu gdje doktori masovno prelaze u bolnice u KS kako privatne tako i državne, specijalista u KS ima bukvalno duplo veću platu nego specijalista u RS. Uglavnom je plata glavni razlog odlaska ljekara ili u inostranstvo ili privatne ustanove“, naglasio je Jovica Mišić, opšti hirurg u bolnici Doboj.

Da je nešto bolja situacija u banjalučkoj bolnici, ne potvrđuju. Nedostaje čak – 700 radnika. U Domu zdravlja u naredne dvije godine, skoro 40 doktora će se penzionisati. Pa se postavlja pitanje – ko će ih zamijeniti?

„U zadnjih nekoliko godina je bilo više desetina doktora na birou , molbii u domovima zdravlja za posao, kako doktora porodične medicine, tako i medicinskih tehničara, ali sada nema nijednog, evo mi smo nakon pola godine uspjeli zaposliti jednog mladog doktora. Što se tiče timova hitne pomoći, bilo bi poželjno da ih ima deset timova, ali mi to nemamo sada, imamo tri mobilna tima“, navela je Nada Banjac, načelnica Službe Hitne medicinske pomoći u Banjaluci.

No, to nisu jedini problemi zdravstva u RS. Da povećanja plata neće biti, poručeno im je iz resornog ministarstva. Trenutno, oni koji su ostali, nadaju se barem redovnim isplatama. S obzirom na to da je ove godine zabilježeno nekoliko kašnjenja plata i doprinosa zdravstvenim radnicima. Pa zbog svega i strah od neizvjesnosti – tjera na pakovanje kofera.

Reklama

N1

Nastavite čitati

ANALIZE

Republika Srpska povećava kvotu radnih dozvola za strance na 2.000

Objavljeno

 

Upravni odbor Zavoda za zapošljavanje Republike Srpske donio je odluku o izmjeni odluke o utvrđivanju kvota radnih dozvola za zapošljavanje stranih državljana i lica bez državljanstva u Republici Srpskoj, a do izmjena, odnosno povećanja kvota došlo je na zahtjev Unije udruženja poslodavaca Republike Srpske.

Kako su za „Nezavisne novine“ objasnili iz Zavoda za zapošljavanje Srpske, odlukom je utvrđena kvota radnih dozvola za 2024. godinu za zapošljavanje 2.000 stranih državljana i lica bez državljanstva.

Kvota se odnosi na 500 produženih ranije izdatih radnih dozvola i 1.500 za novo zapošljavanje. Pomenuta kvota je važeća do 31.12.2024. godine„, istakli su oni.

Da podsjetimo, prošle godine donesena je odluka za zapošljavanje 1.400 stranih državljana i lica bez državljanstva u Republici Srpskoj i to 1.000 za novo zapošljavanje stranih državljana i osoba bez državljanstva i 400 za produženje ranije izdatih radnih dozvola.

Saša Aćić, direktor Unije poslodavaca Republike Srpske, istakao je za „Nezavisne novine“ da je, imajući u vidu trendove, realno očekivati da će nova kvota biti dovoljna do kraja godine.

S obzirom na to da ima veći broj poništenih radnih dozvola u periodu do sada i s obzirom na to da smo podigli kvotu na 2.000, mislimo da će taj broj biti dovoljan do kraja godine uz obećanje da ćemo, ukoliko bude nedostatak dozvola na kraju godine, korigovati odluku i povećati za potreban iznos„, kaže Aćić.

Reklama

Prema njegovim riječima, stranih radnika je potrebno u svim oblastima, ali najviše ih ima u građevinarstvu, poljoprivredi i prerađivačkoj industriji.

U svim deficitarnim granama, što se tiče radne snage, potrebni su radnici, međutim ova tri sektora trebaju najviše ljudi iz inostranstva„, navodi on.

Takođe, na sjednici Upravnog odbora koja je održana krajem jula ove godine utvrđena je i kvota radnih dozvola za zapošljavanje stranih državljana i lica bez državljanstva u Republici Srpskoj za 2025. godinu.

Kvota se odnosi na 2.000 radnih dozvola za zapošljavanje stranih državljana, a ista je važeća do jula 2025. godine. Od ukupnog broja radnih dozvola, 500 će se odnositi na produžene, a 1.500 za novo zapošljavanje stranih državljana i lica bez državljanstva“, objasnili su za „Nezavisne novine“ u Zavodu za zapošljavanje Srpske.

Kada je riječ o kvotama za prvu polovinu naredne godine, Aćić ističe da će, s obzirom na trendove iz okruženja, vrlo vjerovatno doći i do korekcija te odluke.

Nezavisne novine

Reklama
Nastavite čitati

BIZNIS

Đorđe Đoković širi biznis u Srpskoj

Objavljeno

 

Banjalučka agencija „Legacy international“ u vlasništvu Đorđa Đokovića, mlađeg brata Novaka Đokovića, dobila je posao promocije Olimpijskog centra (OC) „Jahorina“ vrijedan oko 84.000 KM.

Kako se navodi u odluci o izboru najpovoljnije ponude, bila je ovo jedina ponuda koja je stigla na tender, javlja Akta.ba.

Procijenjena vrijednost ponude bez PDV-a je bila 72.200 KM, a Đoković je ponudio promociju za 72.180 KM bez PDV-a.

Agencija „Legacy international“ osnovana je u novembru prošle godine. Do sada nije imala dobijenih tendera, ali je bila zadužena za poslove oko organizacije teniskog ATP turnira „Srpska open“.

U banjalučku podružnicu registrovanu uplatio je kapital od 9.779,15 KM, a osnovna i pretežna djelatnost je rad sportskih objekata. Đoković je direktor i vlasnik beogradske firme istog imena, koja se bavi organizovanjem teniskih turnira u Srbiji.

Đorđe Đoković je najmlađi je od trojice braće Đokovića koji se nakon profesionalnog tenisa posvetio biznisu, a do sada je realizovao nekoliko sportskih projekata.

Reklama

Osnovna i pretežna djelatnost je rad sportskih objekata.

Inače, Đokoviću su česti gosti na Jahorini koja ima staze nazvane po Novaku Đokoviću.

Nakon mnogobrojnih posjeta porodice najboljeg tenisera, Novaka Đokovića, olimpijskoj planini prošle godine je postignut dogovor i o investicijama koje će ova porodica realizovati na Jahorini.

„Imamo tu čast da su naši česti gosti članovi porodice Đoković koji su sami po sebi svjetski poznat brend. Nakon privilegije koju smo dobili imenovanjem jahorinskih ski staza po imenu najpoznatijeg srpskog tenisera Novaka Đokovića sada Jahorina dobija i hotel u neposrednoj blizini upravo ovih staza. Naša vizija je da privučemo što više ovakvih investitora te da Jahorina u budućnosti ide rame uz rame sa najuspješnijima jer joj svim prethodno realizovanim taj status i pripada. Prije par dana na jednom kongresu sam saznao da je moj tim na koji sam beskrajno ponosan tim koji je sagradio najviše žičara na svijetu“, izjavio je tada Ljevnaić.

Dodao je da veliku zahvalnost duguje prije svega Srđanu Đokoviću sa kojim je kako kaže zadovoljstvo sarađivati i realizovati vizije koje su prije svega usmjerene na budućnost i naslijeđe za naredne generacije.

Sa ovom dogovorenom promocijom, čini se da se poslovna saradnja širi.

Reklama

Akta.ba

Nastavite čitati

U trendu