FINANSIJE
Razvojne banke sistemski rizik
BANJALUKA, SARAJEVO – Entitetske razvojne banke predstavljaju sistemski rizik za BiH, navedeno je u nedavno objavljenoj analizi Međunarodnog monetarnog fonda (MMF-a).
Kako se može iščitati iz izvještaja, MMF ima primjedbe zbog direktnog uticaja entiteta na banke time što im daju novac, a da, istovremeno, imaju povlašten položaj u odnosu na komercijalne banke.
“Usljed direktnih investicija, entitetske razvojne banke ne podliježu istim regulatornim i supervizorskim standardima kao banke. Nedavna tehnička misija MMF-a i Svjetske banke utvrdila je manjkavosti u mandatu, ciljevima, upravljanju, operativnoj transparentnosti i upravljanju rizicima u dvije razvojne banke”, navedeno je u izvještaju.
Iz ovog se može indirektno zaključiti da poslovanje banaka ili nije u potpunosti usklađeno sa privrednom logikom, ili da postoji određeni politički upliv u njihov rad.
Iz izvještaja se, takođe, može između redova iščitati da MMF od entiteta očekuje da uklone te manjkavosti.
“Entitetske vlade pripremaju, svaka za svoju razvojnu banku, nacrt zakona sa ciljem saniranje manjkavosti koje su utvrdile misije tehničke pomoći MMF-a i Svjetske banke. Entitetske vlade usvojiće konstatacije strateških pravaca za razvojne banke uz pomoć Svjetske banke. Očekuje se da će entitetski parlamenti usvojiti nove zakone do kraja juna 2018. godine”, istaknuto je u izvještaju.
U Ministarstvu finansija FBiH izbjegavaju da nam daju odgovor na ovo pitanje, uprkos više poziva i dopisa koji smo im poslali za komentar i pitanja šta namjeravaju učiniti povodom toga.
U Ministarsvu finansija RS potvrdili su nam da planiraju reformu Investiciono-razvojne banke (IRB) RS, međutim nisu željeli unaprijed otkrivati karte.
Istakli su da IRB RS ne predstavlja sistemski rizik, a za taj pasus iz izvještaja ističu da se radi o pogrešnoj interpretaciji termina koji se koristi u finansijskom sektoru.
Pojašnjenja radi, banka koja predstavlja sistemski rizik za zemlju je ona banka čiji bi kolaps ili izazvao značajne poremećaje na finansijskom tržištu, ili bi sanacija štete pala na teret poreskih obveznika.
Oni ističu da IRB “u tom kontekstu” neće biti obuhvaćena bankarskom regulativom, bez detaljnijeg objašnjenja o čemu se tačno radi. Jedino su objasnili da bi novim zakonom uloga, misija i mandat IRB-a bili “redefinisani”.
“Standardi upravljanja rizicima plasmana utvrdili bi se na višem nivou, i koji bi, u značajnoj mjeri, bili usaglašeni sa pravilima upravljanja rizicima u poslovnom bankarstvu. Ono što može, te što će, pored dodatne analize biti u fokusu, su poslovi koje IRB na komercijalnoj osnovi obavlja, konkurišući ostatku finansijskog sektora”, naveli su iz Ministarstva, opet, bez preciznijeg navođenja na šta se tačno ovo odnosi.
Kažu da se po djelatnosti i namjeri razvojne banke u RS i BiH suštinski značajno razlikuju, te da će njihovo uređenje i dalje utvrđivati entiteti.
“Uvažavajući razvojni mandat banke, uloga IRB-a će biti preispitana u saradnji sa Svjetskom bankom kroz Projekat jačanja bankarskog sektora. U zavisnosti od te analze, biće utvrđeni segmenti koji zaslužuju identičan tretman kao kad te poslove obavljaju poslovne banke”, naveli su u Ministarstvu.
Izvor: Nezavisne novine
Vodeća kriptovaluta zadnji je put bila viša za 12% na 89.100 USD, prema Coin Metricsu. Ranije u ponedjeljak porastao je čak do 89.623,00 dolara. Mnogi ulagači očekuju da će njegova cijena nastaviti s novim rekordima na putu do 100.000 dolara kasnije ove godine.
“Bitcoin je sada u modusu otkrivanja cijene nakon što je rano prošle srijede ujutro probio rekorde svih vremena kada je službeno objavljeno da je Trump pobijedio na izborima”, rekao je Mike Colonnese, analitičar u H.C. Wainwright.
„Vjerojatno će se snažno pozitivno raspoloženje zadržati do kraja 2024. i [mi] vidimo da bi cijene bitcoina potencijalno mogle doseći šesteroznamenkasti broj do kraja ove godine“, dodao je.
Kripto ulagači navijaju za obećanja novoizabranog predsjednika Donalda Trumpa da će regulatorno okruženje učiniti poticajnijim, pa čak i prijateljskim prema kripto poduzećima, koja su se dugo borila s nedostatkom jasnoće pravila puta, javlja Seebiz.
Dok se bitcoin već dugo smatra sigurnom imovinom u Washingtonu – to jest, ne podliježe zakonima o vrijednosnim papirima – dugi rep kriptovaluta i startupa povezanih s kripto valutom djeluje u rizičnoj sivoj zoni.
„To je upravo pomaknuto za 180 stupnjeva“, rekao je Matt Hougan, glavni investicijski direktor Bitwise Asset Managementa, za CNBC. „Sada smo u pozitivnom regulatornom okruženju, sada imamo vjetar u leđa zbog toga, a to dolazi u slučaju tržišta koje je već bilo na tržištu bikova… to će nas gurnuti gore.“
Eterom se u ponedjeljak navečer trgovalo više za 5,8%. Token za plaćanje XRP porastao je za gotovo 4%, a token povezan s projektom decentraliziranog financiranja Polygon porastao je za više od 4%. Dogecoin je bio jedan od najvećih dobitnika – vjerojatno zbog svoje povezanosti s Elonom Muskom, koji je pomogao da Trump bude izabran. Porasla je za 38%.
Na tržištu dionica, Coinbase i MicroStrategy dobili su oko 3%, odnosno 5%, u produljenom trgovanju. Na redovitoj sjednici u ponedjeljak, Coinbase je porastao za 19% i trgovao se iznad 300 dolara prvi put od 2021. Sada je to oko 6% u odnosu na najvišu vrijednost iz te godine.
Trgovci i analitičari slažu se da je ovo povećanje tek na početku.
“Čini se da postoji zračni jaz između prethodnih [bitcoin] najviših vrijednosti svih vremena oko 72.000 dolara i 100.000 dolara”, rekao je Hougan. “Teško je točno vidjeti što bi natjeralo prodavače da uđu na ovo tržište i zaustave zamah prije nego što dođemo do te razine. Naravno, nema nikakvih garancija. Mogli ste vidjeti povlačenja, ali mi smo u novom ciklusu kripto tržišta. … Mislim da smo u pravu što smo optimistični i da je predrasuda još uvijek na pozitivnoj strani.”
Fond zdravstvenog osiguranja (FZO) RS platiće firmama MMSCODE iz Banjaluke i Core iz Sarajeva 3,7 mil KM za trogodišnje održavanje Integrisanog zdravstvenog informacionog sistema (IZIS).
Rezultat je to tendera koji je sproveo Fond zdravstvenog osiguranja (FZO) RS na osnovu kojeg se potpisuje trogodišnji ugovor.
U odluci o izboru najpovoljnijeg ponuđača je navedeno da se prihvata ponuda grupe ponuđača MMSCODE iz Banjaluke i Core iz Sarajeva u vrijednosti od 3.753.529 KM sa pripadajućim porezima.
Prihvaćena ponuda, koja je ujedno bila i jedina, je za 2.171 KM niža u odnosu na sredstva koja su bila predviđena tenderom (3.755.700 KM sa PDV-om).
Kako je Capital ranije pisao, Fond je kroz ovogodišnji plan javnih nabavki uvećao sredstva za ove namjene.
Prvobitno je bilo predviđeno 680.000 KM bez PDV-a odnosno 795.600 sa PDV-om za ovu godinu. Sredinom godine je došlo do promjene plana javnih nabavki, pa su u Fondu odlučili da se redovno održavanje IZIS-a obezbijedi kroz trogodišnji ugovor, a za te namjene su planirali 3,2 mil KM bez PDV-a ili 3,75 miliona sa pripadajućim porezom.
To znači da će se na godišnjem nivou za ove namjene izdvajati oko 1,2 mil KM, što je oko 400.000 KM više od prvobitnog plana.
Nakon izmjene plana objavljen je tender za izbor izvođača na kojem su se pojavile samo navedene firme.
Podsjećanja radi, IZIS je plaćen 26 mil KM kompanijama MMSCode, Lanaco i Ericsson Nikola Tesla iz Zagreba koje su radile na njegovom kreiranju i implementaciji.
Kompletan razvojni put IZIS-a, kako navodi Capital, pratili su problemi. Od prvog dana sistem se pokazao kao neefikasan i neprilagođen doktorima koji su mjesecima negodovali zbog komplikacija i nepovezanosti sa drugim zdravstvenim ustanovama.
Inače, IZIS je krajem prošle godine bio na meti hakerskog napada zbog čega je cijeli sistem ove godine često bio van funkcije.
Vlada Republike Srpske ponovo se juče zadužila na Banjalučkoj berzi za nešto više od 10 miliona KM prodajom 10.000 obveznica.
Prema izvještaju o rezultatima aukcije 68. emisije obveznica, rok dospijeća je pet godina a kamata 6%.
Ukupno je bilo 19.123.424 KM pristiglih ponuda, dok je ukupna prodajna vrijednost obveznica iznosila 10.076.000 mil KM.
Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar
Grad Mostar od prodaje vinjeta zaradio 1.5 milijuna KM
Bitcoin skočio na 90.000 dolara po prvi put u povijesti
-
NEKRETNINE8 meseci prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI3 meseca prijeUčesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE11 meseci prijeVlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
INVESTICIJE1 godina prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
NOVOSTI1 godina prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
POLJOPRIVREDA1 godina prijeProizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu
-
FINANSIJE12 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca