FINANSIJE
Zarada banaka najveća u istoriji RS
BANJALUKA – Sve banke u Srpskoj završile su prošlu godinu u plusu i zajedno ostvarile 96,19 miliona maraka dobiti, što je najbolji rezultat bankarskog sektora RS od kada je u poslijeratnim godinama transformisan u sadašnji oblik.
Podaci Agencije za bankarstvo RS pokazuju da je prošlogodišnja dobit banaka od njenog uspostavljanja 1998. godine bila rekordna.
Dobit banaka prije 2017. godine nikada nije prešla 60 miliona maraka, a najbliže toj granici bila je 2011, kada su zaradile 58,3 miliona KM.
S druge strane, najlošija godina bankarskog sektora RS bila je 2015, u kojoj je minus dostigao 85,9 miliona maraka.
Te godine dogodio se potres u bankarskom sektoru, jer su Bobar banka i Banka Srpske završile u dubokom minusu, od kojeg se nisu uspjele oporaviti i u međuvremenu su prestale sa radom i završile u stečaju.
Nerevidirani podaci Agencije za bankarstvo RS pokazuju da je dobit banaka u 2017. godini porasla 116 odsto u odnosu na 2016, kada je iznosila 45,3 miliona KM. Doprinos tome dalo je svih osam banaka koje posluju na tržištu RS.
Najveću dobit od 45,30 miliona imala je NLB banka, koja je profitabilnost podigla za 16,49 miliona maraka u odnosu na 2016. godinu.
Druga po profitabilnosti je Unikredit banka sa 25,77 miliona, a treću poziciju zauzima Nova banka sa 9,78 miliona maraka.
Unikredit banka je povećala zaradu u odnosu na prethodnu godinu, dok je Nova banka imala pad profita. Profit je rastao i kod Sberbanke, Komercijalne banke i MF banke.
Dvije banke koje su u 2016. godini imale negativan rezultat uplovile su u 2017. u profitabilne vode. Adiko banka je iz minusa od 9,64 miliona došla do dobiti od 4,49 miliona, dok je Pavlović banka poslije gubitka od 17,20 miliona stigla do simbolične zarade od 57.675 maraka.
U NLB banci ističu da je njihova dobit u 2017. godini najveća koju je jedna banka ikada ostvarila u RS.
– Prošla godina bila je rekordna po dobiti, a na to je uticalo dobro dosadašnje poslovanje. Dobit od 45,3 miliona je najveća koju je neka banka do sada ostvarila u RS – kazao je direktor NLB banke Radovan Bajić.
U ovoj banci ističu da je 2017. godina bila specifična po mnogim karakteristikama zbog primjene novog Zakona o bankama, odluka Agencije za bankarstvo i novih međunarodnih računovodstvenih standarda.
– Sve to je rezultovalo novima načinom obračuna rezervacija i zahtjeva za kapitalom. Naši planovi bazirani su na pretpostavci da će tržište omogućavati regularno poslovanje i da će biti realizovani mnogi najavljeni važni infrastrukturni projekti na nivou RS i BiH u kojima ćemo učestvovati. Očekujemo dalju ekspanziju kreditnih plasmana i izraženiju konkurenciju među poslovnim bankama. Kamatne stope će i dalje imati blagi pad i vjerujemo da je to posljednja godina u kojoj će se zadržati takav trend. Sve više je nagovještaja da bi iduće godine trebalo da dođe do postepenog povećanja kamata – kazali su u NLB banci.
U Adiko banci ističu da je povratak u zonu profitabilnog poslovanja najveće dostignuće koje su ostvarili tokom prošle godine.
– Restrukturirana Adiko banka sa novim vlasnicima i upravom, nakon višegodišnjih gubitaka, završila je 2017. godinu sa profitom od 4,5 miliona KM. Ostvarenu dobit ćemo reinvestirati u jačanje poslovanja na području RS, stvarajući kvalitetniju osnovu za budući rast – rekao je predsjednik uprave Adiko banke Banjaluka Mario Ivanković.
On je istakao da je ostvarena dobit rezultat transformacijskih procesa kroz koje je banka prošla i još prolazi s ciljem praktične primjene osnovna tri principa – jednostavna komunikacija, efikasnost i fokus na bitno.
– Primjenom ovih principa postajemo jednostavnija i direktnija banka, klijenti primjećuju te promjene i osjete efekte kroz poslovanje sa nama. Naši procesi su jednostavniji, ponuda proizvoda takođe, a poslovni model je optimizovan da bismo postigli što bolje tržišne efekte – dodao je Ivanković.
Ekonomisti objašnjavaju da je rezultat banka u Srpskoj neposredno nakon rata bio skroman zbog manjka poslova, nedostatka kapitala za kredite, a ni platni promet nije bio unutar bankarskog sistema već SDK.
– Povećanje obima poslovanja se desilo ulaskom banaka u poslove platnog prometa i dolaskom stranih bankarskih grupacija. Ranije nismo imali potrošačkih, stambenih i niz drugih kredita. Skoro da nije bilo poslovanja sa stanovništvom. Sada to sve imamo i banke su okrenute ka poslovanju sa stanovništvom, privredom i institucijama. Time je očekivano da njihova dobit raste – kazao je član Udruženja ekonomista RS – SWOT Aleksandar Ljuboja i dodao da je bitan faktor i vraćanje povjerenja stanovništva i privrede u bankarski sektor, nakon što je ono bilo poljuljano prije dvije godine zbog propasti dvije banke.
Izvor: Glas Srpske
Vodeća kriptovaluta zadnji je put bila viša za 12% na 89.100 USD, prema Coin Metricsu. Ranije u ponedjeljak porastao je čak do 89.623,00 dolara. Mnogi ulagači očekuju da će njegova cijena nastaviti s novim rekordima na putu do 100.000 dolara kasnije ove godine.
“Bitcoin je sada u modusu otkrivanja cijene nakon što je rano prošle srijede ujutro probio rekorde svih vremena kada je službeno objavljeno da je Trump pobijedio na izborima”, rekao je Mike Colonnese, analitičar u H.C. Wainwright.
„Vjerojatno će se snažno pozitivno raspoloženje zadržati do kraja 2024. i [mi] vidimo da bi cijene bitcoina potencijalno mogle doseći šesteroznamenkasti broj do kraja ove godine“, dodao je.
Kripto ulagači navijaju za obećanja novoizabranog predsjednika Donalda Trumpa da će regulatorno okruženje učiniti poticajnijim, pa čak i prijateljskim prema kripto poduzećima, koja su se dugo borila s nedostatkom jasnoće pravila puta, javlja Seebiz.
Dok se bitcoin već dugo smatra sigurnom imovinom u Washingtonu – to jest, ne podliježe zakonima o vrijednosnim papirima – dugi rep kriptovaluta i startupa povezanih s kripto valutom djeluje u rizičnoj sivoj zoni.
„To je upravo pomaknuto za 180 stupnjeva“, rekao je Matt Hougan, glavni investicijski direktor Bitwise Asset Managementa, za CNBC. „Sada smo u pozitivnom regulatornom okruženju, sada imamo vjetar u leđa zbog toga, a to dolazi u slučaju tržišta koje je već bilo na tržištu bikova… to će nas gurnuti gore.“
Eterom se u ponedjeljak navečer trgovalo više za 5,8%. Token za plaćanje XRP porastao je za gotovo 4%, a token povezan s projektom decentraliziranog financiranja Polygon porastao je za više od 4%. Dogecoin je bio jedan od najvećih dobitnika – vjerojatno zbog svoje povezanosti s Elonom Muskom, koji je pomogao da Trump bude izabran. Porasla je za 38%.
Na tržištu dionica, Coinbase i MicroStrategy dobili su oko 3%, odnosno 5%, u produljenom trgovanju. Na redovitoj sjednici u ponedjeljak, Coinbase je porastao za 19% i trgovao se iznad 300 dolara prvi put od 2021. Sada je to oko 6% u odnosu na najvišu vrijednost iz te godine.
Trgovci i analitičari slažu se da je ovo povećanje tek na početku.
“Čini se da postoji zračni jaz između prethodnih [bitcoin] najviših vrijednosti svih vremena oko 72.000 dolara i 100.000 dolara”, rekao je Hougan. “Teško je točno vidjeti što bi natjeralo prodavače da uđu na ovo tržište i zaustave zamah prije nego što dođemo do te razine. Naravno, nema nikakvih garancija. Mogli ste vidjeti povlačenja, ali mi smo u novom ciklusu kripto tržišta. … Mislim da smo u pravu što smo optimistični i da je predrasuda još uvijek na pozitivnoj strani.”
Fond zdravstvenog osiguranja (FZO) RS platiće firmama MMSCODE iz Banjaluke i Core iz Sarajeva 3,7 mil KM za trogodišnje održavanje Integrisanog zdravstvenog informacionog sistema (IZIS).
Rezultat je to tendera koji je sproveo Fond zdravstvenog osiguranja (FZO) RS na osnovu kojeg se potpisuje trogodišnji ugovor.
U odluci o izboru najpovoljnijeg ponuđača je navedeno da se prihvata ponuda grupe ponuđača MMSCODE iz Banjaluke i Core iz Sarajeva u vrijednosti od 3.753.529 KM sa pripadajućim porezima.
Prihvaćena ponuda, koja je ujedno bila i jedina, je za 2.171 KM niža u odnosu na sredstva koja su bila predviđena tenderom (3.755.700 KM sa PDV-om).
Kako je Capital ranije pisao, Fond je kroz ovogodišnji plan javnih nabavki uvećao sredstva za ove namjene.
Prvobitno je bilo predviđeno 680.000 KM bez PDV-a odnosno 795.600 sa PDV-om za ovu godinu. Sredinom godine je došlo do promjene plana javnih nabavki, pa su u Fondu odlučili da se redovno održavanje IZIS-a obezbijedi kroz trogodišnji ugovor, a za te namjene su planirali 3,2 mil KM bez PDV-a ili 3,75 miliona sa pripadajućim porezom.
To znači da će se na godišnjem nivou za ove namjene izdvajati oko 1,2 mil KM, što je oko 400.000 KM više od prvobitnog plana.
Nakon izmjene plana objavljen je tender za izbor izvođača na kojem su se pojavile samo navedene firme.
Podsjećanja radi, IZIS je plaćen 26 mil KM kompanijama MMSCode, Lanaco i Ericsson Nikola Tesla iz Zagreba koje su radile na njegovom kreiranju i implementaciji.
Kompletan razvojni put IZIS-a, kako navodi Capital, pratili su problemi. Od prvog dana sistem se pokazao kao neefikasan i neprilagođen doktorima koji su mjesecima negodovali zbog komplikacija i nepovezanosti sa drugim zdravstvenim ustanovama.
Inače, IZIS je krajem prošle godine bio na meti hakerskog napada zbog čega je cijeli sistem ove godine često bio van funkcije.
Vlada Republike Srpske ponovo se juče zadužila na Banjalučkoj berzi za nešto više od 10 miliona KM prodajom 10.000 obveznica.
Prema izvještaju o rezultatima aukcije 68. emisije obveznica, rok dospijeća je pet godina a kamata 6%.
Ukupno je bilo 19.123.424 KM pristiglih ponuda, dok je ukupna prodajna vrijednost obveznica iznosila 10.076.000 mil KM.
Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar
Grad Mostar od prodaje vinjeta zaradio 1.5 milijuna KM
Bitcoin skočio na 90.000 dolara po prvi put u povijesti
-
NEKRETNINE8 meseci prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI3 meseca prijeUčesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE11 meseci prijeVlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
INVESTICIJE1 godina prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
NOVOSTI1 godina prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
POLJOPRIVREDA1 godina prijeProizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu
-
FINANSIJE11 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca