INVESTICIJE
Hidro-kop gradi City block – „grad unutar grada“
Banjalučka kompanija Hidro-kop počela je gradnju stambeno-poslovnog objekta poznatijeg kao City block ulici Veljka Mlađenovića 12, a trenutno su u toku radovi na izgradnji stambenog objekta A u stambeno poslovnom kompleksu City block.
„City block kompleks predstavlja „grad unutar grada“ čiji će sadržaj u popunosti zadovoljiti potrebu kako svakog stanara tako i posjetioca kompleksa. Sve što vas zanima i što vam je potrebno u toku svakodnevnice biće vam na dohvat ruke i život u ovom kompleksu će vam biti maksimalno olakšan“, navode investitori na svojoj zvaničnoj web stranici.
Navode da pored sadržaja koji se ističu u kompleksu, planirani su i drugi među kojima su apoteka, fitnes centar, banka, ugostiteljski objekat, igralište, objekti zabave za djecu i odrasle, tržni centar, vrtić, ambulanta, hotel te drugo, gdje će stanari sve svoje svakodnevne potrebe stanari moći da zadovolje u sklopu kompleksa.
„Površina ovog naselja je 10.5 hektara, a regulacionim planom je planirano 25 stambenih (Spratnost Po+P+6), 5 stambeno-poslovnih (Spratnost Po+P+4) i 2 poslovna objekta (Spratnost P+1 – ambulanta i Po+P+6-hotel ), vrtić (Spratnost P+1, ukupno površine 1050 m2) i park-igralište sa različitim sadržajima (površina 2600 m2.)“, navode investitori dalje.
Regulacionim planom je planirano oko 100 000 m2 stambenog prostora (99 978 m2) sa oko 1400 stambenih jedinica (1416). Planirano je oko 10 500 m2 poslovnog prostora (10 516 m2), dok je površina planiranog hotela oko 6000 m2 (5946 m2 ), a ambulante oko 400 m2.
Gradnja objekta A
Objekat A je koncipiran kao stambeni, spratnosti Po+P+6 koji je podijeljen u dvije lamele sa pripradajućom podzemnom parking garažom.
„Ukupan broj stanova u obje lamele je 105, lamela 1 broji 49 a lamela 2 broji 56 stambenih jedinica, kvadratura od 36m2 do 59m2. Ako posmatramo prema kvadraturi, stanovi su tipski u rasponu od 35-36m2 sa jednom spavaćom sobom, 44m2 sa dvije spavaće sobe te od 52 do 59 sa dvije spavaće sobe. Cijena kvadratnog metra u objektu u izgradnji (objekat A) iznosi 1880 KM sa uračunatim PDV-om“, navode dalje.
Kada je u pitanju materijal za završnu obradu (keramika, parket), te primjeri unutrašnje i vanjske stolarije, sanitarija te mnoge druge detalje vezane, kako za sam kompleks tako i za objekat u izgradnji, ističu da će kupci imati priliku da vide i biraju u prezentacijskom salonu City block showroom na samoj lokaciji kompleksa.
Završetak ovih radova planiran je u ljeto 2019. godine, a podrazumjeva lamele 1 i 2. Za sada je shodno planu i dinamici radova izvršeno skidanje sloja humusa te njegovo deponovanje na privremenu lokaciju, iskolčenje objekta, te radovi na širokom otkopu građevinske jame. Urađeno je i finaliziranje iskopa i nasipanje tamponskog sloja uz potrebnu mehaničku stabilizaciju nasipa, do zbijenosti predvidjene projektom, podložni beton kao i hidroizolacija.
„Predstavnici ovlaštenog instituta su izvršili kontrolu zbijenosti nasipa, a doveden je privremeni priključak vode i struje za potrebe gradilišta. Uklonjena je i postojeća dotrajala ograda, te je u toku postavljanje nove ograde koje označava granicu naselja“, naveli su investitori.
Još jedna od prednosti ovog stambeno poslovnog kompleksa je što se nalazi 2 km od strogog centra grada, a u blizini kompleksa se nalazi vodeća visokoškolska obrazovna institucija „Univerzitetski grad“, gradski olimpijski bazen, turističko zabavni kompleks „Ada“ i mnogi drugi kapitalni objekti.
Prezentacijski salon
Kada je u pitanju prezentacijski salon Showroom, radovi se privode kraju i kancelarija će biti operativna u drugoj polovini mjeseca juna.
„City block showroom je prezentacijski salon u kojem ćete biti u prilici da se na samoj lokaciji, u, informišete kako će izgledati vaš budući stan,koji je stepen opremljenosti, te da se uz video prezentaciju uvjerite kako će izgledati stambeno poslovni kompleks i koje će sve sadržaje imati. Naš prodajni tim će vam biti na raspolaganju za sve dodatne informacije“, poručili su iz ove kompanije.
Napominju i da će svaka lamela u objektu imati video nadzor, te da je moguće kupiti više parking mjesta. Također, kada je u pitanju plaćanje, Hidro-kop d.o.o. sarađuje sa svim domaćim bankama i u mogućnosti smo da za vaš kreditni zahtev obezbedimo svu potrebnu građevinsku dokumentaciju kako bi kredit bio odobren i realizovan u rekordnom roku.
Izvor: Akta.ba
Projekat izgradnje Termobloka 7, kao najveće poslijeratne investicije u Bosni i Hercegovini, mogao bi se označiti već sada propalom investicijom.
Projekat je zvanično započet 2006. godine, a vrijednost je bila 722 miliona eura.
Tokom godina je bilo mnogo pregovaranja i dogovaranja sa austrijskim, njemačkim, švicarskim i japanskim kompanijama te izlazaka pojedinih kompanija iz projekta, a 2014. godine je ugovor potpisan s kineskim konzorcijem.
Značajna sredstva su ranije već utrošena, a s obzirom na to da ono što je započeto neće biti završeno, nadležni što prije moraju pronaći alternativu.
– Što se tiče Termobloka 7, definitivno je da se on neće graditi. Sad je pitanje hoćemo li ići u arbitražu ili ćemo postići neki sporazum s onima s kojima je bio potpisan ugovor oko toga – rekao je ove sedmice Nermin Nikšić, premijer FBiH (SDP), izvijestila je Federalna televizija.
Ispraćamo još jednu tešku godinu u koju su se slile posljedice globalnih kriza iz protekle tri, ali bez nagovještaja da bi u 2024. godini moglo biti bitno drugačije. Još početkom pandemije koronavirusa energenti i hrana pokazali su se kao ključni za svaku ekonomiju, a značaja snabdijevanja iz domaćih izvora svjesniji smo iz dana u dan.
„Generalno, energetika je oblast u kojoj su nam potrebne investicije, ali kroz obnovljive izvore energije. Prioritet su nam ulaganja u energiju i hranu. To su dvije grane koje svaka zemlja treba osigurati za svoje ljude. Znači, da imaju energije i da nisu gladni“, kaže Aziz Šunje, profesor Ekonomskog fakulteta UNSA-e.
Pravci razvoja
Mi smo mali i siromašan narod koji ne može investirati u visoke tehnologije, podsjeća Aleksa Milojević, ekonomski ekspert.
„Naša baza su prirodna bogatstva – prehrambena i drvna industrija te energetika. To su osnovni pravci našeg razvoja, a tek na tim osnovama moguće je kasnije očekivati više tehnološke nivoe „, pojašnjava Milojević.
Osnovni problem Bosne i Hercegovine je taj što nema vlastite izvore finansiranja, jer se vlasti zadužuju uglavnom za potrošnju, pa prihodi koje bismo mogli investirati odlaze u otplatu duga.
„Jedini izvor vlastite akumulacije je promjena načina raspolaganja prirodnim bogatstvima. Umjesto sadašnjih koncesija, koje su toliko niske i beznačajne, čak su mnogo niže od onih u afričkim zemljama, nekadašnjim kolonijama, ta prirodna bogatstva trebaju preći u ruke opština, a da renta za korištenje tih resursa, kao na Zapadu, dostiže čak i 90 posto neto dobiti. Tako bismo imali izvor za naše investicije. Ako ovako nastavimo da, koncesiono, praktično poklanjamo naša prirodna bogatstva, onda nam nema spasa“, ističe Milojević.
Ključna grana
Osim investicija u energetiku, u svim segmentima i svim vidovima proizvodnje energije, zatim transport, kao ključnu granu za plin i naftu, te proizvodnju hrane, Igor Gavran, ekonomski analitičar, prepoznaje još jednu stratešku granu bh. ekonomije s velikim mogućnostima.
„Ono što se, nažalost, čini izvjesnim jeste to da ne samo 2024. nego i narednih godina ulaganja u proizvodnju oružja, municije i vojne opreme imaju najbolju perspektivu“, smatra Gavran.
Očekivanja od države
Iz ugla države, profesor Šunje najznačajnijim smatra investiranje u poduzetničku infrastrukturu, kroz poticanje razvoja biznisa te poticanje poslovnog okruženja.
„Prva investicija je svakako obrazovanje. Zatim ulaganje u putnu i željezničku infrastrukturu, uz istovremeno realizaciju reformske agende, jer su nam potrebne reforme da uhvatimo priključak za EU“, ističe Šunje.
Nove tehnologije
Gavran dodaje da razvoj novih tehnologija, vještačke inteligencije i robotike, električnih vozila, infrastrukture i opreme, ima zagarantiranu ekspanziju, a atraktivnim smatra i investicije u nekretnine te eksploataciju litija, kobalta i drugih.
avaz.ba
Fabrika cementa Lukavac do kraja godine će da završi u rukama jednog od najbogatijih Mađara, Lorinca Meszarosa, kažu za Radio Slobodna Evropa (RSE) iz Meszaros grupe, koja okuplja firme ovog biznismena.
Njega prate kritike zbog bliskosti sa mađarskim premijerom Viktorom Orbanom.
Meszaros, koji je u Hrvatskoj vlasnik Nogometnog kluba Osijek i nekoliko luksuznih vila na Jadranu, ovom kupovinom prvi put ulazi na tržište Bosne i Hercegovine.
Magazin Forbes u svom profilu ovog biznismena navodi da je jedna od njegovih kompanija, Meszaros i Meszaros, veliki igrač u mađarskom građevinskom sektoru, zahvaljujući ugovorima koje dobija od državne vlasti.
Njegova Talentis grupa, koja je u sastavu Meszaros grupe, tokom ljeta je pokrenula proces kupovine jedne od najvećih bh. cementara od austrijske firme Asamer Baustoffe AG.
Austrijska firma je 2001., tokom privatizacije u BiH, kupila 51% vlasništva nad cementarom.
Potom je 2014. otkupila preostale dionice.
Savezno konkurencijsko vijeće Austrije je 7. novembra obaviješteno o prodaji 100% dionica Lukavac cementa, njegovih podružnica i 50% dionica u Rudniku krečnjaka Vijenac, kompaniji Talentis International Construction Investments Kft.
Fabrika cementa u Lukavcu je poznato, jedna od dvije velike cementare u BiH.
Počela je sa radom 1974. godine.
Kako navode na sajtu fabrike, godišnje može da proizvede 700.000 tona klinkera (materijala za izradu cementa) i više od 900.000 tona cementa.
Lukavačka fabrika i Tvornica cementa Kakanj na godišnjem nivou imaju prihode veće od 50 miliona eura.
Cementara u Kaknju je u vlasništvu njemačke multinacionalne kompanije Heidelberg Materials od 2000. godine.
U odgovoru za RSE iz Talentisa, rečeno je da su tokom ljeta potpisali pismo namjere da kupe Lukavac Cement.
Time su dobili „ekskluzivna prava za pregovaranje“.
Dodaju da će nastaviti sa svojim poslovnim aktivnostima na međunarodnom nivou.
„Kupovina Lukavac Cementa dalje će proširiti građevinski portfolio Meszaros Grupe, sa stabilnom kompanijom koja je izuzetno profitabilna u regiji, te će doprinijeti smanjenju nestašice sirovih materijala na domaćem tržištu“, navodi se u odgovoru.
Prema procjenama magazina Forbes, Lorinca Meszaros posjeduje bogatstvo vrijedno oko 1,6 milijardi dolara.
On je počeo tako što se bavio postavljanjem gasnih instalacija u gradiću Felchut, 25 kilometara zapadno od Budimpešte, mjestu gdje je odrastao današnji mađarski premijer Viktor Orban.
Nakon što je Orban po drugi put došao na mjesto premijera, 2010. godine, počeo je uspon Meszarosa.
Od 2011. do 2018. bio je i gradonačelnik ovog mjesta, uz podršku Orbanove stranke Fidesz.
Poznat je po citatu da su „Bog, sreća i Viktor Orban“ igrali ulogu u njegovom usponu.
seebiz.eu
Svakog dana u Sloveniju i Njemačku ode više od 35 radnika iz BiH
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
Nijemci će graditi najveću zgradu u Republici Srpskoj
-
NEKRETNINE2 meseca prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE7 meseci prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
PRIVREDA1 godina prijeSve je više solarnih naponskih elektrana u BiH – investitori se snalaze
-
BIZNIS1 godina prijeRodoljub Drašković odustaje od investicija u Trebinju
-
TEHNOLOGIJA1 godina prijeIzvoz IT sektora BiH premašio pola milijarde KM
-
NOVOSTI7 meseci prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
INVESTICIJE6 meseci prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
FINANSIJE5 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca