INTERVJU
Milenijalci nisu lijeni, samo su im interesovanja drugačija
Mi smo prezadovoljni, znam da se mnogi žale, ali mi zaista nemamo nikakavih primjedbi. Da li sa njima radimo drugačije nego drugi ili smo generalno drugačija firma, ne znam, ali naša iskustva su sasvim dobra – na pitanje o iskustvu sa zapošljavanjem mladih odgovara nam Tatjana Jovanović, HR direktorka u kompaniji Filip Moris.
„Mi u kontinuitetu tragamo za mladim ljudima, obezbeđujemo prakse, konkretno ove godine imamo praksu koja funkcioniše po globalnim principima. Nemamo problema sa integrisanjem „milenijalaca“, možda upravo zato što u firmi i radi dosta mladih ljudi.“
Šta milenijalci očekuju od prvog posla?
Moje iskustvo je da oni žele da uče, žele da dobiju priliku da pokažu šta znaju, da imaju dinamično okruženje… Nestrpljivost, koja je odraz mladosti, je nešto što treba da „hendlujemo“ sa našim iskustvom, što može biti veoma dobra kombinacija. Treba im naći to što ih zanima i dati im priliku, jer kada bi se ponašali isto kao i mi, onda nam suštinski ne bi ni bili potrebni. Mi ih i zapošljavamo zato što su drugačiji i različiti.
Da li je utisak da su milenijalci lijenii, ne poznaju autoritet, nisu fokusirani ispravan i u kojoj mjeri?
Ne bih se saglasila sa tim, ne mislim da su lijeni, mislim samo da su njihova interesovanja drugačija. Poslodavci često istaknu da nisu tu da zadovoljavaju njihova interesovanja i da treba da rade ono što im se kaže. Ja opet to posmatram drugačije – vi kao neko ko vodi posao, morate naći način da maksimizujete nečiji potencijal. Mislim da je to naša uloga kao menadžera ili direktora, da nađemo način kako nekoga da motivišemo, jer svako je drugačiji. Što se tiče vrednoće i ljenjosti, nemaju uvijek tu privilegiju da rade samo ono što ih zanima, ali to vrlo brzo shvate. Da, zaista vole da sve bude brzo, ali oni zaista i mogu da „nose“ to puno, jer se između ostalog dosta oslanjaju na nove tehnologije.
Koje novine su milenijalci ponudili tržištu rada?
Donose svježinu, dah novog vremena. Mladi ljudi su entuzijastični i donose energiju, koju treba da znate da „izvučete iz njih“. Mladi ljudi ne treba da odustaju od svojih snova, jer su potpuno drugačiji od snova koje je sanjala moja generacija. Želim im svu sreću da uspiju u tome.
Kako vi u kompaniji selektujete kadrove?
Filip Moris ima svoj način regrutovanja kadrova, i u zavisnosti od toga koja vrsta kandidata nam treba, da li su iskusni ili manje iskusni, odnosno ljudi koji su tek završili školu, primjenjujemo različite metode. Ono što je generalno primjenjivo na sve je intervju. On je svakako krucijalan u donošenju takve vrste odluke, jer su interakcija i razmjena energije koja se dešava tokom intervjua najvažnije. Papir „trpi“ sve, odnosno testovni materijali, ali validnost tih dokumenata se uvijek može dovesti u pitanje, pa nikada ne donosimo odluku bez barem jednog intervjua.
Koje prakse vaši zaposleni izdvajaju kao omiljene i stimulativne?
Sve zavisi koga pitate za prakse, u zavisnosti od toga da li pitate nekoga ko ima duže ili kratko iskustvo u kompaniji, da li su pitanju muškarci ili žene – ima dosta razlika, ali ono što je popularno u svim kategorijama je fleksibilno radno vrijeme, što podrazumeva fleksibilan dolazak i odlazak sa radnog mjesta. Od deset do dva je nešto što se smatra obaveznim, a dolazak i odlazak se smatra kliznim. Veoma dobro je prihvaćen i rad „remote“, ne samo od kuće već u dogovoru sa supervizorom može da se radi sa nekog drugog mjesta.
Kako pronalazite talente unutar kompanije?
Tu Filip Moris koristi jedan globalni metod procenjivanja zaposlenih. Uzimaju se u obzir dva parametra – jedan je sveukupno postignuće, odnosno performans zaposlenog, a drugi je potencijal, koji se mjeri kroz agilnost, odnosno sposobnost da se u novim situacijama brzo i lako snađu.
Kakve su mogućnosti napredovanja unutar kompanije?
Mogućnosti internog napredovanja su zaista velike, posebno zato što je firma internacionalna i napredovanje se ne odvija samo na nivou Srbije. Mi poslujemo u Srbiji kroz dva pravna entiteta, a ujedno smo „hab“ za klaster koji podrazumeva Albaniju, Bosnu i Hrecegovinu i Makedoniju tako da naši ljudi „struje“ kroz te zemlje. Pored toga, šaljemo veliki broj naših ljudi van granica jugoistočnog klastera, na primjer Švajcarsku, Dubai, Rusiju i druge. Postoje dva razloga zašto ih šaljemo u inostranstvo – jedan je da dijelimo ekspertizu koju smo ovde stekli, a drugi razlog je da odu tamo, nešto nauče pa nama donesu ekspertizu. Vrlo često hoćemo da ih izložimo internacionalnom okruženju jer rad u jednoj internacionalnoj firmi to i zahtijeva.
Navedite razlike u radu sa milenijalcima i sa ljudima sa iskustvom?
Mlađi hoće sve, hoće odmah, kod njih sve može, a kod starijih se tri puta promisli da li može nešto da se uradi, da bi onda to nešto radili na duži rok. Mislim da je to odlično u smislu različitosti, jer različite perspektive mogu da vam pruže istinsku sliku o nečemu o čemu se raspravlja ili na čemu se radi.
Šta je to što je kompaniju Filip Moris treći put za redom kvalifikovalo da ponese prestižno priznanje „Top Employer“?
Postoji veliki broj kriterijuma po kojima kompanija biva ocijenjena. Najpre zapošljavanje, način na koji regrutujemo ljude, kako ih uvodimo u posao, način na koji ih procjenjujemo dok obavljaju određene dužnosti. Tu su ocijenjena i postignuća zaposlenih, kompenzacioni model koji primjenjujemo, način na koji nagrađujemo zaposlene kao i korporativna kultura firme.
Izvor: BIZLife magazin
BIZLIFE
Nepalcu je BiH obećana zemlja, većinu zarade šalje porodici
Ashok Tamang se prije godinu i po dana oprostio od supruge, 14-ogodišnje kćeri i tek rođenog sina, kako bi došao raditi kao građevinac u Bosni i Hercegovini.
U Sarajevo je stigao iz Nepala, države u podnožju najvišeg svjetskog planinskog masiva Himalaja.
Tamag je jedan od oko 5.000 stranih radnika u Bosni i Hercegovini, čiji broj se skoro udvostručio od 2020. godine, pokazuju podaci entitetskih zavoda za zapošljavanje- piše Buka.
Najviše ih je ove godine došlo iz Turske, Srbije, Bangladeša, Kuvajta i Hrvatske, pokazuju isti podaci.
Tamang kaže da je iz Katmandua, prijestolnice Nepala, došao da radi u sarajevskoj građevinskom poduzeću “Omega Group”, kako bi sebi i porodici osigurao bolji život.
On je, uz još jedanaest zemljaka iz Nepala, u BiH došao posredstvom nepalske agencije za posredovanje pri zapošljavanju. Trebalo mu je, kaže, više od tri mjeseca da prikupi sve potrebne dokumente, jer građanima Nepala nije lako dobiti vizu za evropske zemlje, piše Radio Slobodna Evropa.
Dodaje kako je radio na gradilištima u Prijedoru i drugim gradovima, te da je zadovoljan uslovima rada i smještaja.
Uz platu od 1.800 maraka (oko 900 eura), Tamang ima plaćen smještaj i tri obroka dnevno. Stoga većinu zarade može poslati u Nepal, gdje mjesečne plate često iznose samo par stotina američkih dolara.
“Nisam još išao kući. Planiramo u sljedećih šest mjeseci i nadam se da ću ih vidjeti što prije. Razgovaramo često putem interneta, jer mi jako nedostaju”, kaže Tamang, jedan od oko 80 građana Nepala zaposlenih u BiH.
Buka
PRIVREDA
Višković: U maju pregovori, a u junu povećanje plata
Vlada Republike Srpske planira da početkom maja pokrene pregovore sa partnerima za povećanje plata u javnom sektoru, a povećanje će se odnositi već od juna ove godine, potvrdio je za Banjaluka.net premijer Radovan Višković. (više…)
PRIVREDA
Marinko Umičević: Nisam političar, već čovjek iz naroda koji živi sa svojim radnicima
Banjalučanin, obućar, tehnički direktor, ugledni privrednik, sportski radnik, humanista, čovjek jake volje i bez dlake na jeziku, političar i neko ko radi od „jutra do sutra“ i ko je uvijek uz svoje radnike…kako drugačije opisati Marinka Umičevića, tehničkog direktora banjalučke Tvornice obuće „Bema“. (više…)
-
NEKRETNINE8 meseci prije
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prije
Novi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI3 meseca prije
Učesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE11 meseci prije
Vlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
INVESTICIJE1 godina prije
Castellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
NOVOSTI1 godina prije
Prag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
POLJOPRIVREDA1 godina prije
Proizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu
-
FINANSIJE11 meseci prije
Mtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca