SARAJEVO – „U Bosni i Hercegovini ne postoji odgovarajuća infrastruktura za reciklažu otpadnih sijalica. Zbog navedenog sve otpadne sijalice (sve sijalice osim sijalica sa žarećom niti i halogenih sijalica) potrebno je izvoziti na reciklažu u inozemstvo.

Nažalost, većina otpadnih sijalica u Bosni I Hercegovini još uvijek završava na našim deponijama“, kazala je za Akta.ba Elma Babić-Džihanić pomoćnica direktora u kompaniji ZEOS eko-sistem.

Budući da BiH još uvijek nema postrojenja za recikliranje sijalica Babić-Džihanić ističe da smo još uvijek malo tržište za ovakvu investiciju, te navodi da prema podacima, kompanija ZEOS eko-sistem d.o.o. izvezla je 10.299 kg, odnosno oko 68.000 komada otpadnih sijalica na reciklažu u Njemačku u Dresden.

EU zabranio sijalice sa žarećom niti

„Naša firma ZEOS eko-sistem trenutno radi na analizi mogućnosti uspostavljanja dugoročnog i ekološki prihvatljivog sistema postupanja sa otpadnim sijalicama, a sa ciljem očuvanja okoliša i zdravlja ljudi i smanjenja trenutnih troškova izvoza u Njemačku“, kazala je Babić-Džihanić.

Kada je u pitanju odlaganje sijalica, službenih podataka nema, a ukoliko pogledamo podatke EUROSTAT-a možemo vidjeti da države plasiranju od 0,04 kg do 0,35 kg plinskih sijalica.

Reklama

„Međutim, bitno je napomenuti da je u državama članicama Europske unije zabranjena prodaja sijalica sa žarećom niti, a koje se u BiH još uvijek najviše koriste. Njihov nedostatak jeste u većoj potrošnji električne struje“, naglasila je Babić-Džihanić.

Smatra da je potrebno obratiti pažnju da se otpadne sijalice ne razbiju jer sadrže živu, a ukoliko se razbije, potrebno je postupiti u skladu sa uputama stručnjaka (prozračiti prostoriju, suhom krpom pokupiti živu i pokupiti istu u kesu i predati je ovlaštenoj firmi).

Kompanija ZEOS po pitanju odlaganja sijalica u svim svojim projektima osvještavanja i medijskim objavama posebno naglašava na opasnost nepravilnog odlaganja otpadnih sijalica, mogućnosti reciklaže i prednosti pravilnog postupanja sa istima.

„U trgovačkim centrima, Bingo, Penny Plus, Konzum, Mercator i u nekim trgovinama koje prodaju sijalice, postavili smo namjenske kontejnere za odvojeno sakupljanje otpadnih sijalica, u većim firmama postavili smo palete za odvojeno odlaganje istih, nakon dobivanja dozvole po Bazelskoj konvenciji iste izvozimo na reciklažu u Njemačku“, ispričala je Babić-Džihanić, dodavši da su trgovci dužni da prilikom prodaje preuzmu staru sijalicu od kupca, ukoliko je isti želi besplatno predati.

„Trgovac je dužan sijalice skladištiti i potom predati ovlaštenom sakupljaču na zbrinjavanje“, naglašava ona.

Ukoliko dođe do izgradnje postrojenja za reciklažu otpadnih sijalica u BiH, smatra da bi takva investicija bila ekonomski opravdana ovakva, i to uz podsticaj ili države ili inostranih fondova.

Reklama

„Najbitnije je da se građani osvijeste, da počnu odvojeno sakupljati otpadne sijalice, da imaju infrastrukturu da besplatno predaju stare, odbačene sijalice, a na svijest građana se može jako puno utjecati, sa jakom medijskom kampanjom, sa postavljenom infrastrukturom, sa jasnim porukama o štetnosti nepravilnog postupanja sa sijalicama, sa upoznavanjem građana da pridonose i ekonomskom razvoju države (otvaranje novih radnih mjesta), da utiču pozitivno na zdravlje ljudi i okoliša“, poručila je Babić-Džihanić.

Odlaganje medicinskog otpada u BiH

Pored problema odlaganja i recikliranja sijalica, te nedostatka postrojenja za recikliranje istih, i medicinski otpad je na istom nivou.

Dakle, u BiH se većinom medicinski otpad odlaže u kontejnere, a vrlo često i pored kontejnera. Pored standardnog otpada kao što su šprice, zavoji i drugo, odlažu se i amputirani dijelovi ljudskih tijela, a koji često završavaju po šumama ili drugim mjestima, budući da zdravstvene ustanove nemaju adekvatno mjesto za odlaganje ovog otpada kojeg je prema podacima oko 930 tona.

Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje BiH većina medicinskog otpada se izvozi u Austriju, te u Njemačku, a za samo prvih pet mjeseci 2018. godine izvezeno je 27.493 kg opasnog medicinskog otpada.

„Najveći su proizvođači infektivnog otpada bolnice, iako taj otpad nastaje i u ambulantama, klinikama, privatnim liječničkim ordinacijama, ustanovama za pružanje prve pomoći, stomatološkim ordinacijama te prilikom pružanja usluga u kućnoj njezi. Zbrinjavanje potencijalno opasnog medicinskog otpada postaje velik problem zdravstvenih ustanova te ekološki problem općenito, a očituje se u povećanju njegove količine. Za uspostavljanje cjelovitog sistema upravljanja medicinskim otpadom na nivou BiH, Federacije, Kantona i samih zdravstvenih ustanova potrebno je prvo stvoriti zakonsku regulativu kao i propise koji bi tačno regulisali sistem upravljanja medicinskim otpadom“, napisano je u Vodiču za zbrinjavanje medicinskog otpada iz marta 2006. godine Ministarstva zdravstva kantona Sarajevo i Instituta za naučno istraživački rad i razvoj kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu.

Reklama

Izvor: Akta.ba