Connect with us

FINANSIJE

Tri puta pred posrnulom IGA

Objavljeno

 


BANJALUKA – Upravni odbor Izvozno-kreditne agencije (IGA) BiH predložio je vlastima tri scenarija kako bi bila stavljena tačka na njenu dugogodišnju agoniju – reorganizaciju, gašenje i formiranje nove institucije koja će pomagati izvoznicima i održavanje trenutnog stanja u nadi da će fabrika cijevi “Unis” iz Dervente koja je zavila u crno početi da vraća dugove.

IGA je upala u probleme jer je “Unisu” dala garancije i kredite u vrijednosti od 195,32 miliona KM, što je mnogo više od njenog kapitala. Kada je “Unis” dospio u probleme” za njim je pala i IGA.

Upravni odbor IGA je predložio da osim reorganizacije i gašenja i formiranja nove agencije bude razmotrena i opcija održavanja trenutnog stanja i da se iz tog scenarija otvaraju dvije mogućnosti.

– U slučaju da “Unis” počne sa ispunjenjem obaveza koje su predviđene planom njegovog restrukturiranja, IGA može tražiti oslobađanje od obaveza na osnovu izdatih garancija toj fabrici. Tada bi IGA bila oslobođena od opasnosti blokade računa i likvidacije, ali bi bila ograničena u pogledu aktivnosti i trebalo bi je dokapitalizovati. U slučaju da “Unis” nastavi sa neizmirivanjem obaveza onda bi bilo nemoguće izbjeći gašenje IGA – naveo je Upravni odbor IGA.

Domaćem tržištu, kako je istaknuto, potrebna je funkcionalna izvozno-kreditna agencija.

– Poslovanje IGA je trenutno limitirano narušenom međunarodnom reputacijom, nemogućnošću izlaska na međunarodno finansijsko tržište i sudskim procesima koji prijete potpunom blokadom poslovanja. Mada je poslovanje otežano, IGA je još u stanju da ostvaruje prihode kojima pokriva svoje operativne troškove i u mogućnosti i da se sama finansira. Kao mogući način za prevazilaženje nastale situacije moguća su tri rješenja od kojih svako nosi rizike i benefite. Prilikom izbora nekog od njih treba imati u vidu trgovinsku politiku na nivou entiteta i BiH i izvozne potrebe privrede – naveo je Upravni odbor IGA.

Reklama

Direktor “Unisa” Dušan Živković u petak nije odgovarao na pozive tako da nismo uspjeli da saznamo da li je ta posrnula fabrika počela da ispunjava obaveze prema IGA na osnovu usvojenog plana restrukturiranja.

Akumulirani gubitak IGA na kraju prošle godine iznosio je 189,12 miliona, dok obaveze premašuju vrijednost imovine za 136,31 milion maraka. Opstanak IGA je zato neizvjestan bez pomoći vlasti na nivou BiH i entiteta kao njenih osnivača. Koliko je stanje u IGA teško svjedoči činjenica da su se revizori “Dilojta” suzdržali od davanja bilo kakvog mišljenja na finansijske izvještaje za 2017. godinu, što je mnogo gore i od negativne ocjene.

Pitanja koja treba uzeti u obzir prilikom donošenja odluke o sudbini IGA:

*definisati proizvode koje će agencija obuhvatiti

*definisati kapital kojim će agencija raspolagati

*odrediti način donošenja odluka o izloženosti u vezi sa pojedinim proizvodima

Reklama

*definisati pokriće gubitka i raspored dobiti

*definisati odnos agencije i vlasnika

*istražiti tržište u izvoznom sektoru

 

Izvor: Glas Srpske

Reklama

BIZNIS

Bitcoin skočio na 90.000 dolara po prvi put u povijesti

Objavljeno

 

Od

Vodeća kriptovaluta zadnji je put bila viša za 12% na 89.100 USD, prema Coin Metricsu. Ranije u ponedjeljak porastao je čak do 89.623,00 dolara. Mnogi ulagači očekuju da će njegova cijena nastaviti s novim rekordima na putu do 100.000 dolara kasnije ove godine.

“Bitcoin je sada u modusu otkrivanja cijene nakon što je rano prošle srijede ujutro probio rekorde svih vremena kada je službeno objavljeno da je Trump pobijedio na izborima”, rekao je Mike Colonnese, analitičar u H.C. Wainwright.

„Vjerojatno će se snažno pozitivno raspoloženje zadržati do kraja 2024. i [mi] vidimo da bi cijene bitcoina potencijalno mogle doseći šesteroznamenkasti broj do kraja ove godine“, dodao je.

Kripto ulagači navijaju za obećanja novoizabranog predsjednika Donalda Trumpa da će regulatorno okruženje učiniti poticajnijim, pa čak i prijateljskim prema kripto poduzećima, koja su se dugo borila s nedostatkom jasnoće pravila puta, javlja Seebiz.

Dok se bitcoin već dugo smatra sigurnom imovinom u Washingtonu – to jest, ne podliježe zakonima o vrijednosnim papirima – dugi rep kriptovaluta i startupa povezanih s kripto valutom djeluje u rizičnoj sivoj zoni.

„To je upravo pomaknuto za 180 stupnjeva“, rekao je Matt Hougan, glavni investicijski direktor Bitwise Asset Managementa, za CNBC. „Sada smo u pozitivnom regulatornom okruženju, sada imamo vjetar u leđa zbog toga, a to dolazi u slučaju tržišta koje je već bilo na tržištu bikova… to će nas gurnuti gore.“

Reklama

Eterom se u ponedjeljak navečer trgovalo više za 5,8%. Token za plaćanje XRP porastao je za gotovo 4%, a token povezan s projektom decentraliziranog financiranja Polygon porastao je za više od 4%. Dogecoin je bio jedan od najvećih dobitnika – vjerojatno zbog svoje povezanosti s Elonom Muskom, koji je pomogao da Trump bude izabran. Porasla je za 38%.

Na tržištu dionica, Coinbase i MicroStrategy dobili su oko 3%, odnosno 5%, u produljenom trgovanju. Na redovitoj sjednici u ponedjeljak, Coinbase je porastao za 19% i trgovao se iznad 300 dolara prvi put od 2021. Sada je to oko 6% u odnosu na najvišu vrijednost iz te godine.

Trgovci i analitičari slažu se da je ovo povećanje tek na početku.

“Čini se da postoji zračni jaz između prethodnih [bitcoin] najviših vrijednosti svih vremena oko 72.000 dolara i 100.000 dolara”, rekao je Hougan. “Teško je točno vidjeti što bi natjeralo prodavače da uđu na ovo tržište i zaustave zamah prije nego što dođemo do te razine. Naravno, nema nikakvih garancija. Mogli ste vidjeti povlačenja, ali mi smo u novom ciklusu kripto tržišta. … Mislim da smo u pravu što smo optimistični i da je predrasuda još uvijek na pozitivnoj strani.”

Nastavite čitati

FINANSIJE

Firmama MMSCODE i Core 3,7 mil KM za održavanje IZIS-a

Objavljeno

 

Fond zdravstvenog osiguranja (FZO) RS platiće firmama MMSCODE iz Banjaluke i Core iz Sarajeva 3,7 mil KM za trogodišnje održavanje Integrisanog zdravstvenog informacionog sistema (IZIS).

Rezultat je to tendera koji je sproveo Fond zdravstvenog osiguranja (FZO) RS na osnovu kojeg se potpisuje trogodišnji ugovor.

U odluci o izboru najpovoljnijeg ponuđača je navedeno da se prihvata ponuda grupe ponuđača MMSCODE iz Banjaluke i Core iz Sarajeva u vrijednosti od 3.753.529 KM sa pripadajućim porezima.

Prihvaćena ponuda, koja je ujedno bila i jedina, je za 2.171 KM niža u odnosu na sredstva koja su bila predviđena tenderom (3.755.700 KM sa PDV-om).

Kako je Capital ranije pisao, Fond je kroz ovogodišnji plan javnih nabavki uvećao sredstva za ove namjene.

Prvobitno je bilo predviđeno 680.000 KM bez PDV-a odnosno 795.600 sa PDV-om za ovu godinu. Sredinom godine je došlo do promjene plana javnih nabavki, pa su u Fondu odlučili da se redovno održavanje IZIS-a obezbijedi kroz trogodišnji ugovor, a za te namjene su planirali 3,2 mil KM bez PDV-a ili 3,75 miliona sa pripadajućim porezom.

Reklama

To znači da će se na godišnjem nivou za ove namjene izdvajati oko 1,2 mil KM, što je oko 400.000 KM više od prvobitnog plana.

Nakon izmjene plana objavljen je tender za izbor izvođača na kojem su se pojavile samo navedene firme.

Podsjećanja radi, IZIS je plaćen 26 mil KM kompanijama MMSCode, Lanaco i Ericsson Nikola Tesla iz Zagreba koje su radile na njegovom kreiranju i implementaciji.

Kompletan razvojni put IZIS-a, kako navodi Capital, pratili su problemi. Od prvog dana sistem se pokazao kao neefikasan i neprilagođen doktorima koji su mjesecima negodovali zbog komplikacija i nepovezanosti sa drugim zdravstvenim ustanovama.

Inače, IZIS je krajem prošle godine bio na meti hakerskog napada zbog čega je cijeli sistem ove godine često bio van funkcije.

Capital

Reklama
Nastavite čitati

FINANSIJE

Novo zaduženje Republike Srpske za 10 miliona KM

Objavljeno

 

Vlada Republike Srpske ponovo se juče zadužila na Banjalučkoj berzi za nešto više od 10 miliona KM prodajom 10.000 obveznica.

Prema izvještaju o rezultatima aukcije 68. emisije obveznica, rok dospijeća je pet godina a kamata 6%.

Ukupno je bilo 19.123.424 KM pristiglih ponuda, dok je ukupna prodajna vrijednost obveznica iznosila 10.076.000 mil KM.

eKapija

Nastavite čitati

U trendu