INVESTICIJE
Violeta Bulc dolazi u BiH: Važni koraci ka mostu na Savi kod Gradiške
GRADIŠKA – Violeta Bulc, evropska komesarka za transport, za desetak dana dolazi u BiH, a glavna tema razgovora će biti izgradnja mosta na Savi kod Gradiške, potvrdio je Ismir Jusko, ministar transporta i komunikacija BiH.
„Za mene lično, most u Gradišci u ovom momentu je u samom vrhu prioriteta kada su u pitanju projekti u vezi s transportnom infrastrukturom i to posebno želim da naglasim i komesarki prilikom našeg susreta“, rekao je Jusko za „Nezavisne“.
Podsjećanja radi, Vlada RS je još prije više godina obezbijedila polovinu sredstava za izgradnju mosta, oko 20 miliona evra, a s obzirom na to da se radi o međudržavnom projektu, hrvatska strana je godinama odugovlačila i stalno iznalazila nove izgovore, zbog čega radovi ni do danas nisu započeli.
Na naše dopise koje smo im slali tražeći da nam daju konkretne rokove odgovarali su da im je taj most u vrhu prioriteta, ali nikad se nije ništa dešavalo. Dušan Topić, direktor „Autoputeva RS“, u nekoliko je navrata otvoreno kritikovao hrvatsku stranu da projekt namjerno sabotira.
Ovog puta, međutim, moglo bi biti drugačije, a iz Vlade Hrvatske nam je stigao odgovor da su prvi put izmijenili svoje planske dokumente, odnosno da su u Programu građenja i održavanja javnih cesta za razdoblje od 2017. do 2020. godine, koji je usvojen sredinom prošle godine i u kojem nije bilo projekta, ubacili i most na Savi kod Gradiške i pristupnu saobraćajnicu ka autoputu Zagreb – Beograd kod mjesta Okučani.
„Ulaganja obuhvaćaju strateške projekte cestovnog povezivanja s južnom Dalmacijom, pelješki most sa spojnim cestama i novom pelješkom cestom s obilaznicom Stona, početak prve faze izgradnje mosta s pristupnim cestama, novu multimodalnu platformu splitske aglomeracije Solin – Stobreč – Dugi Rat – Omiš, most kopno – otok Čiovo, brzu cestu Okučani – Stara Gradiška i most na Savi, državnu cestu D403, čvor Škurinje – Luka Rijeka, obilaznicu Petrijevaca, most Odra na spojnoj cesti koja s autoceste A11 Zagreb – Sisak ulazi u grad Sisak, Podravski ipsilon, spojnu cestu Zabok kod potoka Krapinica, brzu cestu Popovec – Marija Bistrica, Zlatar Bistrica – Zabok, sa spojem na Breznički Hum te druge projekte“, kažu oni.
Ukupna ulaganja za sve ove projekte, kako je navedeno, iznose 638.788.246 kuna, a od toga 228.726.000 kuna za izgradnju autoputeva.
Iako nisu naveli koliko će konkretno koštati most na Savi, odranije nam je poznato da će hrvatska polovina mosta iznositi oko 160 miliona kuna, te dodatnih 500 miliona kuna za pristupnu saobraćajnicu, koja će biti spojena na čvor Okučani.
S obzirom na to da će projekt trajati nekoliko godina, očekivano je da nisu u ovogodišnjem budžetu predvidjeli ukupnu sumu koja je potrebna za završetak čitavog posla.
Važno je napomenuti da je Hrvatska čekala sredstva EU za ovaj projekt, a u mandatu prošle komisije bila su predviđena sredstva EU samo za most kod Svilaja, s obzirom na to da je tadašnjim strateškim dokumentima Evropske komisije bio obuhvaćen samo koridor 5c.
U međuvremenu, EU je pristala da u svoje dokumente uključi i autoput Banjaluka – Gradiška pa je, s tim u vezi, ne samo „pogurala“ Hrvatsku da se življe angažuje na mostu, već je i dala grant od 6,3 miliona evra za njegovu izgradnju.
EU je zvanično odobrila sredstva nakon sastanka prije tri mjeseca u Banjaluci predstavnika Evorpske investicione banke, glavne banke EU, i Vjekoslava Bevande, ministra finansija i trezora BiH, Željke Cvijanović, predsjednice Vlade RS, i Larsa Gunara Vigemarka, šefa Delegacije EU u BiH.
Mateo Rivelini, šef banke za naš region, je rekao da je most potreban kako bi se saobraćaj izvukao iz najužeg jezgra Gradiške i smanjila ekološka štetnost.
„Postojećim rješenjem saobraćaj se s nezavršenog autoputa preusmjerava u Gradišku. Kada most bude izgrađen skratiće dužinu putovanja i smanjiti potrošnju goriva“, rekao je on.
Izvor: Nezavisne novine
Projekat izgradnje Termobloka 7, kao najveće poslijeratne investicije u Bosni i Hercegovini, mogao bi se označiti već sada propalom investicijom.
Projekat je zvanično započet 2006. godine, a vrijednost je bila 722 miliona eura.
Tokom godina je bilo mnogo pregovaranja i dogovaranja sa austrijskim, njemačkim, švicarskim i japanskim kompanijama te izlazaka pojedinih kompanija iz projekta, a 2014. godine je ugovor potpisan s kineskim konzorcijem.
Značajna sredstva su ranije već utrošena, a s obzirom na to da ono što je započeto neće biti završeno, nadležni što prije moraju pronaći alternativu.
– Što se tiče Termobloka 7, definitivno je da se on neće graditi. Sad je pitanje hoćemo li ići u arbitražu ili ćemo postići neki sporazum s onima s kojima je bio potpisan ugovor oko toga – rekao je ove sedmice Nermin Nikšić, premijer FBiH (SDP), izvijestila je Federalna televizija.
Ispraćamo još jednu tešku godinu u koju su se slile posljedice globalnih kriza iz protekle tri, ali bez nagovještaja da bi u 2024. godini moglo biti bitno drugačije. Još početkom pandemije koronavirusa energenti i hrana pokazali su se kao ključni za svaku ekonomiju, a značaja snabdijevanja iz domaćih izvora svjesniji smo iz dana u dan.
„Generalno, energetika je oblast u kojoj su nam potrebne investicije, ali kroz obnovljive izvore energije. Prioritet su nam ulaganja u energiju i hranu. To su dvije grane koje svaka zemlja treba osigurati za svoje ljude. Znači, da imaju energije i da nisu gladni“, kaže Aziz Šunje, profesor Ekonomskog fakulteta UNSA-e.
Pravci razvoja
Mi smo mali i siromašan narod koji ne može investirati u visoke tehnologije, podsjeća Aleksa Milojević, ekonomski ekspert.
„Naša baza su prirodna bogatstva – prehrambena i drvna industrija te energetika. To su osnovni pravci našeg razvoja, a tek na tim osnovama moguće je kasnije očekivati više tehnološke nivoe „, pojašnjava Milojević.
Osnovni problem Bosne i Hercegovine je taj što nema vlastite izvore finansiranja, jer se vlasti zadužuju uglavnom za potrošnju, pa prihodi koje bismo mogli investirati odlaze u otplatu duga.
„Jedini izvor vlastite akumulacije je promjena načina raspolaganja prirodnim bogatstvima. Umjesto sadašnjih koncesija, koje su toliko niske i beznačajne, čak su mnogo niže od onih u afričkim zemljama, nekadašnjim kolonijama, ta prirodna bogatstva trebaju preći u ruke opština, a da renta za korištenje tih resursa, kao na Zapadu, dostiže čak i 90 posto neto dobiti. Tako bismo imali izvor za naše investicije. Ako ovako nastavimo da, koncesiono, praktično poklanjamo naša prirodna bogatstva, onda nam nema spasa“, ističe Milojević.
Ključna grana
Osim investicija u energetiku, u svim segmentima i svim vidovima proizvodnje energije, zatim transport, kao ključnu granu za plin i naftu, te proizvodnju hrane, Igor Gavran, ekonomski analitičar, prepoznaje još jednu stratešku granu bh. ekonomije s velikim mogućnostima.
„Ono što se, nažalost, čini izvjesnim jeste to da ne samo 2024. nego i narednih godina ulaganja u proizvodnju oružja, municije i vojne opreme imaju najbolju perspektivu“, smatra Gavran.
Očekivanja od države
Iz ugla države, profesor Šunje najznačajnijim smatra investiranje u poduzetničku infrastrukturu, kroz poticanje razvoja biznisa te poticanje poslovnog okruženja.
„Prva investicija je svakako obrazovanje. Zatim ulaganje u putnu i željezničku infrastrukturu, uz istovremeno realizaciju reformske agende, jer su nam potrebne reforme da uhvatimo priključak za EU“, ističe Šunje.
Nove tehnologije
Gavran dodaje da razvoj novih tehnologija, vještačke inteligencije i robotike, električnih vozila, infrastrukture i opreme, ima zagarantiranu ekspanziju, a atraktivnim smatra i investicije u nekretnine te eksploataciju litija, kobalta i drugih.
avaz.ba
Fabrika cementa Lukavac do kraja godine će da završi u rukama jednog od najbogatijih Mađara, Lorinca Meszarosa, kažu za Radio Slobodna Evropa (RSE) iz Meszaros grupe, koja okuplja firme ovog biznismena.
Njega prate kritike zbog bliskosti sa mađarskim premijerom Viktorom Orbanom.
Meszaros, koji je u Hrvatskoj vlasnik Nogometnog kluba Osijek i nekoliko luksuznih vila na Jadranu, ovom kupovinom prvi put ulazi na tržište Bosne i Hercegovine.
Magazin Forbes u svom profilu ovog biznismena navodi da je jedna od njegovih kompanija, Meszaros i Meszaros, veliki igrač u mađarskom građevinskom sektoru, zahvaljujući ugovorima koje dobija od državne vlasti.
Njegova Talentis grupa, koja je u sastavu Meszaros grupe, tokom ljeta je pokrenula proces kupovine jedne od najvećih bh. cementara od austrijske firme Asamer Baustoffe AG.
Austrijska firma je 2001., tokom privatizacije u BiH, kupila 51% vlasništva nad cementarom.
Potom je 2014. otkupila preostale dionice.
Savezno konkurencijsko vijeće Austrije je 7. novembra obaviješteno o prodaji 100% dionica Lukavac cementa, njegovih podružnica i 50% dionica u Rudniku krečnjaka Vijenac, kompaniji Talentis International Construction Investments Kft.
Fabrika cementa u Lukavcu je poznato, jedna od dvije velike cementare u BiH.
Počela je sa radom 1974. godine.
Kako navode na sajtu fabrike, godišnje može da proizvede 700.000 tona klinkera (materijala za izradu cementa) i više od 900.000 tona cementa.
Lukavačka fabrika i Tvornica cementa Kakanj na godišnjem nivou imaju prihode veće od 50 miliona eura.
Cementara u Kaknju je u vlasništvu njemačke multinacionalne kompanije Heidelberg Materials od 2000. godine.
U odgovoru za RSE iz Talentisa, rečeno je da su tokom ljeta potpisali pismo namjere da kupe Lukavac Cement.
Time su dobili „ekskluzivna prava za pregovaranje“.
Dodaju da će nastaviti sa svojim poslovnim aktivnostima na međunarodnom nivou.
„Kupovina Lukavac Cementa dalje će proširiti građevinski portfolio Meszaros Grupe, sa stabilnom kompanijom koja je izuzetno profitabilna u regiji, te će doprinijeti smanjenju nestašice sirovih materijala na domaćem tržištu“, navodi se u odgovoru.
Prema procjenama magazina Forbes, Lorinca Meszaros posjeduje bogatstvo vrijedno oko 1,6 milijardi dolara.
On je počeo tako što se bavio postavljanjem gasnih instalacija u gradiću Felchut, 25 kilometara zapadno od Budimpešte, mjestu gdje je odrastao današnji mađarski premijer Viktor Orban.
Nakon što je Orban po drugi put došao na mjesto premijera, 2010. godine, počeo je uspon Meszarosa.
Od 2011. do 2018. bio je i gradonačelnik ovog mjesta, uz podršku Orbanove stranke Fidesz.
Poznat je po citatu da su „Bog, sreća i Viktor Orban“ igrali ulogu u njegovom usponu.
seebiz.eu
Svakog dana u Sloveniju i Njemačku ode više od 35 radnika iz BiH
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
Nijemci će graditi najveću zgradu u Republici Srpskoj
-
NEKRETNINE2 meseca prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE8 meseci prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
BIZNIS1 godina prijeRodoljub Drašković odustaje od investicija u Trebinju
-
TEHNOLOGIJA1 godina prijeIzvoz IT sektora BiH premašio pola milijarde KM
-
NOVOSTI8 meseci prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
INVESTICIJE7 meseci prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
FINANSIJE5 meseci prijeVlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
FINANSIJE5 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca