Connect with us

INVESTICIJE

Samit u Londonu: BiH dobila 275 miliona eura za tri infrastrukturna projekta

Objavljeno

 


LONDON – Predsjedavajući Vijeća ministara BiH Denis Zvizdić učestvovao je danas u Londonu na Samitu premijera zapadnog Balkana (WB6+EU8) koji se održava u okviru Berlinskog procesa. Bosna i Hercegovina je na Samitu u Londonu kandidirala tri projekta ukupne vrijednosti 275 miliona eura i sva tri su dobila podršku Evropske komisije.
Na Koridoru 5C u sekcijama Tarčin-Konjic i Buna-Počitelj ukupne vrijednosti 150 milona eura i jedan projekat tehničke pomoći na Koridoru 5C u iznosu od 125 miliona eura. BiH je dobila i grant sredstva u iznosu od 5 milona eura i 38 miliona eura.

U uvodnom obraćanju na temi ekonomija predsjedavajući Zvizdić se zahvalio domaćinu, premijerki Theresi May te vladi Velike Britanije i uputio čestitke na odličnoj organizaciji Samita i ukazanom gostoprimstvu. Rekao je da ga raduje činjenica što je ovogodišnji samit održan u Londonu jer je time data poruka da će se saradnja i jačanje ekonomskih, društvenih i kulturnih veza između regiona Zapadnog Balkana i Velike Britanije nastaviti i nakon Brexita.

Dobra godina za region

Istaknuo je da je 2018. godina izuzetno dobra godina za cijeli region u kontekstu stavljanja teme proširenja ponovo na listu prioriteta EU, počevši sa bugarskim predsjedavanjem, objavljivanjem Strategije Evropske komisije o kredibilnoj perspektivi proširenja, historijskom samitu u Sofiji i čestitao Republici Austriji preuzimanje predsjedavanja Evropskom unijom, te pozdravio što je jedan od prioriteta predsjedavanja proširenja EU. Dodao je da je bitno da se fokus EU zadrži na procesu proširenja i da se nastave slati pozitivne poruke u tom smislu, te izrazio nadu da će do narednog samita u okviru Berlinskog procesa biti više pozitivnih priča.

Predsjedavajući Zvizdić je istaknuo značaj Agende za povezivanje u ključnim infrastrukturalnim oblastima koja je u prethodnom periodu omogućavala pravilno planiranje i prioritiziranje ključnih infrastrukturalnih pravaca i projekata koji u konačnici vode ka ekonomskom razvoju regije. Pozdravio je objavljene investicione projekte tokom samita u Sofiji gdje je Bosna i Hercegovina dobila grantove za tri investiciona projekta u oblasti transportne infrastrukture u vrijednosti od 32,8 miliona EUR i grant za projekt tehničke pomoći u vrijednosti 5, 2 miliona eura.

Naglasio je da je Trstu pokrenuta bitna komponenta, a to je podrška uspostavi regionalnog ekonomskog područja i istaknuo da je Bosna i Hercegovina u potpunosti opredijeljena za implementaciju Akcionog plana. Dodao je da su investicije je od ključnog značaja i generator ekonomskog razvoja i pozdravio uspostavu Regionalne investicijske agende kao platforme koja će dati dobar okvir za približavanje investicionih politika u cilju kreiranja jedinstvenog investicionog područja. Upoznao je prisutne premijere da bi čak 84% ispitanih stranih investitora prisutnih u BiH preporučilo Bosnu i Hercegovinu za investiranje, ali i da je neophodno da se unaprijedi politička stabilnost, osiguranje potrebne infrastrukture i jačanje vladavine prava. S tim u vezi, dodao je da Vijeće ministara BiH ostaje posvećeno unapređenju poslovnog okruženja, prvenstveno kroz sprovođenje potrebnih reformi u okviru Reformske agende za BiH, ali i da je rješenja za neka od ovih pitanja tražiti na regionalnom nivou.

Reklama

Predsjedavajući Zvizdić je rekao da je trenutno nedovoljna institucionalna podrška oblasti istraživanja i razvoja kao ključnog preduslova za osiguranje maksimalne iskorištenosti najznačajnijeg resursa, mladih i talentovanih ljudi kako bi se omogućila njihova puna uključenost u razvoj zemlje. Stoga je posebno pozdravio fokus ovogodišnjeg samita na pristup finansijama start-up-ima i malim i srednjim preduzećima kao generatorima inovativnog razvoja u svrhu transformacije postojećih ekonomija. Dodao je da naša domovina baštini mnogobrojne resurse, a svakako najznačajniji jesu upravo mladi i talentovani ljudi, te izrazio žaljenje što je upravo među ovom populacijom stopa nezaposlenosti visoka i izrazio nadu da će se upravo kroz podršku pristupu finansijama i razvoju inovativnog poduzetništva taj problem riještiti.

Tranzicija regiona

Dodao je da je ključno pitanje tranzicije regiona u digitalne ekonomije i pozdravio pokretanje Digitalne agende za zapadni Balkan u Sofiji koja ima za cilj da podrži tranziciju regiona i donese prednosti digitalne transformacije poput bržeg ekonomskog rasta, više radnih mjesta i boljih usluga građanima. Istaknuo je da su svi procesi o kojima se govorilo u okviru današnje diskusije neophodni da bi se stanje ekonomija u regiji unaprijedilo na onaj nivo s kojim bi se iskoristili ogromni potencijali i resursi.

Na temi sigurnost predsjedavajući Zvizdić je rekao da je pitanje sigurnosti u kontekstu međunarodnih odnosa tema koja ne poznaje granice i da sigurnosne prijetnje, kao i mreže organizovanog kriminala nisu opterećene administrativnim i legislativnim protokolima niti granicama. Rekao je da je stoga imperativ da se na zajedničke izazove odgovori koordiniranim djelovanjem, kroz održivi i sveobuhvatan pristup koji uključuje aktivno sudjelovanje i suradnju svih država.

Borba protiv terorizma

Istaknuo je da Bosna i Hercegovina aktivno sudjeluje u borbi protiv terorizma, uključujući borbu protiv radikalizacije i nasilnog ekstremizma, te da su ovom procesu pored organa vlasti aktivno učešće uzele i organizacije civilnog društva i vjerske zajednice. Naglasio je činjenicu da, prema službenim podacima bh. institucija za sprovođenje zakona, nije zabilježen niti jedan odlazak na strana ratišta u posljednih skoro dvije godine.

Reklama

Predsjedavajući Zvizdić se dotakao i teme migranata, koja se nameće kao goruće pitanje regije i EU. Upoznao je prisutne da je od početka ove godine u Bosnu i Hercegovinu ukupno ušlo 7300 migranata od kojih je 6500 izrazilo namjeru za traženjem azila, dok je samo 650 i formalno podnijelo taj zahtjev i dodao da je, poređenja radi, prošle godine broj migranata bio tek 766. Istaknuo je bitnost ove teme jer Bosna i Hercegovina, bez osiguranja zajedničkih rješenja, adresiranja izazova koje ovakvi migracioni tokovi podrazumijevaju te pomoći EU u materijalno – tehničkom i stručnom smislu i podrškom u vidu slanja eksperata za pomoć graničnoj službi, neće biti u mogućnosti adekvatno odgovoriti u slučaju povećanog priliva migranata. Dodao je da ovaj problem ima dva bitna aspekta koji se moraju tretirati, a to su humanitarni i sigurnosni. Istaknuo je posvećenost BiH da bude dijelom zajedničkog regionalnog i EU rješenja.

Na sesiji vanjska politika, bilateralni odnosi i politika nasljeđa predsjedavajući Zvizdić je u obraćanju premijerima rekao da je perspektiva članstva u EU najsnažniji poticaj zemljama zapadnog Balkana za provođenje reformi, kao i za napore u pravcu pomirenja i vraćanja povjerenja u regiji, te i dalje predstavlja snažnu motivacijsku snagu i integracijski faktor. Pozdravio je kontinuiranu snažnu podršku EU regionalnoj saradnji, te obnovljeni naglasak u Strategiji na pomirenju i rješavanju otvorenih pitanja, uključujući i potrebu rješavanja pitanja granica. Naglasio je da su upravo Bosna i Hercegovina i Crna Gora potpisale prvi Sporazum o granici na samitu održanom u Beču u okviru Berlinskog procesa.

Saradnja susjeda

“Trajni prioritet vanjske politike BiH je unapređenje saradnje sa susjednim državama, na osnovama zajedničkog interesa i načelima ravnopravnosti, uzajamnog uvažavanja i poštovanja suvereniteta i teritorijalnog integriteta. Ostajemo potpuno opredijeljeni za rješavanje otvorenih pitanja sa susjedima kroz dijalog, uz poštivanje navedenih načela saradnje, kao i načela koja su sastavni dio međunarodnog prava, te spremnost za konstruktivan i kontinuirani dijalog u cilju ostvarivanja napretka u rješavanju otvorenih pitanja” rekao je predsjedavajući Zvizdić.

Predsjedavajući Zvizdić je pozdravio činjenicu da ovogodišnji samit otvara dijalog o temama koje su veoma osjetljive i bolne. Naglasio je da je dijalog o ovim pitanjima potreban u svrhu pomirenja kako bi se na odgovoran, činjeničan i argumentovan način uložili napori da budemo dio zajedničkog rješenja koje će zatvoriti nemilu prošlost. Dodao je da moramo biti dijelom onih snaga koje će dati potreban pijetet svim žrtvama, a počinioce strašnih zločina jednom i zauvijek staviti na pravo mjesto – u tamnicu prošlosti i zauvijek smiriti zle duhove.

„Dame i gospodo, siguran sam da ćemo se svi složiti da glorificiranje osuđenih ratnih zločinaca, minimiziranje i negiranje osjećaja i ukazivanje poštivanja žrtavama i njihovim porodicama, korištenje govora mržnje, ratno-hušačke retorike, dodjeljivanje priznanja osuđenim ratnim zločincima, a sve u cilju pribavljanja niskih političkih poena nije način na koji možemo graditi zajedničku budućnost“, istaknuo je predsjedavajući Zvizdić.

Reklama

Dodao je da je Bosna i Hercegovina opredijeljena da bude dijelom rješenja, da želi da se vrata prošlosti zatvore i da se okonča sa retorikama koje podsjećaju na one sa početka devedesetih godina. Naglasio je potrebu da se region okrene ka daljnjem jačanju dobrosusjedskih odnosa, njegovanju dijaloga i naročito unapređenju ekonomskih veza kako bi se gradila bolja i prosperitetnija budućnost.

Predsjedavajući Zvizdić je na kraju svog obraćanja rekao da je zajednički cilj koji veže sve zemlje regije jeste aspiracija za članstvo u EU i naglasio da je to snažna okosnica koja u svom intenzitetu ne smije da oslabi. Apelovao je na sve premijere da zajedno iznađu način da se isti ojača i da u narednom periodu svjedočimo kontinuiranom napretku na putu EU integracije svake od učesnica u okviru zapadnobalkanske šestorke. Dodao je da je za Bosnu i Hercegovinu sticanje statusa kandidata za članstvo u Evropskoj uniji potrebno kao garant daljnje stabilnosti i prosperiteta uz neophodno sprovođenje reformi i standardizaciju cjelokupnog društveno-ekonomskog poretka sa evropskim vrijednostima.

Istaknuo je da Bosna i Hercegovina ostaje potpuno opredjeljena za učešće u aktivnostima u okviru Berlinskog procesa i Zapadnobalkanske šestorke, za jačanje međusobne saradnje u oblastima važnih za stabilnost, ekonomski razvoj, poboljšanje životnog standarda i stvaranju pozitivne političke klime u regiji.

Predsjedavajući Vijeća ministara BiH dr. Denis Zvizdić potpisao je danas u Londonu na Samitu premijera WB6+EU8 četiri zajedničke dekleracije zemalja učesnica Berlinskog procesa.

 

Izvor: Klix.ba

Reklama

NOVOSTI

Projekt od oko milijardu i po KM zvanično je propao

Objavljeno

 

Od

Projekat izgradnje Termobloka 7, kao najveće poslijeratne investicije u Bosni i Hercegovini, mogao bi se označiti već sada propalom investicijom.

Projekat je zvanično započet 2006. godine, a vrijednost je bila 722 miliona eura.

Tokom godina je bilo mnogo pregovaranja i dogovaranja sa austrijskim, njemačkim, švicarskim i japanskim kompanijama te izlazaka pojedinih kompanija iz projekta, a 2014. godine je ugovor potpisan s kineskim konzorcijem.

Značajna sredstva su ranije već utrošena, a s obzirom na to da ono što je započeto neće biti završeno, nadležni što prije moraju pronaći alternativu.

– Što se tiče Termobloka 7, definitivno je da se on neće graditi. Sad je pitanje hoćemo li ići u arbitražu ili ćemo postići neki sporazum s onima s kojima je bio potpisan ugovor oko toga – rekao je ove sedmice Nermin Nikšić, premijer FBiH (SDP), izvijestila je Federalna televizija.

biznisinfo.ba

Reklama
Nastavite čitati

BIZNIS

Ekonomski stručnjaci: Koje su najisplativije investicije u 2024.

Objavljeno

 

Od

Ispraćamo još jednu tešku godinu u koju su se slile posljedice globalnih kriza iz protekle tri, ali bez nagovještaja da bi u 2024. godini moglo biti bitno drugačije. Još početkom pandemije koronavirusa energenti i hrana pokazali su se kao ključni za svaku ekonomiju, a značaja snabdijevanja iz domaćih izvora svjesniji smo iz dana u dan.

„Generalno, energetika je oblast u kojoj su nam potrebne investicije, ali kroz obnovljive izvore energije. Prioritet su nam ulaganja u energiju i hranu. To su dvije grane koje svaka zemlja treba osigurati za svoje ljude. Znači, da imaju energije i da nisu gladni“, kaže Aziz Šunje, profesor Ekonomskog fakulteta UNSA-e.

Pravci razvoja

Mi smo mali i siromašan narod koji ne može investirati u visoke tehnologije, podsjeća Aleksa Milojević, ekonomski ekspert.

„Naša baza su prirodna bogatstva – prehrambena i drvna industrija te energetika. To su osnovni pravci našeg razvoja, a tek na tim osnovama moguće je kasnije očekivati više tehnološke nivoe „, pojašnjava Milojević.

Osnovni problem Bosne i Hercegovine je taj što nema vlastite izvore finansiranja, jer se vlasti zadužuju uglavnom za potrošnju, pa prihodi koje bismo mogli investirati odlaze u otplatu duga.

Reklama

„Jedini izvor vlastite akumulacije je promjena načina raspolaganja prirodnim bogatstvima. Umjesto sadašnjih koncesija, koje su toliko niske i beznačajne, čak su mnogo niže od onih u afričkim zemljama, nekadašnjim kolonijama, ta prirodna bogatstva trebaju preći u ruke opština, a da renta za korištenje tih resursa, kao na Zapadu, dostiže čak i 90 posto neto dobiti. Tako bismo imali izvor za naše investicije. Ako ovako nastavimo da, koncesiono, praktično poklanjamo naša prirodna bogatstva, onda nam nema spasa“, ističe Milojević.

Ključna grana

Osim investicija u energetiku, u svim segmentima i svim vidovima proizvodnje energije, zatim transport, kao ključnu granu za plin i naftu, te proizvodnju hrane, Igor Gavran, ekonomski analitičar, prepoznaje još jednu stratešku granu bh. ekonomije s velikim mogućnostima.

„Ono što se, nažalost, čini izvjesnim jeste to da ne samo 2024. nego i narednih godina ulaganja u proizvodnju oružja, municije i vojne opreme imaju najbolju perspektivu“, smatra Gavran.

Očekivanja od države

Iz ugla države, profesor Šunje najznačajnijim smatra investiranje u poduzetničku infrastrukturu, kroz poticanje razvoja biznisa te poticanje poslovnog okruženja.

Reklama

„Prva investicija je svakako obrazovanje. Zatim ulaganje u putnu i željezničku infrastrukturu, uz istovremeno realizaciju reformske agende, jer su nam potrebne reforme da uhvatimo priključak za EU“, ističe Šunje.

Nove tehnologije

Gavran dodaje da razvoj novih tehnologija, vještačke inteligencije i robotike, električnih vozila, infrastrukture i opreme, ima zagarantiranu ekspanziju, a atraktivnim smatra i investicije u nekretnine te eksploataciju litija, kobalta i drugih.

avaz.ba

Nastavite čitati

NOVOSTI

Jedan od najbogatiji Mađara preuzima cementaru u Lukavcu

Objavljeno

 

Od

Fabrika cementa Lukavac do kraja godine će da završi u rukama jednog od najbogatijih Mađara, Lorinca Meszarosa, kažu za Radio Slobodna Evropa (RSE) iz Meszaros grupe, koja okuplja firme ovog biznismena.

Njega prate kritike zbog bliskosti sa mađarskim premijerom Viktorom Orbanom.

Meszaros, koji je u Hrvatskoj vlasnik Nogometnog kluba Osijek i nekoliko luksuznih vila na Jadranu, ovom kupovinom prvi put ulazi na tržište Bosne i Hercegovine.

Magazin Forbes u svom profilu ovog biznismena navodi da je jedna od njegovih kompanija, Meszaros i Meszaros, veliki igrač u mađarskom građevinskom sektoru, zahvaljujući ugovorima koje dobija od državne vlasti.

Njegova Talentis grupa, koja je u sastavu Meszaros grupe, tokom ljeta je pokrenula proces kupovine jedne od najvećih bh. cementara od austrijske firme Asamer Baustoffe AG.

Austrijska firma je 2001., tokom privatizacije u BiH, kupila 51% vlasništva nad cementarom.

Reklama

Potom je 2014. otkupila preostale dionice.

Savezno konkurencijsko vijeće Austrije je 7. novembra obaviješteno o prodaji 100% dionica Lukavac cementa, njegovih podružnica i 50% dionica u Rudniku krečnjaka Vijenac, kompaniji Talentis International Construction Investments Kft.

Fabrika cementa u Lukavcu je poznato, jedna od dvije velike cementare u BiH.

Počela je sa radom 1974. godine.

Kako navode na sajtu fabrike, godišnje može da proizvede 700.000 tona klinkera (materijala za izradu cementa) i više od 900.000 tona cementa.

Lukavačka fabrika i Tvornica cementa Kakanj na godišnjem nivou imaju prihode veće od 50 miliona eura.

Reklama

Cementara u Kaknju je u vlasništvu njemačke multinacionalne kompanije Heidelberg Materials od 2000. godine.

U odgovoru za RSE iz Talentisa, rečeno je da su tokom ljeta potpisali pismo namjere da kupe Lukavac Cement.

Time su dobili „ekskluzivna prava za pregovaranje“.

Dodaju da će nastaviti sa svojim poslovnim aktivnostima na međunarodnom nivou.

„Kupovina Lukavac Cementa dalje će proširiti građevinski portfolio Meszaros Grupe, sa stabilnom kompanijom koja je izuzetno profitabilna u regiji, te će doprinijeti smanjenju nestašice sirovih materijala na domaćem tržištu“, navodi se u odgovoru.

Prema procjenama magazina Forbes, Lorinca Meszaros posjeduje bogatstvo vrijedno oko 1,6 milijardi dolara.

Reklama

On je počeo tako što se bavio postavljanjem gasnih instalacija u gradiću Felchut, 25 kilometara zapadno od Budimpešte, mjestu gdje je odrastao današnji mađarski premijer Viktor Orban.

Nakon što je Orban po drugi put došao na mjesto premijera, 2010. godine, počeo je uspon Meszarosa.

Od 2011. do 2018. bio je i gradonačelnik ovog mjesta, uz podršku Orbanove stranke Fidesz.

Poznat je po citatu da su „Bog, sreća i Viktor Orban“ igrali ulogu u njegovom usponu.

seebiz.eu

Reklama
Nastavite čitati

U trendu