KARIJERA
Gdje curi to vrijeme?
Dobro upravljanje vremenom dijeli produktivne od neproduktivnih, uspješne od neuspješnih, zadovoljne od nezadovoljnih. Od svega što trošimo, samo nam vrijeme nitko ne može vratiti. Evo nekoliko savjeta o tome kako ga bolje iskoristiti.
Vrijeme je dragocjen, ali i konačan životni resurs. Svako od nas na raspolaganju ima ista 24 sata, a ono što dijeli produktivne od neproduktivnih, uspješne od neuspješnih, zadovoljne od nezadovoljnih često je puka vremenska preferencija – troše li vrijeme na aktivnosti čiji će rezultat biti izvršavanje ciljeva ili ga bacaju na neproduktivne trice. Mnogi često zapnu na ovih nekoliko zamki. Evo kako ih izbjeći.
Pratite koliko ste na internetu
U prosjeku se na internetu provede 6,89 sati dnevno, od čega gotovo polovina odlazi na mobilni internet. Taj podatak nikoga ne bi trebao pretjerano iznenaditi i niko ne kaže da je sve to vrijeme bačeno. Dobar dio vremena provedenog na internetu vezan je uz posao ili utrošen na radnje koje nam život čine lakšim ili ugodnijim, nešto što nam na ovaj ili onaj način oplemenjuje svakodnevicu, ali teško je pogledati tu brojku i ne zaprepastiti se tim silnim satima koje svaki dan provedemo surfajući. Bez obzira na to, ne bi bilo loše imati kontrolu nad svojim ponašanjem. Prvi korak prema tome je da prije svega imamo uvid u to kako trošimo vrijeme. Ako želite skratiti vrijeme koje trošite na internetu, pokušajte zabilježiti svaki put kada se uhvatite da mehanički uzimate mobitel i otvarate neku od društvenih mreža. Ne bi bilo loše ni planirati vrijeme za internet, sat ili dva u danu koje namijenite surfanju ili društvenim mrežama, kako biste zaustavili stihijsko i impulzivno skrolanje. Ako ni to ne pomogne, postoje brojne aplikacije koje vam mogu pomoći da kontrolišete koliko vremena trošite na internet.
Jednom i zauvijek, prestanite odugovlačiti
Mnogima je poznata ovakva situacija: imate nekakvu obvezu, raščistili ste raspored, sjeli pred računar ili ste raširili podlogu za vježbanje. Samo da još odete na toalet i spremni ste. U povratku primijetite da vam na vješalici u hodniku i dalje vise zimske jakne iako ih nećete nositi još pola godine, pa uzmete minuticu da ih posložite u ormar. Nakon toga odete u kuhinju kako biste popili čašu vode, usput napunite posudicu za led i iz hladnjaka izbacite otvorene staklenke ajvara i nepoznate zimnice od nekih davno minulih zima… Vjerojatno već znate, žrtva ste prokrastinacije. Svjesni smo da to nije ni malo lako, ali postoje metode koje vam mogu pomoći da prekinete s ovom navikom, koja je pravi gutač vremena. Kao prvo, rasporedi mogu biti vrlo koristan alat. Jednostavno, svakog jutra razmislite i zapišite što biste tog dana htjeli postići, kako bi on izgledao u savršenim okolnostima. Plan postavite ambiciozno i radite na tome da ga ostvarite čak i ako možda nećete uspjeti. Nagradite se za male pobjede i motivišitee se za sljedeće zadatke.
Iskoristite putovanje na posao
Velikoj većini nas prvi je potpuno svjesni podražaj jutarnja gužva na putu, čekanje u naizgled nepomičnim kolonama ispred semafora, izbjegavanje tuđih cipela u krcatim tramvajima. Putovanje do posla nužno je zlo, nešto što se jednostavno mora, vrijeme koje smo prisiljeni potrošiti. Mnogima od nas to je vrijeme prazno i neiskorišteno, ali ne mora biti tako. Zavisi od toga kako putujete do posla, postoji praktički bezbroj načina na koji se ta siva kocka vremena može uobličiti u nešto stvarno korisno. Na primjer, prevaljujete li duže dionice automobilom ili tramvajem, jutarnju vožnju možete zamijeniti vožnjom bicikla, čime pomažete i sebi i životnoj sredini. Vlak ili tramvaj koji vas voze prema gradu mogu biti i mjesto jutarnje meditacije ili vježbe disanja te mentalne pripreme za dan. To se vrijeme može iskoristiti i za kratku organizaciju, provjeravanje mailova, raspisivanje rasporeda, obavljanje svih predradnji koje vam mogu pomoći da organizovani i spremni uđete u radni dan. Takođe, na putu prema poslu možete učiti, slušati razne podcaste, informisati se…
Odluke, odluke, odluke
Jutro je i po fino uštimanom rasporedu već biste trebali biti na cesti, gužvati se polako do posla, ali niste. Stojite ispred ormara i bespomoćno prebirete po hrpetini odjeće, od koje ste svaki komad pri kupnji pažljivo odabrali, ali sada vam se čini da nije puno korisnija od kuhinjskih krpa. Odluka o tome šta obuži prva je od oko 35 hiljada koliko ih prosječna osoba svaki dan mora donijeti. Većina tih odluka neće bitno uticati na ishod naših života, ali sve te sitne odluke koje donosimo tokom dana jednostavno se nakupe i kumulativno stvarno utiču na naše živote – umaraju nas toliko da kasnije u danu dokazano radimo lošije izbore. Naravno, nitko ne kaže da morate biti kao Steve Jobs, koji je svakog dana nosio istu odjeću, ali možda ne bi bilo loše da, planirajući sedmicu, uzmete u obzir umor od odlučivanja, pripremite garderobu za više dana odjednom, pripremite doručak za par dana ili na neki drugi način ukradete i sačuvate te dragocjene sekunde i minute svoje dnevne rutine.
Žaljenje i prigovaranje nisu produktivni
Možda vam se tako ne čini, ali jedan od najvećih gutača vremena u našoj svakodnevici je žaljenje, ne toliko zbog toga što se dugo žalimo – malo ko provede mjerljivu količinu vremena na žalopojke – nego zato što je ono potpuno neproduktivno: ne donosi ništa u naše živote osim što nas upliće u mrežu negativnih emocija. S tim u vezi je i svaka sekunda potrošena na prigovaranje zbog prometnih gužvi, nemarnih kolega, bezobraznih prolaznika ili lošeg vremena uzalud i nepovratno izgubljena. Najgore je što žaljenje i prigovaranje lako prijeđu u naviku, nešto što činimo nesvjesno čim počnemo razgovarati s kolegama s posla ili prijateljima, pa bismo se, želimo li se riješiti tih groznih osobina, trebali pokušati uhvatiti u tome, detektovati kada smo počeli s tiradom kmečanja. Bilo bi dobro i kad bismo se, koliko to možemo, izolovali od onih koji nas potiču na žaljenje. Osim toga, žaljenje je naprosto navika, a kada se neke navike želimo riješiti, poželjno je razviti nove obrasce ponašanja. Pokušajte zato, kad poželite krenuti u novu tiradu, umjesto žalopojke izgovoriti nešto pozitivno.
Izvor: tportal.hr
Motivacija je kada želite da napravite razliku u nečijem životu, pronađete lični smisao u izgradnji biznisa ili pomognete drugima da postignu svoje ciljeve.
Biti motiviran i biti discipliniran nije isto.
Motivacija je ta koja će vas inspirisati da postavite smislene ciljeve i zamislite poželjan ishod.
MOTIVACIJA VS DISCIPLINA
S druge strane, disciplina razbija ove ciljeve u korake kojima se može upravljati i pomaže vam da ostanete na kursu uz fokusiran i dosljedan napor.
Čuveni motivacioni govornik i autor Zig Ziglar je jednom rekao: „Ljudi često kažu da motivacija ne traje dugo. Pa, ne traje dugo ni kupanje – zato ga preporučujemo svakodnevno.“
Dok mnogi poduzetnici počinju sa sjajnim idejama, kompanije često propadaju jer osnivači nemaju motivaciju i disciplinu da prođu kroz teška vremena.
Za preduzetnike, motivacija i disciplina su dva osnovna stuba uspjeha. Iako se ova dva termina često koriste naizmjenično, oni znače različite stvari.
Šta je motivacija?
Motivacija je skup psiholoških sila koje nam omogućavaju da pokrenemo, organiziramo i ustrajemo u ponašanjima koja će nas na kraju dovesti do postizanja cilja.
Motivacija vam pomaže da svojim svakodnevnim aktivnostima pristupite sa strašću. Kada se osjećate motivirani, započinjete dan s pozitivnim stavom i željni ste da radite na svom poslu.
Postoje dvije glavne vrste motivacije:
- ekstrinzična
- unutrašnja
Ekstrinzična motivacija
Ekstrinzična motivacija je kada učestvujemo u aktivnosti da bismo postigli vanjsku nagradu ili izbjegli kaznu.
Primjer ekstrinzične motivacije je bavljenje sportom jer postati profesionalni sportista može dovesti do hrpa novca, slave i uticaja.
Primjeri ekstrinzične motivacije na radnom mjestu:
- Primit ću povišicu
- Dobit ću dodatnu stimulaciju
- Zarađivat ću više novca
- Imat ću veći uticaj u branši
Intrinzična motivacija
Kada smo intrinzično motivirani, upuštamo se u neku aktivnost jednostavno zato što smatramo da je zabavna ili nagrađujuća.
Možda igrate golf svakog vikenda jer volite igru, smatrate je izazovnom (na dobar način) i uživate u društvu ljudi s kojima igrate. To je intrinzična motivacija.
Primjeri intrinzične motivacije na radnom mjestu:
- Radim dobar posao i ponosan/a sam na svoj posao
- Tražim mogućnosti ličnog razvoja za povećanje kompetencija
- Naporno radim jer vjerujem da činim promjenu u svijetu
- Radim na projektu jer ga smatram lično izazovnim
Šta je disciplina?
Disciplina nam pomaže da u ovom sadašnjem trenutku učinimo pravu stvar za dugoročnu dobit, čak i kada bismo radije radili nešto drugo.
Na primjer, ako je transparentnost jedna od vaših osnovnih vrijednosti, važno je održati obećanje da ćete objavljivati ažuriranje prihoda vašoj organizaciji svakog mjeseca, čak i ako ste zaglibili u svakodnevnom vođenju posla.
Razlika između motivacije i discipline
Motivacija je razlog zašto iza vaših postupaka. Nasuprot tome, disciplina se odnosi na ono što radite.
Zamislite motivaciju kao svoj početni nalet inspiracije, a disciplinu kao stvar koja vas drži da se krećete prema svom cilju dugo nakon što novina nestane.
Zamislite da imate ideju i viziju u koju vjerujete, pa osnivate kompaniju – za to je potrebna motivacija.
Odatle, možda ćete morati da radite dva posla da biste platili račune dok gradite svoj posao sa strane, za šta je potrebno 10 godina da krene – to zahtijeva disciplinu.
Motivacija je kada želite da napravite razliku u nečijem životu, pronađete lični smisao u izgradnji biznisa ili pomognete drugima da postignu svoje ciljeve.
Raditi na svom poslu svaki dan, razvijati nepropusnu strategiju izlaska na tržište i naučiti sve što se može znati o vašem idealnom kupcu je ono što je disciplina.
Kako ostati motiviran?
Da biste ostali motivirani i nastavili sa svojim kretanjem prema konačnom cilju, istraživanja psihologa kažu da trebate poduzeti male korake.
Pod tim se misli i na trening mekih vještina i neki trening upravljanja vremenom, prema cilju, jer tako dobijate redovne povratne informacije o cilju da ostanete motivirani i nastavite svoj „pokret“ prema tom cilju.
Takođe, kada ste u mogućnosti da vidite sebe kako napredujete, stavljate sebe i svoj mozak u bolju poziciju da postignete sve što ste zacrtali.
Danas su svi preopterećeni sa puno informacija, zbog čega je teško ostati fokusiran i na pravom putu.
Svaki dio informacije zauzima prostor u mislima ljudi i često se čini nemogućim distancirati se od ove ogromne količine podataka.. zar ne?
Međutim, trening upravljanja vremenom omogućava vam da održite određenu disciplinu u praćenju napretka, a pored toga, kada dobijete redovno pojačanje u vidu podrške i ohrabrenja od svojih kolega i trenera, vaš nivo motivacije ne opada.
Naravno, mora postojati individualna želja, sa strane osobe, da postigne svoj cilj.
Međutim, i to se dobija kao poticaj kada postoji redovna interakcija s onima koji se tiču zadatka i svi se međusobno motiviraju.
Šta je važnije, motivacija ili disciplina?
Motivacija je ključna u odluci da se krene na poduzetnički put. Koristite je da vas vodi ka svojim snovima, da steknete nadu kada se osjećate obeshrabreno i da inspirišete druge da prihvate vaše ideje.
Bilo da uvjeravate investitore da finansiraju vaš startup ili okupljate zaposlenike u prvim danima vašeg poslovanja, motivacija je ključna za održavanje svih vaših saradnika na istoj „valnoj dužini“ vaše misije.
Posvetite se zdravoj ishrani, redovnom vježbanju i dovoljnom spavanju jer je veća vjerovatnoća da ćete doživjeti sagorijevanje bez wellness rutine.
Disciplina vam također može pomoći da ostanete na zadatku uprkos smetnjama, fokusirate se na ono što je važno i borite se protiv odugovlačenja kako biste se kretali prema svojim ciljevima.
Napredujte, bez obzira na to koliko malo/puno
Novčane nagrade također motiviraju, ali češće najveći efekat imaju inspirativne riječi ljudi kojima se divite.
Upravo oni imaju veće šanse da vas dovedu u poziciju koja vam pomaže da poboljšate svoje šanse da postignete svoj cilj.
Takve riječi ne samo da imaju moć da vas transformišu, čak i kada ste suočeni s neuspjehom, već vas također mogu provesti kroz svaku izazovnu situaciju uz minimalni stres.
Napredak, bez obzira koliko mali, koji možete vidjeti i na koji se osjećate ponosni, omogućit će vam da postignete bilo šta izazovno, pa čak i nemoguće.
Mnoge priče su pokazale da kada su pojedinci otišli „do kraja“ da steknu neku obuku mekih vještina kako bi se izdržavali i za to dobili ohrabrujuće riječi o svom napretku, ili kada su pratili svoj svakodnevni napredak, upravo zbog toga su često i uspjeli postići nemoguće.
Želite li postići nemoguće?
Samo poduzmite akciju, redovno pratite svoj napredak, sistematski i disciplinovano i vidjet ćete kako se dobro osjećate zbog toga.
UniCredit Bank a.d. Banja Luka, već sedmu godinu zaredom, pruža priliku studentima završnih godina ekonomskog, pravnog i informatičkog usmjerenja da steknu prva radna iskustva kroz planirani program plaćene stručne prakse radeći u međunarodnoj kompaniji te inspirativnom i dinamičnom okruženju.
„Prva velika šansa“ je šestomjesečni program plaćene stručne prakse u UniCredit banci Banja Luka, koji, pored praktičnog rada u timovima, uz podršku mentora, donosi i posebno iskustvo učenja u okviru UniCredita – liderske bankarske grupacije na tržištu, koja prepoznaje potencijal i nagrađuje lično zalaganje i kvalitet te pruža jedinstvenu priliku studentima – mladim osobama na početku karijere, za dobar start i profesionalni napredak.
Tokom prakse, a u toku svakodnevnog radnog vremena (4 sata), počevši od avgusta tekuće godine, studenti će raditi na konkretnim zadacima te se upoznati sa poslovanjem Banke kao finansijske institucije, organizacionom strukturom i procesima unutar Banke te razviti korisna teorijska i praktična znanja koja će im pomoći u savladavanju dodijeljenih zadataka. Istovremeno, u periodu obavljanja prakse studenti će biti u mogućnosti da završavaju sve svoje obaveze na fakultetu.
Članica Uprave UniCredit Bank a.d. Banja Luka, nadležna za Ljudske potencijale i korporativnu kulturu, Diana Bevanda, ovim je povodom istakla da joj je drago da ima priliku pozvati studente završnih godina ekonomskog, pravnog i informatičkog usmjerenja da se prijave za novi ciklus „Prve velike šanse”.
„Razvili smo program kroz koji studenti imaju priliku proći kroz sve ključne faze bankarskog poslovanja, na drugačiji i zanimljiviji način. Program u kojem već sam proces selekcije nije uobičajen, jer je i to prilika u kojoj studenti mogu pokazati svoja znanja, vještine, kreativnost i sposobnost snalaženja u novim situacijama. Takav pristup već u početku razvija pozitivnu konkurenciju među studentima, kako bi za vrijeme prakse stekli kvalitetno iskustvo i želju da napreduju. Svi imaju jednaku šansu da dobiju zaposlenje u Banci, ukoliko pokažu motivaciju i želju za radom. Kao društveno odgovorna kompanija, pokušavamo i na ovaj način dati mladim ljudima prilike za učenje i razvoj u našoj zemlji.”, istakla je Diana Bevanda.
Na linku možete pogledati predstavljanje programa prakse i iskustva studenata, učesnika programa svih prethodnih ciklusa „Prve velike šanse”, koji su svoju šansu već iskoristili i nakon programa postali dio UniCredit tima te došli do svog prvog zaposlenja.
UniCredit Bank a.d. Banja Luka poziva sve zainteresovane studente završnih godina da se prijave i iskoriste svoju prvu veliku šansu i pošalju svoj CV na [email protected], pod naslovom „Prva velika šansa“ najkasnije do 31.07.2024. godine.
Ako niste dosad čuli za Ostina Rasela, to je potpuno razumljivo. (više…)
Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar
Grad Mostar od prodaje vinjeta zaradio 1.5 milijuna KM
Bitcoin skočio na 90.000 dolara po prvi put u povijesti
-
NEKRETNINE8 meseci prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI3 meseca prijeUčesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE11 meseci prijeVlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
INVESTICIJE1 godina prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
NOVOSTI1 godina prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
POLJOPRIVREDA1 godina prijeProizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu
-
FINANSIJE12 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca