FINANSIJE
Plata od 1.000 KM u RS realna i dostižna
BANJALUKA – Prosječna plata u Republici Srpskoj od hiljadu KM je realna u 2019. godini, smatraju socijalni partneri i ekonomisti s tim da svako ima različito mišljenje i put kako do tog cilja doći.
Tako, na primjer, poslovna zajednica predlaže da poveća plate, a da taj iznos ne bude oporezovan. To bi bilo prelazno rješenje do konačnog cilja, a to je da poresko opterećenje na rad bude 50 odsto.
„Zalažemo se za to da sve što poslodavac uspije dodatno obezbijediti za povećanje ide radnicima, a da se ne daje državi. To je varijanta koju treba da pokušamo dogovoriti, uz ograničenje da se to ne odnosi na one koji isplaćuju najniže plate“, kazao je Saša Trivić, privrednik i član Unije udruženja poslodavaca Republike Srpske.
Dodaje kako je poslodavcima prihvatljiva i opcija da na povećanje plata izvrše punu uplatu, ali da im se to kasnije refundira.
Kako nezvanično saznajemo, s ovom idejom se u principu složio i budući mandatar za sastav nove vlade Radovan Višković na posljednjem sastanku između vlasti i privrednika, koji je održan prošle sedmice.
U Savezu sindikata Republike Srpske kažu kako se prosjek od 1.000 KM može ostvariti već krajem prvog kvartala naredne godine, ali samo uz zajedničko učešće sva tri socijalna partnera te da imaju argumente i računicu koja to potvrđuje.
Dodaju kako su i sami za smanjenje opterećenja rada i ukidanje brojnih parafiskalnih nameta koji opterećuju poslovanje, ali i poručuju kako i poslodavci moraju da se žrtvuju ako žele da zadrže radnike.
„Mi nemamo ništa protiv da se ide ka rasterećenju rada, ali da se svako rasterećenje prelije u džepove radnika. Međutim, to je samo jedna strana priče, jer bi to značilo da država na uštrb svojih prihoda i poreza koji se slijevaju u budžet u stvari povećava plate radnicima. Ako će država plaćati radnike u realnom sektoru, onda imamo ozbiljan problem“, kazala je Ranka Mišić, predsjednik Sindikata.
Mišićeva zagovara ideju da se poveća i iznos najniže plate, a koji bi takođe dao dobar efekat.
„Sve dok sistem ne bude u stanju da iskontroliše ko dobija, a ko ne najnižu platu, odnosno ko ju zloupotrebljava, jedini način je da se podigne iznos najniže plate i tako zaštite radnici“, zaključila je ona.
Stevo Pucar, profesor na Ekonomskom fakultetu u Banjaluci, kaže da, bez obzira na model, plate moraju rasti, kako bi se koliko-toliko usporio odlazak radnika sa domaćeg tržišta.
„Ključna stvar je da firme povećavaju svoju produktivnost, odnosno da prave proizvode s višom vrijednošću, što otvara mogućnost da plaćaju radnike više i to je jedina situacija u kojoj svi dobijaju“, kazao nam je on.
Inače, prosječna plata u Republici Srpskoj je 880 maraka, što znači da je potrebno još 120 maraka kako bi narasla na željeni nivo.
Prosječnu zaradu u četvorocifrenom iznosu već mjesec i po dana zagovara Milorad Dodik, lider vladajuće stranke u RS, koji je za period nakon izbora najavio razmatranje svih mogućnosti koje bi dovele do toga.
Izvor: Nezavsine novine
Vodeća kriptovaluta zadnji je put bila viša za 12% na 89.100 USD, prema Coin Metricsu. Ranije u ponedjeljak porastao je čak do 89.623,00 dolara. Mnogi ulagači očekuju da će njegova cijena nastaviti s novim rekordima na putu do 100.000 dolara kasnije ove godine.
“Bitcoin je sada u modusu otkrivanja cijene nakon što je rano prošle srijede ujutro probio rekorde svih vremena kada je službeno objavljeno da je Trump pobijedio na izborima”, rekao je Mike Colonnese, analitičar u H.C. Wainwright.
„Vjerojatno će se snažno pozitivno raspoloženje zadržati do kraja 2024. i [mi] vidimo da bi cijene bitcoina potencijalno mogle doseći šesteroznamenkasti broj do kraja ove godine“, dodao je.
Kripto ulagači navijaju za obećanja novoizabranog predsjednika Donalda Trumpa da će regulatorno okruženje učiniti poticajnijim, pa čak i prijateljskim prema kripto poduzećima, koja su se dugo borila s nedostatkom jasnoće pravila puta, javlja Seebiz.
Dok se bitcoin već dugo smatra sigurnom imovinom u Washingtonu – to jest, ne podliježe zakonima o vrijednosnim papirima – dugi rep kriptovaluta i startupa povezanih s kripto valutom djeluje u rizičnoj sivoj zoni.
„To je upravo pomaknuto za 180 stupnjeva“, rekao je Matt Hougan, glavni investicijski direktor Bitwise Asset Managementa, za CNBC. „Sada smo u pozitivnom regulatornom okruženju, sada imamo vjetar u leđa zbog toga, a to dolazi u slučaju tržišta koje je već bilo na tržištu bikova… to će nas gurnuti gore.“
Eterom se u ponedjeljak navečer trgovalo više za 5,8%. Token za plaćanje XRP porastao je za gotovo 4%, a token povezan s projektom decentraliziranog financiranja Polygon porastao je za više od 4%. Dogecoin je bio jedan od najvećih dobitnika – vjerojatno zbog svoje povezanosti s Elonom Muskom, koji je pomogao da Trump bude izabran. Porasla je za 38%.
Na tržištu dionica, Coinbase i MicroStrategy dobili su oko 3%, odnosno 5%, u produljenom trgovanju. Na redovitoj sjednici u ponedjeljak, Coinbase je porastao za 19% i trgovao se iznad 300 dolara prvi put od 2021. Sada je to oko 6% u odnosu na najvišu vrijednost iz te godine.
Trgovci i analitičari slažu se da je ovo povećanje tek na početku.
“Čini se da postoji zračni jaz između prethodnih [bitcoin] najviših vrijednosti svih vremena oko 72.000 dolara i 100.000 dolara”, rekao je Hougan. “Teško je točno vidjeti što bi natjeralo prodavače da uđu na ovo tržište i zaustave zamah prije nego što dođemo do te razine. Naravno, nema nikakvih garancija. Mogli ste vidjeti povlačenja, ali mi smo u novom ciklusu kripto tržišta. … Mislim da smo u pravu što smo optimistični i da je predrasuda još uvijek na pozitivnoj strani.”
Fond zdravstvenog osiguranja (FZO) RS platiće firmama MMSCODE iz Banjaluke i Core iz Sarajeva 3,7 mil KM za trogodišnje održavanje Integrisanog zdravstvenog informacionog sistema (IZIS).
Rezultat je to tendera koji je sproveo Fond zdravstvenog osiguranja (FZO) RS na osnovu kojeg se potpisuje trogodišnji ugovor.
U odluci o izboru najpovoljnijeg ponuđača je navedeno da se prihvata ponuda grupe ponuđača MMSCODE iz Banjaluke i Core iz Sarajeva u vrijednosti od 3.753.529 KM sa pripadajućim porezima.
Prihvaćena ponuda, koja je ujedno bila i jedina, je za 2.171 KM niža u odnosu na sredstva koja su bila predviđena tenderom (3.755.700 KM sa PDV-om).
Kako je Capital ranije pisao, Fond je kroz ovogodišnji plan javnih nabavki uvećao sredstva za ove namjene.
Prvobitno je bilo predviđeno 680.000 KM bez PDV-a odnosno 795.600 sa PDV-om za ovu godinu. Sredinom godine je došlo do promjene plana javnih nabavki, pa su u Fondu odlučili da se redovno održavanje IZIS-a obezbijedi kroz trogodišnji ugovor, a za te namjene su planirali 3,2 mil KM bez PDV-a ili 3,75 miliona sa pripadajućim porezom.
To znači da će se na godišnjem nivou za ove namjene izdvajati oko 1,2 mil KM, što je oko 400.000 KM više od prvobitnog plana.
Nakon izmjene plana objavljen je tender za izbor izvođača na kojem su se pojavile samo navedene firme.
Podsjećanja radi, IZIS je plaćen 26 mil KM kompanijama MMSCode, Lanaco i Ericsson Nikola Tesla iz Zagreba koje su radile na njegovom kreiranju i implementaciji.
Kompletan razvojni put IZIS-a, kako navodi Capital, pratili su problemi. Od prvog dana sistem se pokazao kao neefikasan i neprilagođen doktorima koji su mjesecima negodovali zbog komplikacija i nepovezanosti sa drugim zdravstvenim ustanovama.
Inače, IZIS je krajem prošle godine bio na meti hakerskog napada zbog čega je cijeli sistem ove godine često bio van funkcije.
Vlada Republike Srpske ponovo se juče zadužila na Banjalučkoj berzi za nešto više od 10 miliona KM prodajom 10.000 obveznica.
Prema izvještaju o rezultatima aukcije 68. emisije obveznica, rok dospijeća je pet godina a kamata 6%.
Ukupno je bilo 19.123.424 KM pristiglih ponuda, dok je ukupna prodajna vrijednost obveznica iznosila 10.076.000 mil KM.
Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar
Grad Mostar od prodaje vinjeta zaradio 1.5 milijuna KM
Bitcoin skočio na 90.000 dolara po prvi put u povijesti
-
NEKRETNINE8 meseci prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI3 meseca prijeUčesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE11 meseci prijeVlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
INVESTICIJE1 godina prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
NOVOSTI1 godina prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
POLJOPRIVREDA1 godina prijeProizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu
-
FINANSIJE11 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca