Connect with us

FINANSIJE

Plate u većini opština skromno porasle, samo rijetke odskočile

Objavljeno

 


Novac

Za posljednjih pet godina prosječna neto plata u Srpskoj porasla je u većini opština, a kada se pogleda njihov prosjek, rast je skroman – 23 marke.


Rast plata u nekim od njih, međutim, drastično odskače od tog prosjeka. Plata je tako za pet godina najviše porasla u maloj opštini Petrovac, čiji stanovnici su prošle godine imali prosječnu platu od 841 KM ili tačno 280 KM više nego u 2013. godini. Po tom rastu, prati je samo opština Istočni Stari Grad u Istočnom Sarajevu, gdje je prosječna plata za 5 godina porasla za 217 KM i prošle godine je dostigla cifru od 820 maraka.

Načelnik opštine Petrovac Milan Grbić objašnjava da su na ovakav skok uticale dvije promjene koje su se dogodile u opštini.

– Jedno je to što smo povećali i koeficijente za obračun plata, a povećana jijena rada za 30 odsto, odnosno sa 100 maraka na 130 maraka. Osim toga, u posljednjih nekoliko godina zaposleno je novih ljudi, prvenstveno traktorista i sjekača šume, čije su plate su od 1.500 do 2.300 maraka, a na to su plaćeni i porezi i doprinosi, što je značajno uticalo na rast tog prosjeka. Do skoro mi nismo imali tih radnika uopšte, već smo iznajmljivali firme koje su radile za nas, a sada to radimo u vlastitoj režiji i isplatnije je za šumsko gazdinstvo. I imali smo dva traktora koja su malo radila i bili slabo plaćeni, a sada se to promijenilo – objašnjava Grbić.

Na pitanje da li se u ovoj opštini sada i bolje živi nego prije pet godina, kada je prosječna plata bila svega 561 marku, on ističe da standard jeste malo bolji, ali da to nije ništa drastično.

– Bolje se živi, ali sve to i stagnira već neko vrijeme, dok potrošačka korpa poskupljuje. I tih 800 maraka realno je malo u odnosu na to. Osim toga, svi su u kreditima, ali mislimo da će biti bolje u budućem nekom periodu – kaže Grbić.

Reklama

Da stanovništvo u nerazvijenim opštinama, bez obzira na nominalni rast ili pad plata, teško živi smatra i načelnik opštine Istočna Ilidža Marinko Božović. U opštini kojom rukovodi je, recimo, u posljednjih pet godina prosječna plata pala za 54 marke, iako je i ona dio grada Istočno Sarajevo, baš kao i Istočni Stari Grad, u kojem je zabilježen veliki rast.

Srbija– Što se tiče prosječne plate na Istočnoj Ilidži, mogu slobodno da kažem da je kod nas u posljednjih deset godina napravljena situacija da dolaze privredni subjekti koji su iz privatnog sektora i nalaze ovdje sjedište i samim tim zapošljavaju ljude iz ovog mjesta. To što su plate u tim granama male, one su uticale na prosječnu platu i ona je nešto niža u odnosu na neki period prije pet godina, ali je u apsolutnom broju veći broj ljudi našao posao. Najveći broj zaposlenih je u uslužnom sektoru, gdje plate nisu velike – objašnjava Božović.

Ističe i da su se u Istočnom Starom Gradu posljednjih godina desile slične promjene, odnosno razvija se hotelijerstvo, što je prvenstveno uticalo na rast plata.

– Ipak, kada pogledate te plate i potrošačku korpu i rast troškova, ja bih rekao da ljudi ne žive bolje, već lošije u odnosu na prije 5-6 godina, pa čak i u odnosu na prije deset godina – priznaje on.

U sličnoj su situaciji i stanovnici Bileće, gdje su zaposleni prošle godine živjeli sa čak 53 KM manje nego pet godina ranije, a prosječna plata i u Bijeljini je za 17 maraka bila manja nego u 2013. godini.

Najveći pad, ipak, imala je opština Kupres, gdje se prošle godine zarađivalo prosječno svega 505 maraka, a to je čak 93 KM manje nego u 2013. godini. Situacija nije mnogo bolja ni u Donjem Žabaru gdje su zaposleni lane imali svega 564 KM plate, što je 44 marke manje nego pet godina ranije.

Reklama

Manje se u posljednjih pet godina zarađuje i u Gacku u kojem je, inače, prosječna plata među najvećim u Srpskoj, zahvaljujući tome što je mnogo stanovnika zaposleno u rudniku i termoelektrani. Prošle godine u Gacku je prosječna neto plata bila 997 KM, dok je u 2013. godini iznosila 1.013 maraka.

Nasuprot tome, u Ugljeviku, gdje rudnik i termoelektrana, takođe, zapošljavaju mnogo ljudi, prosječna plata je u proteklih pet godina stalno rasla – sa 1.089 KM u 2013. godini na 1.135 KM prošle godine. Veće plate od njih imaju samo zaposleni u Stanarima, koji su sa prosječnom platom od 1.180 KM rekorderi prošle godine.

 

Izvor: Srpskainfo.com

BIZNIS

100 zajmova – 100 novih prilika za našu zajednicu

Objavljeno

 

Od

Prošla godina za fond MS Loans bila je godina stvaranja novih prilika i osnaživanja domaće privrede. Kroz 100 odobrenih zajmova, pomogli su preduzetnicima i malim i srednjim preduzećima da svoje ideje pretvore u stvarnost — od samog procesa osnivanja do proširenja proizvodnje i ulaganja u moderniju opremu.

Svaki zajam znači više od same finansijske podrške — on je povjerenje, vjetar u leđa i znak da zajedno gradimo snažniju lokalnu ekonomiju. Iza svakog broja stoji priča o porodici koja je zadržala posao, o mladom preduzetniku koji je pokrenuo nešto svoje ili o malom biznisu koji ide ka tome da izraste u stabilnu firmu.

Iza svakog broja stoji stvarna priča — i stvarni ljudi čiji trud i upornost zaslužuju podršku.
Dvoje korisnika, iako iz potpuno različitih branši, slažu se u jednom: zajam im je omogućio da svoje planove pretvore u opipljiv rezultat.

“Nama ovaj zajam nije bio samo finansijska pomoć – bio je pokretač da hrabro krenemo naprijed, razvijemo svoje ideje i ostvarimo ono što smo dugo planirali.” – poručuju Dragan D., vlasnik poljoprivrednog gazdinstva, i Boško B., perspektivan mlad čovjek koji se bavi izdavaštvom.

Dragan dodaje:
“Uz podršku fonda nabavili smo nove poljoprivredne mašine i proširili gazdinstvo, te u budućnosti očekujemo rast proizvodnje i efikasnosti.”

Boško ističe:
“Mi smo sredstva iskoristili da kreiramo, unaprijedimo i pustimo u izdavaštvo udžbenike za djecu, prilagođene raznim uzrastima. Danas naši udžbenici pomažu mnogim mališanima da lakše uče i odrastaju.”

Reklama

Cilj u Management Solutions-u ostaje isti: da budemo pouzdan partner onima koji stvaraju, razvijaju i unaprjeđuju našu zajednicu. Zato nastavljaju istim putem — jer kada ulažu u ljude i njihove ideje, ulažu u budućnost svih nas – zaključuju u Management Solutions-u.

Management Solutions

Nastavite čitati

BIZNIS

Prvi alternativni investicioni fond u BiH obilježio godinu dana uspješnog poslovanja

Objavljeno

 

Od

Otvoreni specijalizovani alternativni investicioni fond za ulaganje u potraživanja po datim zajmovima, poznat pod imenom MS Loans, kojim upravlja Društvo za upravljanje investicionim fondovima Management Solutions d.o.o. Banja Luka, ovih dana bilježi prvu godišnjicu uspješnog poslovanja.

Fond, prvi takve vrste u Bosni i Hercegovini, specijalizovan je za finansiranje mikro, malih i srednjih preduzeća, kao i preduzetnika.

Već u prvoj godini postojanja MS Loans je nadmašio tržišna očekivanja.

Imovina Fonda povećana je za impresivnih 270 odsto, a ostvareni prinos iznosi oko 12 odsto, čime je opravdano povjerenje koje su mu ukazali investitori.

Ono što izdvaja MS Loans na domaćem tržištu jeste činjenica da je okupio domaća fizička i pravna lica koja su prepoznala potencijal domaćeg preduzetništva i odlučila da svoj kapital ulože upravo u njegov razvoj.

Na taj način, investitori ostvaruju konkretne finansijske koristi, ali istovremeno daju značajan doprinos rastu realnog sektora u zemlji.

Reklama

U vremenu kada tradicionalni oblici štednje nude sve skromnije prinose, ovaj Fond se nameće kao moderna alternativa svima koji žele da njihov novac radi za njih, i da pritom podrže razvoj domaće privrede.

Upravo sada je prilika da postanete profesionalni investitor – iskoristite mogućnost da budete među prvima koji putem ovog savremenog modela ulaganja kreiraju vlastitu investicionu budućnost.

Kako ističu iz Društva za upravljanje investicionim fondovima Management Solutions, cilj je da se nastavi sa odgovornim vođenjem Fonda i daljim jačanjem povjerenja investitora.

Zahvaljujemo se svim ulagačima na ukazanom povjerenju i nastavljamo raditi na očuvanju stabilnosti i ispunjavanju svih ciljeva Fonda“, poručuju iz Management Solutions-a. PR

Nastavite čitati

FINANSIJE

Ulaganja u fondove i postupanje u vrijeme pada tržišta

Objavljeno

 

Od

Ulaganje u investicione fondove postalo je popularan način štednje i ostvarivanja prinosa za mnoge ulagače. Međutim, kao i svako ulaganje, i ono nosi određeni nivo rizika, naročito kada su u pitanju fondovi koji ulažu u akcije svjetskih kompanija.

U posljednje vrijeme svjedočimo padu vrijednosti na svjetskim berzama, što se direktno odrazilo i na vrijednost udjela u fondovima koji ulažu u akcije. Investitori koji su svoj novac uložili u ove fondove mogu trenutno vidjeti negativne prinose, što često izaziva zabrinutost i razmišljanje o povlačenju sredstava. Ipak, važno je razumjeti da su ovakve situacije sastavni dio tržišnih ciklusa.

Za razliku od fondova koji ulažu u akcije, obveznički fondovi ili alternativni fondovi, poput onih koji se bave davanjem zajmova nisu značajno pogođeni trenutnim tržišnim kretanjima. Njihovi prinosi su stabilniji jer se zasnivaju na prihodima od kamata i otplata zajmova, što ih čini manje volatilnim u ovakvim situacijama.

Šta učiniti kada tržište pada?

U ovakvim trenucima, najvažnije je ostati pribran i ne donositi ishitrene odluke. Tržišta imaju prirodan tok – nakon pada uglavnom slijedi oporavak, a istorija je više puta pokazala da su strpljivi investitori na kraju često nagrađeni.

Jedan od načina za ublažavanje rizika jeste diverzifikacija – odnosno raspodjela sredstava na više vrsta fondova, uključujući akcijske, obvezničke, mješovite i alternativne fondove. Na taj način se smanjuje zavisnost od jednog tržišta ili sektora, a portfelj postaje otporniji na negativne oscilacije.

Reklama

Zaključak

Pad tržišta, iako može djelovati zabrinjavajuće, prirodan je dio investicionog procesa. Ulaganje treba posmatrati kao dugoročan cilj, a ne kao sredstvo za brzu zaradu. Ključ uspjeha leži u diverzifikaciji i strpljenju – dvije najvažnije strategije koje pomažu investitorima da izdrže turbulentna vremena i ostvare pozitivne rezultate na duže staze.

Nastavite čitati

U trendu