FINANSIJE
Država od zaplijenjene robe zaradila skoro pola miliona
BANJALUKA – Od prodaje zaplijenjene robe na carinama u BiH, u 2018. godini ostvaren je ukupan iznos sredstava od 479.439,63 KM, a na pomenutim prodajama kupci su mogli da kupe raznu tehničku robu, robu široke potrošnje, pa čak i šnale, ukosnice, papuče i čarape, potvrđeno je “Nezavisnim” u Upravi za indirektno oporezivanje BiH (UIO).
“U postupcima prodaje robe, u 2018. godini, predmet prodaje je bila roba široke potrošnje, razna tehnička roba, odjevni predmeti, obuća, a najveća postignuta cijena prodajom jeste iznos od 150.000 KM, koju je izvršio RC Tuzla“, kazao je “Nezavisnim” Ratko Kovačević, načelnik Službe za odnose s javnošću UIO BiH.
Dodao je da je u toku prošle godine održano 27 javnih aukcija i 15 direktnih prodaja.
Prema njegovim riječima, najniže cijene su sitne robe, poput šnala, ukosnica, gumica za kosu…
“Tu spada i tekstilna roba poput muških, ženskih i dječjih majica (od pet do 50 KM), obuća – patike, sandale i papuče (od tri do 70 KM), muške, ženske i dječje čarape po cijeni od pola do tri KM“, ističe Kovačević.
Naveo je da novac ostvaren prodajom robe predstavlja prihod jedinstvenog računa sa kojeg se sredstva raspoređuju na način kako je propisano Zakonom o uplatama na jedinstveni račun i raspodjeli prihoda.
“To konkretno znači da se novac dobijen prodajom oduzete robe raspoređuje korisnicima (institucije BiH, entiteti i Brčko distrikt), kao i svi ostali prihodi od indirektnih poreza“, pojasnio je Kovačević.
Naglasio je da pravo učešća na javnim aukcijama i direktnoj prodaji imaju pravna i punoljetna fizička lica, kao i fizička lica koja obavljaju djelatnost registrovanu kod nadležnog organa, koja ispunjavaju uslove iz Odluke o prodaji carinske robe.
“Lica zaposlena u bilo kojoj organizacionoj jedinici Uprave za indirektno/neizravno oporezivanje, kao i njihovi srodnici do trećeg stepena linijskog ili tazbinskog krvnog srodstva ne mogu biti učesnici na prodajama“, rekao je Kovačević.
Kazao je da prodaja robe putem licitacija nije vršena, te da se postupak prodaje zaplijenjene robe putem javne licitacije pokreće samo u izuzetnim slučajevima, i to kada prodaja robe zbog njenih karakteristika ili glomaznosti može izazvati štetne posljedice na tržištu i kada postoje opravdani razlozi javnog interesa, uključujući i rizik nanošenja štete javnom zdravstvu i sigurnosti.
“Nakon donošenja pravomoćne sudske odluke, kojom se konačno odlučuje o sudbini privremeno oduzete robe, Uprava za indirektno oporezivanje provodi postupak prodaje, uništavanja ili ustupanja robe zavisno od odluke suda“, zaključio je Kovačević.
Dodao je da su na nivou regionalnih centara i pri centralnom skladištu imenovane komisije za procjenu vrijednosti oduzete robe, koje, kako kaže, imaju zadatak da utvrde vrijednost robe na temelju stvarnog stanja robe.
Rekao je da prilikom procjene komisija u obzir uzima tržišnu cijenu identične ili slične robe na domaćem tržištu umanjenu za uobičajene troškove poslovanja u trgovini.
Ranka P. iz Zvornika je kazala da je roba zaplijenjena na carinama znatno jeftinija od robe u redovnoj prodaji.
“Moja drugarica je na ovaj način ranije kupovala neke kvalitetne parfeme i obuću, tako da se isplati kupiti robu zaplijenjenu na carini“, smatra ona.
Izvor: Nezavisne novine
Na današnjem trgovanju na Sarajevskoj berzi ostvaren je ukupan promet od 28.222.037 KM. U sklopu 66 transakcija ukupno je prometovano 19.105 vrijednosnih papira.
Danas je održana 75. aukcija trezorskih zapisa Federacije Bosne i Hercegovine s rokom dospjeća od 6 mjeseci. Metodom višestrukih cijena upisano je ukupno 2.845 trezorskih zapisa, čime je za emitenta prikupljeno ukupno 27.954.184 KM.
- Vrijednost BIFX-a je pala za 0,28 indeksnih poena na 668,44 poena, što u odnosu na prošlo trgovanje predstavlja pad od 0,04 %
- Vrijednost indeksa SASX-10 je porasla za 0,63 indeksna poena na 943,98 poena, što u odnosu na prošlo trgovanje predstavlja porast od 0,07 %
- Vrijednost indeksa SASX-30 je porasla za 3,58 indeksnih poena na 1.883,42 poena, što u odnosu na prošlo trgovanje predstavlja porast od 0,19 %
- Vrijednost SASE Islamskog indeksa – u saradnji sa BBI, SASX-BBI je porasla za 5,66 indeksnih poena na 10.626,51 poen, što u odnosu na prošlo trgovanje predstavlja porast od 0,05 %
- Vrijednost indeksa SASX-Fundamentals, SASX-FN je porasla za 1,17 indeksnih poena na 17.334,92 poena, što u odnosu na prošlo trgovanje predstavlja porast od 0,01 %
- Na Kotaciji privrednih društava i Kotaciji obveznica nije bilo zaključenih transakcija.
Na Kotaciji fondova ostvaren je promet dionicama ZIF BOSFIN DD SARAJEVO (simbol BSNFRK2 ) u iznosu od 220,00 KM; u sklopu 1 transakcije prometovano je 500 dionica. Kurs ovog fonda iznosio je 0,44 KM.
Na Slobodnom tržištu – ST1 ostvaren je promet od 173.827,59 KM; u sklopu 15 transakcija prometovano je 5.534 dionice. Najveći dnevni promet ostvaren je dionicama emitenta RUDNICI BOKSITA JAJCE DD JAJCE (simbol RBKJRK2 ) u iznosu od 131.325,00 KM. Kurs ovog emitenta iznosio je 51,50 KM.
Na Slobodnom tržištu – ST2 ostvaren je promet dionicama emitenta IGMAN DD KONJIC (simbol IGKCRK3 ) u iznosu od 1.870,00 KM; u sklopu 1 transakcije prometovano je 11 dionica. Kurs ovog emitenta iznosio je 170,00 KM.
Na Slobodnom tržištu – ST3 i na Tržištu za emitente u stečaju nije bilo ostvarene trgovine.
Najveći dnevni porast vrijednosti zabilježile su dionice emitenta RUDNICI BOKSITA JAJCE DD JAJCE (simbol RBKJRK2) od 3,00 % i dostigle su cijenu od 51,50 KM, dok je dnevni pad registrirao ZIF BOSFIN DD SARAJEVO (simbol BSNFRK2) od 2,22 % sa cijenom od 0,44 KM.
Na vanberzanskom tržištu evidentirana je trgovina dionicama emitenta:
– BROVIS DD VISOKO (simbol: BROVRK2) u vrijednosti od 91.935,00 KM, u sklopu 33 transakcije prometovano je 10.215 dionica.
Dionice kompanije Telekom Srpske, odnosno Mtel, pale su opet danas na najnižu cijenu u posljednjih nekoliko godina.
Na današnjem trgovanju na Banjalučkoj berzi dionice ove kompanije su oslabile za 0,87 posto i zasustavile se na 1,14 KM. Ovo je najniža cijena u posljednjih nekoliko godina, izvještava BiznisInfo.ba. Prema ovoj cijeni dionice, ukupna tržišna kapitalizacija, odnosno vrijednost kompanije, je oko 560 miliona KM.
Podsjetimo da je pad vrijednosti kompanije počeo 25. maja prošle godine kada je firma izgubila oko četvrtine vrijednosti za samo dva dana.
To se desilo nakon odluke kompanije da ne isplati polovinu zarade dioničarima. Iz firme je nedugo nakon toga rečeno da je riječ o kratkoročnom padu te da će se vrijednost dionica brzo vratiti na stari nivo, ali se to nikad nije desilo, a pad vrijednosti se nastavio sve do danas. Prije toga vrijednost kompanije je bila oko 800 miliona maraka.
Poređenja radi, vrijednost dionice BH Telecoma danas je oko 12,5 KM. S obzirom da je kapital kompanije podijeljen na 63.457.358 dionica, tržišna vrijednost BH Telecoma trenutno je nešto preko 793 miliona maraka. Vrijednost BH Telecoma trenutno je, dakle, čak 40 posto veća od Mtelove.
Pritom je ovo najniža vrijednost dionice BH Telecoma od početka godine. Dionice firme su u januaru išle i do 14,5 KM, što diže vrijednost firme na čak 920 miliona KM, prema podacima BiznisInfo.ba.
Ovo pokazuje da je BH Telecom puno interesantniji investitorima uprkos činjenici da se Mtel brže širi zbog činjenice da investira mnogo više novca u akvizicije. Ulagačima se očito ne sviđa činjenica što agresivno širenje ide preko leđa dioničara.
Mtel je većinskom vlasništvu Telekoma Srbija, iza kojeg stoji država Srbija.
Najniža zagarantovana zarada (minimalac) od 1. januara 2024. u Republici Srpskoj biće 900 KM, odlučila je Vlada Republike Srpske.
Obrazlažući ovu odluku, Danijel Egić, ministar rada i biračko-invalidske zaštite Republike Srpske, kazao je nakon 51. sjednice izvršne vlasti da prema zakonu o radu, Ekononsko socijalni savjet RS trebalo da u posljednjem kvartalu predloži iznos najniže zarade, te da Vlada, bila primorana da utvrdi iznos minimalca, jer socijalni partneri u Srpskoj, odnosno predstavnici Saveza sindikata RS, Unije poslodavaca RS i upravo Vlade Srpske, nisu mogli da se dogovore o ovom pitanju, jer su, svako za sebe, imali različite prijedloge o iznosu ove zarade, a koja trenutno iznosi 700 KM.
Odgovarajući na pitanje: Kako Vlada Republike Srpske planira pomoći poslodavcima koji neće moći izdržati povećanje minimalca na 900 maraka?, Egić je kazao da ne može da kaže tačno kako.
„Uvjereni smo da će to biti jako mali poslodavaca. Prema Zakonu o radu najniža plata se isplaćuje samo ako radnik ne može svojim radom da nadomjesti tu platu. A znamo svi da svi radnici više zarađuju, a plaćeni su, bar po minimalcu. To smo znali utvrditi kad bi inspekcije išle po preduzećima. To je ta siva zona, koju moramo da iskorijenimo i očistimo„, naglasio je on.
„Nije uračunat topli obrok i prevoz u najnižu platu“ , poručio je Egić, odgovarajući na ovo pitanje.
Podsjećamo, prvo je predsjednik Srpske Milorad Dodik iznio ideju da minimalac bude 1.050 maraka, nakon čega je krenulo licitiranje.
Poslodavci su smatrali da je realno da bude 750 KM sa svima davanjima, što je za sindikalce bilo potpuno neprihvatljivo.
Pominjali su iznos od minimalno 950 KM, ali i uz poruku da prihvataju i Dodikovu ideju.
On je rekao da će od januara 2024. biti uveden jedinstven borački dodatak od tri KM za sve boračke kategorije, od prve do sedme.
To se, podsjetimo, odnosi na sve borce koji su bili u zoni borbenih dejstava, minimalno mjesec dana.
Svakog dana u Sloveniju i Njemačku ode više od 35 radnika iz BiH
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
Nijemci će graditi najveću zgradu u Republici Srpskoj
-
NEKRETNINE1 mesec prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE7 meseci prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
PRIVREDA1 godina prijeSve je više solarnih naponskih elektrana u BiH – investitori se snalaze
-
BIZNIS1 godina prijeRodoljub Drašković odustaje od investicija u Trebinju
-
TEHNOLOGIJA1 godina prijeIzvoz IT sektora BiH premašio pola milijarde KM
-
NOVOSTI7 meseci prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
INVESTICIJE6 meseci prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
FINANSIJE5 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca