FINANSIJE
Rast kamatnih stopa prijeti zemljama regiona

SARAJEVO – Većina ekonomija zemalja našeg regiona protekle godine zabilježile su rast, ali zabrinjavaju trendovi raseljavanja radno sposobnog stanovništva prema razvijenim zemljama Zapada, robavanje neriješenim pitanjima iz prošlosti i nepoštavanje CEFTA sporazuma o trgovini.
Ipak, kao najveći ekonomski izazov u 2019. godini, koji bi sa “malim zakašnjem” mogao pogoditi i sve zemlje Balkana, je mogući rast kamatnih stopa, kao posljedica politike rasta kamata u SAD-u, najrazvijenije svjetske ekonomije.
To u razgovoru za podgoričke “Vijesti” kažu ekonomski stručnjaci iz nekoliko zemalja regiona.
“Ako se SAD zakašlje, bojim se da će ovdje u regionu doći do upale pluća. Rast kamatnih stopa u SAD-u mogao bi biti veliki izazov za sve regionalne ekonomije u 2019. godini” ocijenio je za “Vijesti” Splićanin Miroslav Jeličić, poznati regionalni investitor na berzama, koji više od deceniju ulaže novac i u Crnu Goru.
Prema njegovim riječima, “ključ problema” mogao bi biti nastavak procesa privatizacije. “Bolje je ikakva privatizacija, nego nikakva, jer se država pokazala kao najgori vlasnik”, dodao je Jeličić.
Najveći ekonomski rast BDP-a u 2018. zabilježili su Slovenija i Crna Gora sa oko 4,5 odsto. Zahvaljujući izuzetnim rezultatima u poljoprivredi u Srbiji je rast BDP-a lani iznosio oko 4,3 odsto. Prošlogodišnji rast BDP u Hrvatskoj je iznosio oko 2,4 odsto.
Bivši guverner Centralne banke BiH i dekan Ekonomskog fakulteta u Sarajevu, a danas ambasador BIH u Austiji Kemal Kozarić kaže za “Vijesti” da je rast BDP-a u BIH lani bio oko 3,2 odsto, a stopa nezaposlenosti je pala sa 27 na 20 odsto.
“Stopa nezaposlenosti je manja, ali ne zato što su otvorena radna mjesta, već što, nažalost, sve mladi ljudi odlaze u poznatije zemlje EU”, naveo je Kozarić.
Kozarić je istakao da se mi u regionu “moramo boriti da zadržimo te mlade i sposobne ljude u svojim zemljama jer ako ovaj region ima potencijal, on se nalazi sigurno u tom mladom svijetu”.
“Među mladim ljudima, nažalost, 50 odsto je nezaposlenih što ih naravno motiviše da odlaze odavde. Zbog toga je u vezi sa ovim pitanjem Hrvatska još u većem problemu, jer mladim ljudima za odlazak iz zemlje (u druge zemlje EU) ne trebaju posebni uslovi. Zbog svega toga imaju oni značajan odliv mladih ljudi i mozgova”, dodao je Kozarić.
Prema zvaničnim podacima Zavoda za zapošljavanje Hrvatske stopa nezaposlenosti u novembru 2018. godine iznosila je 10,9 odsto.
Procjene su, međutim, da su iz Hrvatske u potrazi za boljim poslom od 1. jula 2013.godine, kada je ta zemlja postala članica EU, do danas iselilo više od 200 hiljada ljudi, maham radno sposobnih koji su već imali posao u toj zemlji.
Pouzdanih podataka od odlivu mozgova iz Crne Gore nema, ali je javna tajna da je upravo tokom prošle godine značajan broj ljekara napustio državnu službu u potrazi za boljim poslom u nekoj od razvijenih zemalja.
Prema posljednjim podacima Zavoda za zapošljavanje Crne Gore stopa nezaposlenosti je prošle godine smanjena sa 22,13 odsto na 17,87 odsto, ali nema zvaničnih podataka koliko je na tu računicu uticala promjena metodologije u zvaničnoj evidenciji nezaposlenih.
Politička stabilnost je posebno važna, da region ostane miran, napominje Kozarić, jer “cijeli region ima potencijal”.
“Ali jednostavno, neka neriješena pitanja iz prošlosti ga pritiskaju i nikako da izađemo na zelenu granu. BIH se nalazi između EU i ostalog dijela regiona. Neke stvari koje se dešavaju u Srbiji ili u Hrvatskoj imaju direktan uticaj na BIH, a čini mi se da, među susjedima, najmanje problema imamo sa Crnom Gorom”, kazao je Kozarić.
Profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu Milojko Arsić kazao je “Vijestima” da su zemlje Istočne, Centralne i Jugoistočne Evope sad u nekoj vrsti ekspanzije i generalno se može reći da su okolnosti za razvoj ovog dijela Evrope relativno povoljne.
“Bilježi se u prosjeku rast veći od četiri odsto, što govori o napretku privrede. Drugi indikator je manja stopa nezaposlenosti, mada je nažalost na to uticalo iseljavanje u zapadnoevropske zemlje”, naveo je Arsić.
Glavni problem u regionu trenutno je zaustavljanje trgovine od strane vlasti Kosova za proizvode iz Srbije neobično visokom carinom, što su, prema informacijama “Vijesti”, iskoristili vješti trgovci i privilegovani šverceri Crne Gore i Kosova.
Izvor: Indikator.ba
FINANSIJE
Ulaganja u fondove i postupanje u vrijeme pada tržišta

Ulaganje u investicione fondove postalo je popularan način štednje i ostvarivanja prinosa za mnoge ulagače. Međutim, kao i svako ulaganje, i ono nosi određeni nivo rizika, naročito kada su u pitanju fondovi koji ulažu u akcije svjetskih kompanija.
U posljednje vrijeme svjedočimo padu vrijednosti na svjetskim berzama, što se direktno odrazilo i na vrijednost udjela u fondovima koji ulažu u akcije. Investitori koji su svoj novac uložili u ove fondove mogu trenutno vidjeti negativne prinose, što često izaziva zabrinutost i razmišljanje o povlačenju sredstava. Ipak, važno je razumjeti da su ovakve situacije sastavni dio tržišnih ciklusa.
Za razliku od fondova koji ulažu u akcije, obveznički fondovi ili alternativni fondovi, poput onih koji se bave davanjem zajmova nisu značajno pogođeni trenutnim tržišnim kretanjima. Njihovi prinosi su stabilniji jer se zasnivaju na prihodima od kamata i otplata zajmova, što ih čini manje volatilnim u ovakvim situacijama.
Šta učiniti kada tržište pada?
U ovakvim trenucima, najvažnije je ostati pribran i ne donositi ishitrene odluke. Tržišta imaju prirodan tok – nakon pada uglavnom slijedi oporavak, a istorija je više puta pokazala da su strpljivi investitori na kraju često nagrađeni.
Jedan od načina za ublažavanje rizika jeste diverzifikacija – odnosno raspodjela sredstava na više vrsta fondova, uključujući akcijske, obvezničke, mješovite i alternativne fondove. Na taj način se smanjuje zavisnost od jednog tržišta ili sektora, a portfelj postaje otporniji na negativne oscilacije.
Zaključak
Pad tržišta, iako može djelovati zabrinjavajuće, prirodan je dio investicionog procesa. Ulaganje treba posmatrati kao dugoročan cilj, a ne kao sredstvo za brzu zaradu. Ključ uspjeha leži u diverzifikaciji i strpljenju – dvije najvažnije strategije koje pomažu investitorima da izdrže turbulentna vremena i ostvare pozitivne rezultate na duže staze.
EKONOMIJA
“Fundamental” u Banjaluci: Narodne obveznice prilika za sigurno ulaganje

Odluka Vlade Republike Srpske o prvoj emisiji narodnih obveznica predstavlja kvalitetno i sigurno ulaganje, te priliku za privlačenje novih investitora na tržište kapitala, poruka je panelista i učesnika današnje investicione konferencije “Fundamental” u Banjaluci.
Predsjednik Komisije za hartije od vrijednosti Srbije Marko Janković ocijenio je da narodne obveznice znače i sigurno ulaganje kada se rangiraju različiti rizici u investiranjima.
Janković je istakao da i Srbija razmišlja o narodnim obveznicama, kao i da Ministarstvo finansija analizira mogućnosti da se takve obveznice pojave na tržištu Srbije.
“Vidimo da su zemlje regiona već emitovale te vrste obveznica sa dobrim rezultatima”, rekao je Janković novinarima u Banjaluci.
On je naveo da Srbija ima usklađenu regulativu sa evropskim direktivama, kao i da se kontinuirano radi na inovacijama, kako bi tržište kapitala bilo u rangu sa evropskim.
Predsjednik Komisije za hartije od vrijednosti Republike Srpske Ognjen Mihajlović naglasio je da su sve dosadašnje emisije obveznica bile prikazane na transparentan način, kao i da su građani koji su više upućeni i do sada kupovali obveznice.
Prema njegovim riječima, emisija narodnih obveznica je usmjerena na fizička lica, odnosno običnog građanina.
“Ovaj pilot projekat treba ljudima da približi i da im pokaže šta su štedne obveznice. Vjerujem da će ovaj projekat biti uspješan”, smatra Mihajlović.
On je naveo da će na današnjoj investicionoj konferenciji biti prezentovani određeni podaci o tržištu, te regulatorni okvir.
“Preživjeli smo transformaciju investicionih fondova, mijenjali smo zakone, omogućili nove proizvode i vjerujem da ćemo iduće godine usvojiti nove zakone koji bi u potpunosti bili usklađeni sa evropskim direktivama, te bi stvorili jednu investicionu situaciju koja obavezuje ovlaštene učesnike kako bi nadzor bio efikasniji”, pojasnio je Mihajlović.
On je rekao da je u planu novi zakon o tržištu kapitala, kao i priprema zakona o alternativnim fondovima.
Investiciona konferenciju “Fundamental” okupila je u Banjaluci oko 200 je učesnika iz Srbije, Hrvatske i BiH.
Svečanom otvaranju konferencije prisustvovali su srpski član i predsjedavajuća Predsjedništva BiH Željka Cvijanović, ministar finansija Republike Srpske Zora Vidović i ministar finansija i trezora u Savjetu ministara Srđan Amidžić.
Investicionu konferenciju “Fundamental”, čiji je cilj promocija investiranja, organizuje Udruženje društava za upravljanje investicionim fondovima pri Privrednoj komori Republike Srpske.
Cvijanović: U institucijama Srpske uvijek ćete imati pouzdanog partnera
Srpski član i predsjedavajuća Predsjedništva BiH Željka Cvijanović istakla je na svečanom otvaranju investicione konferencije “Fundamental” u Banjaluci da je ovaj događaj snažan podsticaj za ekonomski napredak, inovacije i jačanje saradnje, te da će u institucijama Republike Srpske uvijek imati partnera.
Cvijanovićeva je izrazila nadu da će diskusije u okviru konferencije donijeti korisne zaključke koji će imati potencijal da doprinesu daljem razvoju tržišta kapitala i privrede u Republici Srpskoj.
“U institucijama naše Republike, koje su u u potpunosti posvećene realizaciji navedenih ciljeva, uvijek ćete imati iskrenog i pouzdanog partnera”, naglasila je Cvijanovićeva u obraćanju.
Ona je ocijenila da ovaj događaj nije samo prilika za razmjenu znanja i iskustava, već istovremeno i snažan podsticaj za ekonomski napredak, inovacije i jačanje saradnje u ovom dinamičnom i izazovnom okruženju.
“Uvijek sam srećna kada su Banjaluka i Republika Srpska domaćini ovako značajnih i dobro organizovanih manifestacija regionalnog karaktera, kao što je konferencija `Fundamental`”, zaključila je Cvijanovićeva.
Vučenović: Konkretno o investiranju i tržištu kapitala
Investiciona konferencija “Fundamental”, koja je danas otvorena u Banjaluci, daće mnoge odgovore na pitanja investiranja i tržišta kapitala u Republici Srpskoj, izjavio je izvršni direktor Društva za upravljanje investicionim fondovima Zoran Vučenović.
“Ovo je prva konferencija tržišta kapitala u Republici Srpskoj i očekujemo da će ona biti prvi korak u širem razvoju ovog tržišta”, rekao je Vučenović novinarima.
SRNA
BIZNIS
Bitcoin skočio na 90.000 dolara po prvi put u povijesti

Vodeća kriptovaluta zadnji je put bila viša za 12% na 89.100 USD, prema Coin Metricsu. Ranije u ponedjeljak porastao je čak do 89.623,00 dolara. Mnogi ulagači očekuju da će njegova cijena nastaviti s novim rekordima na putu do 100.000 dolara kasnije ove godine.
“Bitcoin je sada u modusu otkrivanja cijene nakon što je rano prošle srijede ujutro probio rekorde svih vremena kada je službeno objavljeno da je Trump pobijedio na izborima”, rekao je Mike Colonnese, analitičar u H.C. Wainwright.
„Vjerojatno će se snažno pozitivno raspoloženje zadržati do kraja 2024. i [mi] vidimo da bi cijene bitcoina potencijalno mogle doseći šesteroznamenkasti broj do kraja ove godine“, dodao je.
Kripto ulagači navijaju za obećanja novoizabranog predsjednika Donalda Trumpa da će regulatorno okruženje učiniti poticajnijim, pa čak i prijateljskim prema kripto poduzećima, koja su se dugo borila s nedostatkom jasnoće pravila puta, javlja Seebiz.
Dok se bitcoin već dugo smatra sigurnom imovinom u Washingtonu – to jest, ne podliježe zakonima o vrijednosnim papirima – dugi rep kriptovaluta i startupa povezanih s kripto valutom djeluje u rizičnoj sivoj zoni.
„To je upravo pomaknuto za 180 stupnjeva“, rekao je Matt Hougan, glavni investicijski direktor Bitwise Asset Managementa, za CNBC. „Sada smo u pozitivnom regulatornom okruženju, sada imamo vjetar u leđa zbog toga, a to dolazi u slučaju tržišta koje je već bilo na tržištu bikova… to će nas gurnuti gore.“
Eterom se u ponedjeljak navečer trgovalo više za 5,8%. Token za plaćanje XRP porastao je za gotovo 4%, a token povezan s projektom decentraliziranog financiranja Polygon porastao je za više od 4%. Dogecoin je bio jedan od najvećih dobitnika – vjerojatno zbog svoje povezanosti s Elonom Muskom, koji je pomogao da Trump bude izabran. Porasla je za 38%.
Na tržištu dionica, Coinbase i MicroStrategy dobili su oko 3%, odnosno 5%, u produljenom trgovanju. Na redovitoj sjednici u ponedjeljak, Coinbase je porastao za 19% i trgovao se iznad 300 dolara prvi put od 2021. Sada je to oko 6% u odnosu na najvišu vrijednost iz te godine.
Trgovci i analitičari slažu se da je ovo povećanje tek na početku.
“Čini se da postoji zračni jaz između prethodnih [bitcoin] najviših vrijednosti svih vremena oko 72.000 dolara i 100.000 dolara”, rekao je Hougan. “Teško je točno vidjeti što bi natjeralo prodavače da uđu na ovo tržište i zaustave zamah prije nego što dođemo do te razine. Naravno, nema nikakvih garancija. Mogli ste vidjeti povlačenja, ali mi smo u novom ciklusu kripto tržišta. … Mislim da smo u pravu što smo optimistični i da je predrasuda još uvijek na pozitivnoj strani.”
-
NEKRETNINE1 godina prije
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
NOVOSTI9 meseci prije
Učesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
EKOLOGIJA1 godina prije
Hoće li rudnik litijuma ugroziti stanovnike Tuzle?
-
BIZNIS1 godina prije
Telekom Srpske ili BH Telecom: Ko trenutno vrijedi više!?
-
PROMO1 godina prije
Savremeni pristup stomatologiji – TB Dent Trebinje
-
TEHNOLOGIJA1 godina prije
Miškovićev „Ananas“ ulazi na tržište BiH
-
GRAĐEVINARSTVO1 godina prije
Nijemci će graditi najveću zgradu u Republici Srpskoj
-
EKOLOGIJA1 godina prije
Šta će biti sa eksploatacijom litijuma u Loparama