Connect with us

FINANSIJE

Za najmanje plate rade ugostitelji, građevinari i trgovci

Objavljeno

 


Ugostiteljstvo

Najniže prosječne neto plate u Srpskoj zarađuju zaposleni u turizmu i ugostiteljstvu – 599 KM, u oblasti umjetnosti zabave i rekreacije – 608, u administrativnim i pomoćnim uslužnim djelatnostima – 617, te u građevinarstvu – 618 KM.


Prosječna isplaćena novembarska neto plata radnika u trgovini iznosila je 661 maraka, a u djelatnosti saobraćaja i skladištenja 687 KM.

Iz Saveza sindikata RS saopštili su da su navedene prosječne neto plate isplaćene u novembru pokrivale troškove sindikalne potrošačke korpe od 31,71 do 36,37 odsto.

Sindikalna potrošačka korpa za četvoročlanu porodicu u Srpskoj u novembru lane koštala je 1.888 KM. Ovu korpu je prosječna isplaćena neto plata u novmbru, u iznosu od 880 KM, pokrivala sa svega 46,59 odsto.

U novembru su porodice u Srpskoj najviše novca trošile za nabavku prehrane – 689,1 KM, za stanovanje i komunalne usluge 582,6, te za tekuće održavanje domaćinstva 105,8 KM. Odjeća i obuća koštala je 139 KM, higijena i nejga zdravlja 89,7, prevoz 200,2, te obrazovanje i kultura 82,38 KM.

– Iz navedenih podataka jasno je u Srpskoj potrebno što prije potpisati opšti i granske kolektivne ugovore, te povećati plate i poboljšati životni standard svim radnicima, da bi se smanjio trend odlaska mlade, radno sposobne, kvalifikovane radne snage – saopštili su iz ovog saveza.

Reklama

Iz Sindikata građevinarstva i stambeno-komunalne djelatnosti RS ocjenjuju teškim stanje u kojem se nalaze radnici u ovoj oblasti, u kojoj su plate među nižim u Srpskoj.

– U građevinarstvu je plata izuzetno mala u odnosu na prosječnu sindikalnu potrošačku korpu. U komunalnom sektoru prosječna plata je 800 KM, ali taj prosjek nije relevantan, jer se tu računaju i ugovorene plate menadžmenta komunalnih preduzeća, bez kojih prosječna plata u ovom sektoru ne bi iznosila više od 650 KM – rekla je predsjednica ovog sindikata Dragana Vrabičić.

Za male plate rade i zaposleni u trgovini, ugostiteljstvu, turizmu, koji dodatnu muku muče sa prekovremenim radom, koji im najčešće nije plaćen.
Ranija analiza Saveza sindikata RS pokazala je da je riječ o oko 29 miliona sati, te da u Srpskoj prekovremeno radi 43 odsto radnika, ali da svaki drugi za to nije plaćen. To znači da je u neplaćenom prekovremenom radu sakriveno od 13.000 do 15.000 novih radnih mjesta.

U Savezu sindikata RS naglašavaju da se situacija u ovoj oblasti neznatno popravila, ali u smislu da radnici koje nisu plaćeni za prekovremeni rad ili napuštaju posao ili prelaze kod drugog poslodavca.

– Novim Zakonom o radu RS povećan je broj prekovremenih radnih sati, a smanjena novčana naknada za uvećanje plate po osnovu ovog rada. Prema našim informacijama, do kojih dolazimo preko službe za besplatnu pravnu pomoć, prekovremeni rad i dalje postoji u značajnoj mjeri – rekao je ranije za Srpskainfo generalni sekretar ovog Saveza Goran Stanković.

Dodao je da je prekovremeni rad posebno zastupljen u oblasti trgovine, ugostiteljstva, turizma, građevinarstva i drvne industrije.

Reklama

– Tu je povećan broj prekovremenih sati iz dva razloga. Prvi je što veliki broj radnika iz tih djelatnosti odlazi iz RS, a njih poslodavci moraju da nadoknade kroz prekovremene sate. Drugo, imamo niska primanja, pa je u tim djelatnostima teško naći nove radnike. Onda poslodavci koriste one koji rade, a inspekcijama je teško da dokaže kršenje zakona u ovoj oblasti – istakao je Stanković.

Podsjetimo, najviša prosječna neto plata u novembru prošle godine u RS od 1.379 KM isplaćena je u oblasti finansijske djelatnosti i osiguranja i veća je za 1,47 odsto nego oktobarska.

Ne prikazuju prekovremeni rad

Anketa Zavoda za statistiku RS je pokazala da svi radnici rade prekovremeno, ali nema podataka o plaćanju prekovremenih sati. Istovremeno, istraživanja Saveza sindikata RS pokazuju da mnogi poslodavci ne prikazuju prekovremeni rad i da oko 10.000 legalno zaposlenih radi više od 40 sati sedmično.

Po istraživanju ovog saveza, radna sedmica radnika koji rade prekovremeno traje 45 sati, a kod nekih čak i 50 sati. U Inspektoratu RS kažu da prekovremeni rad ne može trajati više od 10 sati sedmično, niti duže od 4 sata dnevno.

 

Reklama

Izvor: Srpskainfo.com

BIZNIS

100 zajmova – 100 novih prilika za našu zajednicu

Objavljeno

 

Od

Prošla godina za fond MS Loans bila je godina stvaranja novih prilika i osnaživanja domaće privrede. Kroz 100 odobrenih zajmova, pomogli su preduzetnicima i malim i srednjim preduzećima da svoje ideje pretvore u stvarnost — od samog procesa osnivanja do proširenja proizvodnje i ulaganja u moderniju opremu.

Svaki zajam znači više od same finansijske podrške — on je povjerenje, vjetar u leđa i znak da zajedno gradimo snažniju lokalnu ekonomiju. Iza svakog broja stoji priča o porodici koja je zadržala posao, o mladom preduzetniku koji je pokrenuo nešto svoje ili o malom biznisu koji ide ka tome da izraste u stabilnu firmu.

Iza svakog broja stoji stvarna priča — i stvarni ljudi čiji trud i upornost zaslužuju podršku.
Dvoje korisnika, iako iz potpuno različitih branši, slažu se u jednom: zajam im je omogućio da svoje planove pretvore u opipljiv rezultat.

“Nama ovaj zajam nije bio samo finansijska pomoć – bio je pokretač da hrabro krenemo naprijed, razvijemo svoje ideje i ostvarimo ono što smo dugo planirali.” – poručuju Dragan D., vlasnik poljoprivrednog gazdinstva, i Boško B., perspektivan mlad čovjek koji se bavi izdavaštvom.

Dragan dodaje:
“Uz podršku fonda nabavili smo nove poljoprivredne mašine i proširili gazdinstvo, te u budućnosti očekujemo rast proizvodnje i efikasnosti.”

Boško ističe:
“Mi smo sredstva iskoristili da kreiramo, unaprijedimo i pustimo u izdavaštvo udžbenike za djecu, prilagođene raznim uzrastima. Danas naši udžbenici pomažu mnogim mališanima da lakše uče i odrastaju.”

Reklama

Cilj u Management Solutions-u ostaje isti: da budemo pouzdan partner onima koji stvaraju, razvijaju i unaprjeđuju našu zajednicu. Zato nastavljaju istim putem — jer kada ulažu u ljude i njihove ideje, ulažu u budućnost svih nas – zaključuju u Management Solutions-u.

Management Solutions

Nastavite čitati

BIZNIS

Prvi alternativni investicioni fond u BiH obilježio godinu dana uspješnog poslovanja

Objavljeno

 

Od

Otvoreni specijalizovani alternativni investicioni fond za ulaganje u potraživanja po datim zajmovima, poznat pod imenom MS Loans, kojim upravlja Društvo za upravljanje investicionim fondovima Management Solutions d.o.o. Banja Luka, ovih dana bilježi prvu godišnjicu uspješnog poslovanja.

Fond, prvi takve vrste u Bosni i Hercegovini, specijalizovan je za finansiranje mikro, malih i srednjih preduzeća, kao i preduzetnika.

Već u prvoj godini postojanja MS Loans je nadmašio tržišna očekivanja.

Imovina Fonda povećana je za impresivnih 270 odsto, a ostvareni prinos iznosi oko 12 odsto, čime je opravdano povjerenje koje su mu ukazali investitori.

Ono što izdvaja MS Loans na domaćem tržištu jeste činjenica da je okupio domaća fizička i pravna lica koja su prepoznala potencijal domaćeg preduzetništva i odlučila da svoj kapital ulože upravo u njegov razvoj.

Na taj način, investitori ostvaruju konkretne finansijske koristi, ali istovremeno daju značajan doprinos rastu realnog sektora u zemlji.

Reklama

U vremenu kada tradicionalni oblici štednje nude sve skromnije prinose, ovaj Fond se nameće kao moderna alternativa svima koji žele da njihov novac radi za njih, i da pritom podrže razvoj domaće privrede.

Upravo sada je prilika da postanete profesionalni investitor – iskoristite mogućnost da budete među prvima koji putem ovog savremenog modela ulaganja kreiraju vlastitu investicionu budućnost.

Kako ističu iz Društva za upravljanje investicionim fondovima Management Solutions, cilj je da se nastavi sa odgovornim vođenjem Fonda i daljim jačanjem povjerenja investitora.

Zahvaljujemo se svim ulagačima na ukazanom povjerenju i nastavljamo raditi na očuvanju stabilnosti i ispunjavanju svih ciljeva Fonda“, poručuju iz Management Solutions-a. PR

Nastavite čitati

FINANSIJE

Ulaganja u fondove i postupanje u vrijeme pada tržišta

Objavljeno

 

Od

Ulaganje u investicione fondove postalo je popularan način štednje i ostvarivanja prinosa za mnoge ulagače. Međutim, kao i svako ulaganje, i ono nosi određeni nivo rizika, naročito kada su u pitanju fondovi koji ulažu u akcije svjetskih kompanija.

U posljednje vrijeme svjedočimo padu vrijednosti na svjetskim berzama, što se direktno odrazilo i na vrijednost udjela u fondovima koji ulažu u akcije. Investitori koji su svoj novac uložili u ove fondove mogu trenutno vidjeti negativne prinose, što često izaziva zabrinutost i razmišljanje o povlačenju sredstava. Ipak, važno je razumjeti da su ovakve situacije sastavni dio tržišnih ciklusa.

Za razliku od fondova koji ulažu u akcije, obveznički fondovi ili alternativni fondovi, poput onih koji se bave davanjem zajmova nisu značajno pogođeni trenutnim tržišnim kretanjima. Njihovi prinosi su stabilniji jer se zasnivaju na prihodima od kamata i otplata zajmova, što ih čini manje volatilnim u ovakvim situacijama.

Šta učiniti kada tržište pada?

U ovakvim trenucima, najvažnije je ostati pribran i ne donositi ishitrene odluke. Tržišta imaju prirodan tok – nakon pada uglavnom slijedi oporavak, a istorija je više puta pokazala da su strpljivi investitori na kraju često nagrađeni.

Jedan od načina za ublažavanje rizika jeste diverzifikacija – odnosno raspodjela sredstava na više vrsta fondova, uključujući akcijske, obvezničke, mješovite i alternativne fondove. Na taj način se smanjuje zavisnost od jednog tržišta ili sektora, a portfelj postaje otporniji na negativne oscilacije.

Reklama

Zaključak

Pad tržišta, iako može djelovati zabrinjavajuće, prirodan je dio investicionog procesa. Ulaganje treba posmatrati kao dugoročan cilj, a ne kao sredstvo za brzu zaradu. Ključ uspjeha leži u diverzifikaciji i strpljenju – dvije najvažnije strategije koje pomažu investitorima da izdrže turbulentna vremena i ostvare pozitivne rezultate na duže staze.

Nastavite čitati

U trendu