FINANSIJE
Za najmanje plate rade ugostitelji, građevinari i trgovci
Najniže prosječne neto plate u Srpskoj zarađuju zaposleni u turizmu i ugostiteljstvu – 599 KM, u oblasti umjetnosti zabave i rekreacije – 608, u administrativnim i pomoćnim uslužnim djelatnostima – 617, te u građevinarstvu – 618 KM.
Prosječna isplaćena novembarska neto plata radnika u trgovini iznosila je 661 maraka, a u djelatnosti saobraćaja i skladištenja 687 KM.
Iz Saveza sindikata RS saopštili su da su navedene prosječne neto plate isplaćene u novembru pokrivale troškove sindikalne potrošačke korpe od 31,71 do 36,37 odsto.
Sindikalna potrošačka korpa za četvoročlanu porodicu u Srpskoj u novembru lane koštala je 1.888 KM. Ovu korpu je prosječna isplaćena neto plata u novmbru, u iznosu od 880 KM, pokrivala sa svega 46,59 odsto.
U novembru su porodice u Srpskoj najviše novca trošile za nabavku prehrane – 689,1 KM, za stanovanje i komunalne usluge 582,6, te za tekuće održavanje domaćinstva 105,8 KM. Odjeća i obuća koštala je 139 KM, higijena i nejga zdravlja 89,7, prevoz 200,2, te obrazovanje i kultura 82,38 KM.
– Iz navedenih podataka jasno je u Srpskoj potrebno što prije potpisati opšti i granske kolektivne ugovore, te povećati plate i poboljšati životni standard svim radnicima, da bi se smanjio trend odlaska mlade, radno sposobne, kvalifikovane radne snage – saopštili su iz ovog saveza.
Iz Sindikata građevinarstva i stambeno-komunalne djelatnosti RS ocjenjuju teškim stanje u kojem se nalaze radnici u ovoj oblasti, u kojoj su plate među nižim u Srpskoj.
– U građevinarstvu je plata izuzetno mala u odnosu na prosječnu sindikalnu potrošačku korpu. U komunalnom sektoru prosječna plata je 800 KM, ali taj prosjek nije relevantan, jer se tu računaju i ugovorene plate menadžmenta komunalnih preduzeća, bez kojih prosječna plata u ovom sektoru ne bi iznosila više od 650 KM – rekla je predsjednica ovog sindikata Dragana Vrabičić.
Za male plate rade i zaposleni u trgovini, ugostiteljstvu, turizmu, koji dodatnu muku muče sa prekovremenim radom, koji im najčešće nije plaćen.
Ranija analiza Saveza sindikata RS pokazala je da je riječ o oko 29 miliona sati, te da u Srpskoj prekovremeno radi 43 odsto radnika, ali da svaki drugi za to nije plaćen. To znači da je u neplaćenom prekovremenom radu sakriveno od 13.000 do 15.000 novih radnih mjesta.
U Savezu sindikata RS naglašavaju da se situacija u ovoj oblasti neznatno popravila, ali u smislu da radnici koje nisu plaćeni za prekovremeni rad ili napuštaju posao ili prelaze kod drugog poslodavca.
– Novim Zakonom o radu RS povećan je broj prekovremenih radnih sati, a smanjena novčana naknada za uvećanje plate po osnovu ovog rada. Prema našim informacijama, do kojih dolazimo preko službe za besplatnu pravnu pomoć, prekovremeni rad i dalje postoji u značajnoj mjeri – rekao je ranije za Srpskainfo generalni sekretar ovog Saveza Goran Stanković.
Dodao je da je prekovremeni rad posebno zastupljen u oblasti trgovine, ugostiteljstva, turizma, građevinarstva i drvne industrije.
– Tu je povećan broj prekovremenih sati iz dva razloga. Prvi je što veliki broj radnika iz tih djelatnosti odlazi iz RS, a njih poslodavci moraju da nadoknade kroz prekovremene sate. Drugo, imamo niska primanja, pa je u tim djelatnostima teško naći nove radnike. Onda poslodavci koriste one koji rade, a inspekcijama je teško da dokaže kršenje zakona u ovoj oblasti – istakao je Stanković.
Podsjetimo, najviša prosječna neto plata u novembru prošle godine u RS od 1.379 KM isplaćena je u oblasti finansijske djelatnosti i osiguranja i veća je za 1,47 odsto nego oktobarska.
Ne prikazuju prekovremeni rad
Anketa Zavoda za statistiku RS je pokazala da svi radnici rade prekovremeno, ali nema podataka o plaćanju prekovremenih sati. Istovremeno, istraživanja Saveza sindikata RS pokazuju da mnogi poslodavci ne prikazuju prekovremeni rad i da oko 10.000 legalno zaposlenih radi više od 40 sati sedmično.
Po istraživanju ovog saveza, radna sedmica radnika koji rade prekovremeno traje 45 sati, a kod nekih čak i 50 sati. U Inspektoratu RS kažu da prekovremeni rad ne može trajati više od 10 sati sedmično, niti duže od 4 sata dnevno.
Izvor: Srpskainfo.com
Vodeća kriptovaluta zadnji je put bila viša za 12% na 89.100 USD, prema Coin Metricsu. Ranije u ponedjeljak porastao je čak do 89.623,00 dolara. Mnogi ulagači očekuju da će njegova cijena nastaviti s novim rekordima na putu do 100.000 dolara kasnije ove godine.
“Bitcoin je sada u modusu otkrivanja cijene nakon što je rano prošle srijede ujutro probio rekorde svih vremena kada je službeno objavljeno da je Trump pobijedio na izborima”, rekao je Mike Colonnese, analitičar u H.C. Wainwright.
„Vjerojatno će se snažno pozitivno raspoloženje zadržati do kraja 2024. i [mi] vidimo da bi cijene bitcoina potencijalno mogle doseći šesteroznamenkasti broj do kraja ove godine“, dodao je.
Kripto ulagači navijaju za obećanja novoizabranog predsjednika Donalda Trumpa da će regulatorno okruženje učiniti poticajnijim, pa čak i prijateljskim prema kripto poduzećima, koja su se dugo borila s nedostatkom jasnoće pravila puta, javlja Seebiz.
Dok se bitcoin već dugo smatra sigurnom imovinom u Washingtonu – to jest, ne podliježe zakonima o vrijednosnim papirima – dugi rep kriptovaluta i startupa povezanih s kripto valutom djeluje u rizičnoj sivoj zoni.
„To je upravo pomaknuto za 180 stupnjeva“, rekao je Matt Hougan, glavni investicijski direktor Bitwise Asset Managementa, za CNBC. „Sada smo u pozitivnom regulatornom okruženju, sada imamo vjetar u leđa zbog toga, a to dolazi u slučaju tržišta koje je već bilo na tržištu bikova… to će nas gurnuti gore.“
Eterom se u ponedjeljak navečer trgovalo više za 5,8%. Token za plaćanje XRP porastao je za gotovo 4%, a token povezan s projektom decentraliziranog financiranja Polygon porastao je za više od 4%. Dogecoin je bio jedan od najvećih dobitnika – vjerojatno zbog svoje povezanosti s Elonom Muskom, koji je pomogao da Trump bude izabran. Porasla je za 38%.
Na tržištu dionica, Coinbase i MicroStrategy dobili su oko 3%, odnosno 5%, u produljenom trgovanju. Na redovitoj sjednici u ponedjeljak, Coinbase je porastao za 19% i trgovao se iznad 300 dolara prvi put od 2021. Sada je to oko 6% u odnosu na najvišu vrijednost iz te godine.
Trgovci i analitičari slažu se da je ovo povećanje tek na početku.
“Čini se da postoji zračni jaz između prethodnih [bitcoin] najviših vrijednosti svih vremena oko 72.000 dolara i 100.000 dolara”, rekao je Hougan. “Teško je točno vidjeti što bi natjeralo prodavače da uđu na ovo tržište i zaustave zamah prije nego što dođemo do te razine. Naravno, nema nikakvih garancija. Mogli ste vidjeti povlačenja, ali mi smo u novom ciklusu kripto tržišta. … Mislim da smo u pravu što smo optimistični i da je predrasuda još uvijek na pozitivnoj strani.”
Fond zdravstvenog osiguranja (FZO) RS platiće firmama MMSCODE iz Banjaluke i Core iz Sarajeva 3,7 mil KM za trogodišnje održavanje Integrisanog zdravstvenog informacionog sistema (IZIS).
Rezultat je to tendera koji je sproveo Fond zdravstvenog osiguranja (FZO) RS na osnovu kojeg se potpisuje trogodišnji ugovor.
U odluci o izboru najpovoljnijeg ponuđača je navedeno da se prihvata ponuda grupe ponuđača MMSCODE iz Banjaluke i Core iz Sarajeva u vrijednosti od 3.753.529 KM sa pripadajućim porezima.
Prihvaćena ponuda, koja je ujedno bila i jedina, je za 2.171 KM niža u odnosu na sredstva koja su bila predviđena tenderom (3.755.700 KM sa PDV-om).
Kako je Capital ranije pisao, Fond je kroz ovogodišnji plan javnih nabavki uvećao sredstva za ove namjene.
Prvobitno je bilo predviđeno 680.000 KM bez PDV-a odnosno 795.600 sa PDV-om za ovu godinu. Sredinom godine je došlo do promjene plana javnih nabavki, pa su u Fondu odlučili da se redovno održavanje IZIS-a obezbijedi kroz trogodišnji ugovor, a za te namjene su planirali 3,2 mil KM bez PDV-a ili 3,75 miliona sa pripadajućim porezom.
To znači da će se na godišnjem nivou za ove namjene izdvajati oko 1,2 mil KM, što je oko 400.000 KM više od prvobitnog plana.
Nakon izmjene plana objavljen je tender za izbor izvođača na kojem su se pojavile samo navedene firme.
Podsjećanja radi, IZIS je plaćen 26 mil KM kompanijama MMSCode, Lanaco i Ericsson Nikola Tesla iz Zagreba koje su radile na njegovom kreiranju i implementaciji.
Kompletan razvojni put IZIS-a, kako navodi Capital, pratili su problemi. Od prvog dana sistem se pokazao kao neefikasan i neprilagođen doktorima koji su mjesecima negodovali zbog komplikacija i nepovezanosti sa drugim zdravstvenim ustanovama.
Inače, IZIS je krajem prošle godine bio na meti hakerskog napada zbog čega je cijeli sistem ove godine često bio van funkcije.
Vlada Republike Srpske ponovo se juče zadužila na Banjalučkoj berzi za nešto više od 10 miliona KM prodajom 10.000 obveznica.
Prema izvještaju o rezultatima aukcije 68. emisije obveznica, rok dospijeća je pet godina a kamata 6%.
Ukupno je bilo 19.123.424 KM pristiglih ponuda, dok je ukupna prodajna vrijednost obveznica iznosila 10.076.000 mil KM.
Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar
Grad Mostar od prodaje vinjeta zaradio 1.5 milijuna KM
Bitcoin skočio na 90.000 dolara po prvi put u povijesti
-
NEKRETNINE8 meseci prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI3 meseca prijeUčesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE11 meseci prijeVlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
INVESTICIJE1 godina prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
NOVOSTI1 godina prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
POLJOPRIVREDA1 godina prijeProizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu
-
FINANSIJE11 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca