Connect with us

ENERGETIKA

Izgradnja četiri HE na Vrbasu čeka Ruse

Objavljeno

 


HE na Vrbasu

BANJALUKA – Izgradnja četiri kaskadne hidroelektrane (HE) na donjem toku rijeke Vrbas kod Laktaša, usaglašena u septembru prošle godine, još nije počela, potvrdili su nam u Ministarstvu energetike i rudarstva RS.

Podsjećanja radi, najavljeno je da će ruski partner, firma „Rakurs“ iz Peterburga, doći da obavi istraživanja, međutim, iz Ministarstva nam je potvrđeno da još niko nije došao da se obave istraživanja i utvrdi na koji način bi projekt bio realizovan u praksi.

U potpisanom memorandumu o saradnji, koji su usaglasili Petar Đokić, ministar energetike i rudarstva RS, i Leonid Černigov, generalni direktor ruske kompanije „Rakurs“, dogovoreno je da će biti izgrađene ukupno četiri hidroelektrane, od kojih bi svaka imala oko 20 megavata instalisane snage. Radilo bi se o elektranama Trn, Laktaši, Kosjerovo i Razboj, a ukupna vrijednost projekta procijenjena je na pola milijarde evra.

U Ministarstvu, pak, kažu da je rok za istraživanja septembar 2019. godine i da još nije istekao.

„Sporazum o saradnji zaključen je 14. septembra 2018. godine i njime je definisano da će navedena kompanija u roku od 12 mjeseci izvršiti istraživanja hidropotencijala donjeg toka rijeke Vrbas u cilju izrade studija ekonomske opravdanosti za izgradnju planiranih hidroelektrana te ukoliko se pokaže opravdanim zatražiti da im se dodijeli koncesija“, naglasili su oni.

Reklama

S istim pitanjem smo se 6. februara obratili „Rakursu“, ali nam do danas nije stigao odgovor kada namjeravaju doći u Republiku Srpsku i obaviti istraživanja.

Inače, studije o iskoristivosti hidropotencijala BiH govore da postoji veliki neiskorišteni hidropotencijal, a iz Evropske komisije ohrabruju ekološki prihvatljive projekte iz obnovljivih izvora, kako bi se smanjilo ispuštanje štetnog ugljen-dioksida u atmosferu, koji je odgovoran za globalno zagrijavanje.

Prema podacima Evropske komisije, procjenjuje se da BiH ima potencijal za oko 6.200 megavata instalisane snage, od čega je iskorišteno tek nešto više od 2.500 megavata.

Vrbas ima ukupan potencijal od čak 616 megavata, a u BiH najveći potencijal ima Drina s gotovo dva gigavata instalisane snage. Slijedi joj Neretva s oko gigavat i po, a na trećem mjestu je Trebišnjica s potencijalom od skoro gigavat instalisane snage. Još se ne zna kad će i da li će biti realizovan projekt na Vrbasu, a rečeno nam je da je najpovoljniji period za vršenje ovakvih istraživanja period između maja i avgusta.

 

Izvor: Nezavisne novine

Reklama

ENERGETIKA

Traži se koncesionar za solarnu elektranu Nova kod Trebinja – Investicija od 14 mil KM i godišnje proizvodnje od 17,7 GWh

Objavljeno

 

Od

Ministarstvo energetike i rudarsta Republike Srpske je raspisalo javni poziv za dodjelu koncesije za izgradnju solarne elektrane Nova na područja grada Trebinja.

Riječ je o solarnoj elektrani instalisane snage od 12.249 MW i procijenjene godišnje proizvodnje od 17,7 GWh.

Lokacija solarne elektrane je planirana na lokalitetu Zubačkog platoa, do koje se dolazi odvajanjem sa regionalnog puta Trebinje-Herceg Novi na oko 12 km od grada Trebinja.

Izgradnja je planirana na površini od oko 15 hektara, a biće priključena na postojeću eletroprenosnu mrežu izgradnjom priključnog dalekovoda.

Procijenjena vrijednost investicije iznosi 14,1 mil KM, dok će se proizvedena električna energija prodavati na tržištu, ističe se u pozivu.

Koncesija se dodijeljuje na maksimalnih 50 godina, dok jednokratna koncesiona naknada iznosi 423.000 KM a naknada za korištenje iznosi 0,0055 KM po proizvedenom KWh.

Reklama

Rok za dostavljanje ponuda je 30 dana od dana objavljivanja javnog poziva (5. mart 2024.).

eKapija

Nastavite čitati

ENERGETIKA

Sarajevska Elektroprivreda u teškoj situaciji, rudnici ne ispručuju dovoljno ugljena

Objavljeno

 

Od

Uprava i uposlenici Elektroprivrede BiH (EPBiH) će s Vladom FBiH i dalje činiti maksimalne napore na iznalaženju rješenja za izuzetno tešku situaciju u kojoj se kompanija nalazi.

Izostanak rješenja bit će ozbiljna prijetnja integritetu i stabilnosti elektroenergetskog sustava, ali i funkcioniranja drugih segmenata FBiH, priopćili su iz JP Elektroprivreda BiH.

JP Elektroprivreda BiH unatoč problemima s kojima se zbog nedostatka dovoljnih količina ugljena iz rudnika Koncerna EPBiH suočava u omogućavanju kontinuiteta proizvodnje električne energije, osigurava urednu opskrbu više od 800 tisuća kupaca i očuvanje integriteta elektroenergetskog sustava.

Smanjenje isporuka ugljena iz rudnika Koncerna EPBiH prema termoelektranama u Tuzli i Kaknju datira od 2019. godine i traje u kontinuitetu do danas. Trenutne isporuke su drastično niske. Rezultat je ozbiljno ugrožavanje rada termoelektrana, pad proizvodnje električne i toplinske energije za zagrijavanje gradova Tuzla, Lukavac i Kakanj.

Elektroprivreda BiH je 2018. godine proizvela 7.245,4 GWh električne energije. Godinu kasnije zabilježen je značajan pad zbog nedostatka ugljena i ostvarenje od 6.033,8 GWh. U 2022. godini proizvedeno je svega 5.849,2 GWh ili 1.396 GWh manje u odnosu na 2018. Za 11 mjeseci ove 2023. ostvarena proizvodnja je iznosila 4.834 GWh i na kraju godine će biti ispod 5.500 GWh.

Bez obzira na nepovoljne okolnosti s raspoloživim količinama ugljena, Elektroprivreda BiH nije dozvolila urušavanje elektroenergetskog sustava i opskrbe. Nedostajuće količine ugljena iz rudnika Koncerna EPBiH nadomještene su kupovinom od trećih osoba kako ne bi bilo ugrožena opskrba prvenstveno domaćih kupaca. Međutim, navedeni ostvareni proizvodni rezultati doveli su do značajnog smanjenja bilansnih viškova namijenjenih za prodaju na tržištu i ostvarenju prihoda po tom osnovu. Situacija je neminovno utjecala na financijsko poslovanje kompanije i negativne rezultate”, navodi se u priopćenju.

Reklama

Iako se na financijske efekte poslovanja utjecati i primjena odluka Vlade FBiH o ograničavanju povećanja cijena za opskrbu tržišnih kupaca tijekom 2022. i ove godine, koje su u konačnoj primjeni rezultirale cijenama znatno nižim od tržišnih, Elektroprivreda BiH je provedbom odluka iskazala spremnost za provođenje mjera zaštite gospodarstva BiH i njezine konkurentnosti.

Prosječna cijena Elektroprivrede BiH za tržišnu opskrbu za 10 mjeseci ove godine bila je 77 eura po MWh, dok je proizvodna cijena iz termoelektrana iznosila u prosjeku 85 eura po MWh. U zemljama regije, cijena po MWh za tržište kretala se od 230 do 414 eura što je slučaj u Hrvatskoj, Sloveniji od 197 do 250 eura, a u Srbiji od 130 do 150,9 eura.

Dajući svoj doprinos u zaštiti domaćih gospodarstvenika, sprečavanju značajnijeg povećanja cijena proizvoda i usluga bh. kompanija, i zadržavanjem cijena za javnu opskrbu na razini iz 2015. godine, Elektroprivreda BiH je potvrdila društveno odgovorno djelovanje u zaštiti gospodarstvenika i standarda građana”, priopćeno je iz Službe za komunikacije EPBiH.

Nastavite čitati

NOVOSTI

Lager iz Posušja postao vlasnik firme AT Solar

Objavljeno

 

Od

Kompanija Lager iz Posušja, koja je jedna od najvećih firmi u BiH, kupila je još jednu firmu. Naime, Lager je postao vlasnik firme AT Solar iz Bosanskog Petrovca, čiji je raniji vlasnik bio Aleksandar Aćimovac, piše BiznisInfo.ba.

Kompanija AT Solar iz Bosanskog Petrovca planira da na području ove opštine izgradi tri solarne elektrane. Sve tri solarne elektrane naziva AT1, AT2 i AT3 će imati snagu od 20 MW, prema idejnom projektu.

Ovo je druga slična akvizicija Lagera u ovoj godini. U julu ove godine smo objavili da su preuzeli firmu Promondis Energy iz Sanskog Mosta koja je bila u vlasništvu istoimene njemačke kompanije čiji je vlasnik investitor Berthold Brentrup. Promondis Energy stoji iza projekta izgradnje solarnog parka Bjelajski Vaganac vrijedog 60-ak miliona eura.

Vlasnik Lager je Milenko Bašić iz Posušja.

Lager iz Posušja je firma koja je zauzela visoko treće mjesto po neto dobiti, odnosno čistoj zaradi u 2022. godini u Federaciji BiH. Ova firma je u prošloj godini zaradila čak 64,9 miliona maraka.

Lager je niz godina regionalni lider u prodaji i servisiranju građevinskih mašina i rudarske opreme te generalni zastupnik najvećih svjetskih proizvođača građevinskih mašina.

Reklama

Osim toga, posljednjih godina pokrenuli su realizaciju nekoliko projekata u energetskom sektoru. Između ostalog, Lager je investirao i izgradio najveću vjetroelektranu u Hrvatskoj – VE “Krš-Pađene” na području Grada Knina.

U Lagerovom vlasništvu je i veliki rudnik uglja u Sanskom Mostu.

biznisinfo.ba

Nastavite čitati

U trendu