FINANSIJE
Parkinzi pune gradske kase
BANJALUKA, BIJELJINA – Naplata javnih parkinga u Republici Srpskoj donosi iz godine u godinu sve više novca u gradske budžete. Tako je banjalučka kasa od naplate parkinga u prošloj godini bila punija za skoro 250.000 KM u odnosu na prihod iz 2017. godine.
U Gradskoj upravi Banjaluka kažu da je ukupno ostvareni prihod od parkiranja u prošloj godini iznosio 4.371.586,02 KM sa PDV-om, te je u odnosu na 2017. godinu veći za 244.867,35 KM.
Slavko Davidović, šef Odsjeka za saobraćaj u Gradskoj upravi Banjaluka, kaže da je na povećanje prihoda uticao niz regulativnih mjera, poput uvođenja nulte zone parkiranja.
„Određen broj parkirališta je prebačen iz prve u nultu zonu, te je tako direktno povećan broj vozila koja koriste parkirališta. Pojačana je i kontrola nepropisnog parkiranja na trotoarima i zelenim površinama u zoni parkirališta u kojima je uvedena naplata parkiranja, te je pojačan rad kontrole naplate“, kaže Davidović za „Nezavisne“.
U Službi za upravljanje javnim parkiralištima Direkcije za izgradnju i razvoj grada Bijeljine kažu da su prihodi u 2016. godini iznosili 650.643 KM, u 2017. 663.078 KM, dok se za prošlu godinu očekuje rast prohoda od tri do pet odsto u odnosu na 2017. godinu, a koji će biti tačno utvrđen izradom završnog računa.
„Rast prihoda u prošloj godini u odnosu na 2017. rezultat je poboljšane kontrole parkiranja, te nabavke novih PDA uređaja i mobilnih štampača, a takođe i novog načina naplate doplatnih karata preko Euro parkinga iz Londona za vozila sa stranim registarskim oznakama, dok se domaći korisnici koji imaju više neizmirenih doplatnih karata šalju na sud, što je doprinijelo povećanju prihoda u prošloj godini“, rekli su u ovoj direkciji.
Oni kažu da se naplata parkiranja sprovodi na 855 uređenih i propisno obilježenih parking mjesta, te da se korisnici u sve većoj mjeri odlučuju da plate parkiranje putem SMS poruke. Dodaju da se prihodi od parkiranja namjenski troše u skladu s Odlukom o parkiranju u Bijeljini.
Aleksandar Jeftić, šef Odsjeka za saobraćaj u Gradskoj upravi Prijedor, kaže da je ukupan prihod parking servisa u gradu na Sani u prošloj godini manji za oko 1,2 odsto u odnosu na 2017. godinu, a nešto veći u odnosu na 2016.
„Ovo smanjenje prihoda ne predstavlja trend, a uzimajući u obzir ostale parametre i strukturu prihoda, može se reći da je rezultat rada zadovoljavajući i da su prihodi u skladu s višegodišnjim prosjekom“, kaže Jeftić.
Jeftić je pojasnio da je u prošloj godini u odnosu na 2017. na automatima prodato oko 4.100 parking karata, što je više za jedan odsto.
„Prihod od mjesečnih i godišnjih parking karata te od rezervacije parking mjesta povećan je za 24 odsto, dok je broj blokiranih vozila smanjen za 38 odsto, a prihod po tom osnovu je manji za 39 odsto“, ističe Jeftić.
On ističe činjenicu da je došlo do povećanja svih regularnih prihoda, prihoda od mjesečnih godišnjih karata i rezervacije parking mjesta, te blagog povećanja prihoda od prodaje parking karata na parking automatima, što ide u prilog tvrdnji o promjeni svijesti vozača da regularno koriste parkiralište, umjesto da budu kažnjeni.
Goran D., mještanin banjalučkog naselja Lazarevo, smatra da Banjaluci nedostaju parking mjesta, te da bi zarađeni novac mogao biti uložen u nova parking mjesta.
Cijene parkiranja
Banjaluka
Parkiranje u nultoj zoni za jedan sat iznosi jednu KM, a za dva sata dvije KM. Ista cijena parkiranja je i u prvoj zoni, s tim što postoji mogućnost parkiranja za čitav dan, koje košta pet KM. U zoni dva cijena parkiranja za sat vremena iznosi 0,50 KM, za dva sata jednu KM i za čitav dan tri KM.
Bijeljina
Parkiranje u crvenoj zoni iznosi jednu KM za sat, a u plavoj 0,50 KM. U plavoj zoni postoji opcija kupovine dnevne karte, čija je cijena dvije KM. Postoji mogućnost kupovine mjesečne karte, čija cijena za obje zone iznosi 60 KM, a samo za plavu zonu 40 KM. Rezervisano parking mjesto za mjesec dana košta 200 KM, a stanari u okolini parkirališta imaju pravo na karte po cijeni 10 KM mjesečno.
Prijedor
Parkiranje u prvoj zoni 0,50 KM za jedan sat ili tri KM za čitav dan, a u drugoj zoni 0,50 KM za dva sata ili dvije KM za čitav dan.
Izvor: Nezavisne novine
Vodeća kriptovaluta zadnji je put bila viša za 12% na 89.100 USD, prema Coin Metricsu. Ranije u ponedjeljak porastao je čak do 89.623,00 dolara. Mnogi ulagači očekuju da će njegova cijena nastaviti s novim rekordima na putu do 100.000 dolara kasnije ove godine.
“Bitcoin je sada u modusu otkrivanja cijene nakon što je rano prošle srijede ujutro probio rekorde svih vremena kada je službeno objavljeno da je Trump pobijedio na izborima”, rekao je Mike Colonnese, analitičar u H.C. Wainwright.
„Vjerojatno će se snažno pozitivno raspoloženje zadržati do kraja 2024. i [mi] vidimo da bi cijene bitcoina potencijalno mogle doseći šesteroznamenkasti broj do kraja ove godine“, dodao je.
Kripto ulagači navijaju za obećanja novoizabranog predsjednika Donalda Trumpa da će regulatorno okruženje učiniti poticajnijim, pa čak i prijateljskim prema kripto poduzećima, koja su se dugo borila s nedostatkom jasnoće pravila puta, javlja Seebiz.
Dok se bitcoin već dugo smatra sigurnom imovinom u Washingtonu – to jest, ne podliježe zakonima o vrijednosnim papirima – dugi rep kriptovaluta i startupa povezanih s kripto valutom djeluje u rizičnoj sivoj zoni.
„To je upravo pomaknuto za 180 stupnjeva“, rekao je Matt Hougan, glavni investicijski direktor Bitwise Asset Managementa, za CNBC. „Sada smo u pozitivnom regulatornom okruženju, sada imamo vjetar u leđa zbog toga, a to dolazi u slučaju tržišta koje je već bilo na tržištu bikova… to će nas gurnuti gore.“
Eterom se u ponedjeljak navečer trgovalo više za 5,8%. Token za plaćanje XRP porastao je za gotovo 4%, a token povezan s projektom decentraliziranog financiranja Polygon porastao je za više od 4%. Dogecoin je bio jedan od najvećih dobitnika – vjerojatno zbog svoje povezanosti s Elonom Muskom, koji je pomogao da Trump bude izabran. Porasla je za 38%.
Na tržištu dionica, Coinbase i MicroStrategy dobili su oko 3%, odnosno 5%, u produljenom trgovanju. Na redovitoj sjednici u ponedjeljak, Coinbase je porastao za 19% i trgovao se iznad 300 dolara prvi put od 2021. Sada je to oko 6% u odnosu na najvišu vrijednost iz te godine.
Trgovci i analitičari slažu se da je ovo povećanje tek na početku.
“Čini se da postoji zračni jaz između prethodnih [bitcoin] najviših vrijednosti svih vremena oko 72.000 dolara i 100.000 dolara”, rekao je Hougan. “Teško je točno vidjeti što bi natjeralo prodavače da uđu na ovo tržište i zaustave zamah prije nego što dođemo do te razine. Naravno, nema nikakvih garancija. Mogli ste vidjeti povlačenja, ali mi smo u novom ciklusu kripto tržišta. … Mislim da smo u pravu što smo optimistični i da je predrasuda još uvijek na pozitivnoj strani.”
Fond zdravstvenog osiguranja (FZO) RS platiće firmama MMSCODE iz Banjaluke i Core iz Sarajeva 3,7 mil KM za trogodišnje održavanje Integrisanog zdravstvenog informacionog sistema (IZIS).
Rezultat je to tendera koji je sproveo Fond zdravstvenog osiguranja (FZO) RS na osnovu kojeg se potpisuje trogodišnji ugovor.
U odluci o izboru najpovoljnijeg ponuđača je navedeno da se prihvata ponuda grupe ponuđača MMSCODE iz Banjaluke i Core iz Sarajeva u vrijednosti od 3.753.529 KM sa pripadajućim porezima.
Prihvaćena ponuda, koja je ujedno bila i jedina, je za 2.171 KM niža u odnosu na sredstva koja su bila predviđena tenderom (3.755.700 KM sa PDV-om).
Kako je Capital ranije pisao, Fond je kroz ovogodišnji plan javnih nabavki uvećao sredstva za ove namjene.
Prvobitno je bilo predviđeno 680.000 KM bez PDV-a odnosno 795.600 sa PDV-om za ovu godinu. Sredinom godine je došlo do promjene plana javnih nabavki, pa su u Fondu odlučili da se redovno održavanje IZIS-a obezbijedi kroz trogodišnji ugovor, a za te namjene su planirali 3,2 mil KM bez PDV-a ili 3,75 miliona sa pripadajućim porezom.
To znači da će se na godišnjem nivou za ove namjene izdvajati oko 1,2 mil KM, što je oko 400.000 KM više od prvobitnog plana.
Nakon izmjene plana objavljen je tender za izbor izvođača na kojem su se pojavile samo navedene firme.
Podsjećanja radi, IZIS je plaćen 26 mil KM kompanijama MMSCode, Lanaco i Ericsson Nikola Tesla iz Zagreba koje su radile na njegovom kreiranju i implementaciji.
Kompletan razvojni put IZIS-a, kako navodi Capital, pratili su problemi. Od prvog dana sistem se pokazao kao neefikasan i neprilagođen doktorima koji su mjesecima negodovali zbog komplikacija i nepovezanosti sa drugim zdravstvenim ustanovama.
Inače, IZIS je krajem prošle godine bio na meti hakerskog napada zbog čega je cijeli sistem ove godine često bio van funkcije.
Vlada Republike Srpske ponovo se juče zadužila na Banjalučkoj berzi za nešto više od 10 miliona KM prodajom 10.000 obveznica.
Prema izvještaju o rezultatima aukcije 68. emisije obveznica, rok dospijeća je pet godina a kamata 6%.
Ukupno je bilo 19.123.424 KM pristiglih ponuda, dok je ukupna prodajna vrijednost obveznica iznosila 10.076.000 mil KM.
Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar
Grad Mostar od prodaje vinjeta zaradio 1.5 milijuna KM
Bitcoin skočio na 90.000 dolara po prvi put u povijesti
-
NEKRETNINE8 meseci prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI3 meseca prijeUčesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE11 meseci prijeVlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
INVESTICIJE1 godina prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
NOVOSTI1 godina prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
POLJOPRIVREDA1 godina prijeProizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu
-
FINANSIJE11 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca