FINANSIJE
Tržišni i regulatorni izazovi nisu smetnja – banke profitabilnije od telekoma

Iako okruženje za poslovanje nije najbolje, bankama ide dobro. Sudeći po objavljenim podacima o ostvarenom profitu nikada bolje.
Ukupan profit bankarskog sektora porastao je na 367,1 milion KM, što je 31 milion KM više nego godinu ranije.
Izazovi poslovanja u uslovima negativnih kamatnih stopa, usklađivanja regulatornog okvira sa evropskim, primjena novih međunarodnih računovodstvenih standarda – sve to nije omelo banke da podignu nivo profitabilnosti.
Sada su neke od vodećih banaka po dobiti prestigle vodeće telekome (najveća, UniCredit banka d.d. Mostar upravo je izvijestila o dobiti u 2018. od čak 97,2 miliona KM).
Pokazatelji profitabilnoati dostigli su nivoe kojim mogu biti zadovoljni i strani vlasnici podružnica u BiH, banke-majke iz inostranstva.
No, ako je bankama ružičasto ostatku ekonomije i nije baš, pa ni njihovim brojnim klijentima. Stoga, malo analitičkog „kopanja“ po poslovnom uspjehu banaka, može otkriti neke „šarene“ činjenice.
Ekonomski rast u BiH ustalio se na oko 3 posto, a podržava ga kreditni rast koji se kreće na nivou 6 posto.
Ovakav kreditni rast, iako ohrabrujući nakon što je u jednom periodu bio gotovo zaustavljen, nedovoljan je da značajnije podrži ekonomske aktivnosti u zemlji. Tim prije što kreditiranje privatnih preduzeća, odnosno realnog sektora bilježi manji rast nego pozajmljivanje novca državi i stanovništvu. A poznato je da bez kreditiranja realnog sektora nema ni nove vrijednosti i posljedično rasta BDP-a.
Kreditnom rastu najviše doprinosi rast kredita stanovništvu, a koji iznosi 7 posto. Ovi krediti čine 47,4 posto ukupnih kredita, a ubjedljivu većinu od 75,6 posto kredita datih stanovništvu čine potrošački nenamjenski krediti, čime se stimulira potrošnja. Ne treba ispustiti iz vida i činjencu da je većina kredita na dugi rok otplate.
Banke su svoje ponude jako usmjerile prema sektoru stanovništva, o čemu svjedoči i veliki broj reklamnih ponuda, kao i uvođenje takozvanih „brzih“ kredita. Ovih dana je guverner Hrvatske Boris Vujčić upozorio na rizike „impulzivnog“ uzimanja kredita koji nisu osigurani i na njihov brzi rast, a što jednim dijelom može važiti i za Bosnu i Hercegovinu.
Osim automatizacije i manje potrebnih dokumenata, brze kredite omogućavaju i niži kreditni standardi jer će banke u nekim slučajevima odobriti skuplji, za potrošače nepovoljniji nenamjenski kredit, čak i ako procijene da potrošač nije kreditno sposoban za, recimo, stambeni kredit istog iznosa i ročnosti.
Nakon perioda rigidnih uslova za odobranje kredita uvedenih nakon pojave finansijske i ekonomske krize 2008., očgledno da se uzde lagano popuštaju, a čemu pogoduje i činjenica da je udio loših kredita u BiH pao na nivo ispod 10 posto te da su oni postali manji teret nego što je to svojedobno bilo. U nekim bankama njihov udio je i ispod 5 posto.
Ovo je samo jedan od ventila kojim banke žele generisati svoj rast i podići svoje profite u uslovima negativnih kamatnih stopa.
Drugi su naknade i provizije koje su u posljednjih dvije-tri godine imale snažan tempo rasta i kojima su banke vrlo jednostavno nadoknađivale prihode koje „gube“ na kamatama. Nažalost, naknade, koje su na godišnjem nivou bilježile i „debele“ dvocifrene stope rasta najčešće su podizane bez ekonomski opravdanih razloga.
Sve je za banke još uvijek dobro, dok se sadašnje tržišne okolnosti ne promijene. Nove turbulencije mogu nastati u nekom budućem vremenu kada se efekti današnjih poslovnih odluka banaka budu refelektirali na njih same i njihove klijente.
Iako su i u prethodnoj krizi banke pokazale otpornost i našle načine da unutrašnjim restrukturiranjem, optimizacijom poslovanja i unapređenjima usluga prevaziđu teškoće, to ne znači da neće biti određenih izazova u budućnosti.
Stanje se bitno promijenilo jer su neki izvori rasta već isrcrpljeni, regulatorni okvir je bremenit, a okruženje negativnog euribora jednom će biti napušteno.
Regulatorni okvir, a koji sada uključuje i anticipaciju mogućih rizika i opasnosti, steže banke da ne bi ponovile greške iz ranije prošlosti, ali se takođe postavlja i pitanje generiranja daljeg profita u takvim uslovima, koji sudeći po poslovnom ponašanju banaka sa svakom novog godinom jednostavno „mora“ biti veći nego što je bio.
Kako će se situacija razvijati i kakav odnos banaka i klijenata biti kada euribor počne rasti također je otvoreno pitanje, a poznato je da je više od polovine kredita indeksirano u evropskoj valuti.
Digitalizacija koja je na sceni trenutno otvara polja konkurentskih prednosti, ali što će biti sa bankama u tržišnoj utakmici sa fintechima teško je predvidjeti.
Neki proroci kažu da će nam trebati bankarstvo, ali ne nužno i banke.
Kad je BiH u pitanju fintech, online banke, subjekti koji nude instant plaćanja još nisu ukorijenjeni, tako da banke još uvijek nemaju konkurenciju.
Banke su u BiH još uvijek (uz MKO) jedine „crkve, džamije, singagoge“ u kojima se moramo „pomoliti“ ukoliko želimo kredit ili neku drugu finansijsku uslugu, jer nismo dozvolili konkurenciju štedionica, šteditno-kreditnih zadruga, ali ni usluga plaćanja putem telekoma i slično.
Ne samo što, prema upozorenju ekonomista, na takvom pravnom monopolu trgovačkih banaka nema razvoja, nego su klijenti oštećeni za veću konkurenciju a time i raznovrsnije i jeftinije usluge.
Izvor: Indikator.ba
BIZNIS
100 zajmova – 100 novih prilika za našu zajednicu

Prošla godina za fond MS Loans bila je godina stvaranja novih prilika i osnaživanja domaće privrede. Kroz 100 odobrenih zajmova, pomogli su preduzetnicima i malim i srednjim preduzećima da svoje ideje pretvore u stvarnost — od samog procesa osnivanja do proširenja proizvodnje i ulaganja u moderniju opremu.
Svaki zajam znači više od same finansijske podrške — on je povjerenje, vjetar u leđa i znak da zajedno gradimo snažniju lokalnu ekonomiju. Iza svakog broja stoji priča o porodici koja je zadržala posao, o mladom preduzetniku koji je pokrenuo nešto svoje ili o malom biznisu koji ide ka tome da izraste u stabilnu firmu.
Iza svakog broja stoji stvarna priča — i stvarni ljudi čiji trud i upornost zaslužuju podršku.
Dvoje korisnika, iako iz potpuno različitih branši, slažu se u jednom: zajam im je omogućio da svoje planove pretvore u opipljiv rezultat.
“Nama ovaj zajam nije bio samo finansijska pomoć – bio je pokretač da hrabro krenemo naprijed, razvijemo svoje ideje i ostvarimo ono što smo dugo planirali.” – poručuju Dragan D., vlasnik poljoprivrednog gazdinstva, i Boško B., perspektivan mlad čovjek koji se bavi izdavaštvom.
Dragan dodaje:
“Uz podršku fonda nabavili smo nove poljoprivredne mašine i proširili gazdinstvo, te u budućnosti očekujemo rast proizvodnje i efikasnosti.”
Boško ističe:
“Mi smo sredstva iskoristili da kreiramo, unaprijedimo i pustimo u izdavaštvo udžbenike za djecu, prilagođene raznim uzrastima. Danas naši udžbenici pomažu mnogim mališanima da lakše uče i odrastaju.”
Cilj u Management Solutions-u ostaje isti: da budemo pouzdan partner onima koji stvaraju, razvijaju i unaprjeđuju našu zajednicu. Zato nastavljaju istim putem — jer kada ulažu u ljude i njihove ideje, ulažu u budućnost svih nas – zaključuju u Management Solutions-u.
FINANSIJE
Ulaganja u fondove i postupanje u vrijeme pada tržišta

Ulaganje u investicione fondove postalo je popularan način štednje i ostvarivanja prinosa za mnoge ulagače. Međutim, kao i svako ulaganje, i ono nosi određeni nivo rizika, naročito kada su u pitanju fondovi koji ulažu u akcije svjetskih kompanija.
U posljednje vrijeme svjedočimo padu vrijednosti na svjetskim berzama, što se direktno odrazilo i na vrijednost udjela u fondovima koji ulažu u akcije. Investitori koji su svoj novac uložili u ove fondove mogu trenutno vidjeti negativne prinose, što često izaziva zabrinutost i razmišljanje o povlačenju sredstava. Ipak, važno je razumjeti da su ovakve situacije sastavni dio tržišnih ciklusa.
Za razliku od fondova koji ulažu u akcije, obveznički fondovi ili alternativni fondovi, poput onih koji se bave davanjem zajmova nisu značajno pogođeni trenutnim tržišnim kretanjima. Njihovi prinosi su stabilniji jer se zasnivaju na prihodima od kamata i otplata zajmova, što ih čini manje volatilnim u ovakvim situacijama.
Šta učiniti kada tržište pada?
U ovakvim trenucima, najvažnije je ostati pribran i ne donositi ishitrene odluke. Tržišta imaju prirodan tok – nakon pada uglavnom slijedi oporavak, a istorija je više puta pokazala da su strpljivi investitori na kraju često nagrađeni.
Jedan od načina za ublažavanje rizika jeste diverzifikacija – odnosno raspodjela sredstava na više vrsta fondova, uključujući akcijske, obvezničke, mješovite i alternativne fondove. Na taj način se smanjuje zavisnost od jednog tržišta ili sektora, a portfelj postaje otporniji na negativne oscilacije.
Zaključak
Pad tržišta, iako može djelovati zabrinjavajuće, prirodan je dio investicionog procesa. Ulaganje treba posmatrati kao dugoročan cilj, a ne kao sredstvo za brzu zaradu. Ključ uspjeha leži u diverzifikaciji i strpljenju – dvije najvažnije strategije koje pomažu investitorima da izdrže turbulentna vremena i ostvare pozitivne rezultate na duže staze.
EKONOMIJA
“Fundamental” u Banjaluci: Narodne obveznice prilika za sigurno ulaganje

Odluka Vlade Republike Srpske o prvoj emisiji narodnih obveznica predstavlja kvalitetno i sigurno ulaganje, te priliku za privlačenje novih investitora na tržište kapitala, poruka je panelista i učesnika današnje investicione konferencije “Fundamental” u Banjaluci.
Predsjednik Komisije za hartije od vrijednosti Srbije Marko Janković ocijenio je da narodne obveznice znače i sigurno ulaganje kada se rangiraju različiti rizici u investiranjima.
Janković je istakao da i Srbija razmišlja o narodnim obveznicama, kao i da Ministarstvo finansija analizira mogućnosti da se takve obveznice pojave na tržištu Srbije.
“Vidimo da su zemlje regiona već emitovale te vrste obveznica sa dobrim rezultatima”, rekao je Janković novinarima u Banjaluci.
On je naveo da Srbija ima usklađenu regulativu sa evropskim direktivama, kao i da se kontinuirano radi na inovacijama, kako bi tržište kapitala bilo u rangu sa evropskim.
Predsjednik Komisije za hartije od vrijednosti Republike Srpske Ognjen Mihajlović naglasio je da su sve dosadašnje emisije obveznica bile prikazane na transparentan način, kao i da su građani koji su više upućeni i do sada kupovali obveznice.
Prema njegovim riječima, emisija narodnih obveznica je usmjerena na fizička lica, odnosno običnog građanina.
“Ovaj pilot projekat treba ljudima da približi i da im pokaže šta su štedne obveznice. Vjerujem da će ovaj projekat biti uspješan”, smatra Mihajlović.
On je naveo da će na današnjoj investicionoj konferenciji biti prezentovani određeni podaci o tržištu, te regulatorni okvir.
“Preživjeli smo transformaciju investicionih fondova, mijenjali smo zakone, omogućili nove proizvode i vjerujem da ćemo iduće godine usvojiti nove zakone koji bi u potpunosti bili usklađeni sa evropskim direktivama, te bi stvorili jednu investicionu situaciju koja obavezuje ovlaštene učesnike kako bi nadzor bio efikasniji”, pojasnio je Mihajlović.
On je rekao da je u planu novi zakon o tržištu kapitala, kao i priprema zakona o alternativnim fondovima.
Investiciona konferenciju “Fundamental” okupila je u Banjaluci oko 200 je učesnika iz Srbije, Hrvatske i BiH.
Svečanom otvaranju konferencije prisustvovali su srpski član i predsjedavajuća Predsjedništva BiH Željka Cvijanović, ministar finansija Republike Srpske Zora Vidović i ministar finansija i trezora u Savjetu ministara Srđan Amidžić.
Investicionu konferenciju “Fundamental”, čiji je cilj promocija investiranja, organizuje Udruženje društava za upravljanje investicionim fondovima pri Privrednoj komori Republike Srpske.
Cvijanović: U institucijama Srpske uvijek ćete imati pouzdanog partnera
Srpski član i predsjedavajuća Predsjedništva BiH Željka Cvijanović istakla je na svečanom otvaranju investicione konferencije “Fundamental” u Banjaluci da je ovaj događaj snažan podsticaj za ekonomski napredak, inovacije i jačanje saradnje, te da će u institucijama Republike Srpske uvijek imati partnera.
Cvijanovićeva je izrazila nadu da će diskusije u okviru konferencije donijeti korisne zaključke koji će imati potencijal da doprinesu daljem razvoju tržišta kapitala i privrede u Republici Srpskoj.
“U institucijama naše Republike, koje su u u potpunosti posvećene realizaciji navedenih ciljeva, uvijek ćete imati iskrenog i pouzdanog partnera”, naglasila je Cvijanovićeva u obraćanju.
Ona je ocijenila da ovaj događaj nije samo prilika za razmjenu znanja i iskustava, već istovremeno i snažan podsticaj za ekonomski napredak, inovacije i jačanje saradnje u ovom dinamičnom i izazovnom okruženju.
“Uvijek sam srećna kada su Banjaluka i Republika Srpska domaćini ovako značajnih i dobro organizovanih manifestacija regionalnog karaktera, kao što je konferencija `Fundamental`”, zaključila je Cvijanovićeva.
Vučenović: Konkretno o investiranju i tržištu kapitala
Investiciona konferencija “Fundamental”, koja je danas otvorena u Banjaluci, daće mnoge odgovore na pitanja investiranja i tržišta kapitala u Republici Srpskoj, izjavio je izvršni direktor Društva za upravljanje investicionim fondovima Zoran Vučenović.
“Ovo je prva konferencija tržišta kapitala u Republici Srpskoj i očekujemo da će ona biti prvi korak u širem razvoju ovog tržišta”, rekao je Vučenović novinarima.
SRNA
-
NOVOSTI1 godina prije
Učesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
NOVOSTI1 godina prije
Platforma Ananas stigla i u BiH
-
NOVOSTI1 godina prije
Pogledajte firme iz IT sektora koje su dobile pomoć države
-
NOVOSTI1 godina prije
Završeno ravnanje terena za trebinjsku Slobodnu zonu
-
INVESTICIJE11 meseci prije
Napreduje gradnja bolnice u Trebinju – završetak krajem sljedeće godine
-
GRAĐEVINARSTVO1 godina prije
Most u Počitelju službeno dobio novo ime
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prije
Sindikat radnika BH Telecoma najavio štrajk, glavni razlog – plate
-
NOVOSTI1 godina prije
Kinezima najveći IKT projekat u istoriji Srpske – Posao vrijedan 57 mil KM