Connect with us

FINANSIJE

Tržišni i regulatorni izazovi nisu smetnja – banke profitabilnije od telekoma

Objavljeno

 


Centralna banka BiH

Iako okruženje za poslovanje nije najbolje, bankama ide dobro. Sudeći po objavljenim podacima o ostvarenom profitu nikada bolje.


Ukupan profit bankarskog sektora porastao je na 367,1 milion KM, što je 31 milion KM više nego godinu ranije.

Izazovi poslovanja u uslovima negativnih kamatnih stopa, usklađivanja regulatornog okvira sa evropskim, primjena novih međunarodnih računovodstvenih standarda – sve to nije omelo banke da podignu nivo profitabilnosti.

Sada su neke od vodećih banaka po dobiti prestigle vodeće telekome (najveća, UniCredit banka d.d. Mostar upravo je izvijestila o dobiti u 2018. od čak 97,2 miliona KM).
Pokazatelji profitabilnoati dostigli su nivoe kojim mogu biti zadovoljni i strani vlasnici podružnica u BiH, banke-majke iz inostranstva.

No, ako je bankama ružičasto ostatku ekonomije i nije baš, pa ni njihovim brojnim klijentima. Stoga, malo analitičkog „kopanja“ po poslovnom uspjehu banaka, može otkriti neke „šarene“ činjenice.

Ekonomski rast u BiH ustalio se na oko 3 posto, a podržava ga kreditni rast koji se kreće na nivou 6 posto.

Reklama

Ovakav kreditni rast, iako ohrabrujući nakon što je u jednom periodu bio gotovo zaustavljen, nedovoljan je da značajnije podrži ekonomske aktivnosti u zemlji. Tim prije što kreditiranje privatnih preduzeća, odnosno realnog sektora bilježi manji rast nego pozajmljivanje novca državi i stanovništvu. A poznato je da bez kreditiranja realnog sektora nema ni nove vrijednosti i posljedično rasta BDP-a.

Kreditnom rastu najviše doprinosi rast kredita stanovništvu, a koji iznosi 7 posto. Ovi krediti čine 47,4 posto ukupnih kredita, a ubjedljivu većinu od 75,6 posto kredita datih stanovništvu čine potrošački nenamjenski krediti, čime se stimulira potrošnja. Ne treba ispustiti iz vida i činjencu da je većina kredita na dugi rok otplate.

Banke su svoje ponude jako usmjerile prema sektoru stanovništva, o čemu svjedoči i veliki broj reklamnih ponuda, kao i uvođenje takozvanih „brzih“ kredita. Ovih dana je guverner Hrvatske Boris Vujčić upozorio na rizike „impulzivnog“ uzimanja kredita koji nisu osigurani i na njihov brzi rast, a što jednim dijelom može važiti i za Bosnu i Hercegovinu.

Osim automatizacije i manje potrebnih dokumenata, brze kredite omogućavaju i niži kreditni standardi jer će banke u nekim slučajevima odobriti skuplji, za potrošače nepovoljniji nenamjenski kredit, čak i ako procijene da potrošač nije kreditno sposoban za, recimo, stambeni kredit istog iznosa i ročnosti.

Nakon perioda rigidnih uslova za odobranje kredita uvedenih nakon pojave finansijske i ekonomske krize 2008., očgledno da se uzde lagano popuštaju, a čemu pogoduje i činjenica da je udio loših kredita u BiH pao na nivo ispod 10 posto te da su oni postali manji teret nego što je to svojedobno bilo. U nekim bankama njihov udio je i ispod 5 posto.

Ovo je samo jedan od ventila kojim banke žele generisati svoj rast i podići svoje profite u uslovima negativnih kamatnih stopa.

Reklama

Drugi su naknade i provizije koje su u posljednjih dvije-tri godine imale snažan tempo rasta i kojima su banke vrlo jednostavno nadoknađivale prihode koje „gube“ na kamatama. Nažalost, naknade, koje su na godišnjem nivou bilježile i „debele“ dvocifrene stope rasta najčešće su podizane bez ekonomski opravdanih razloga.

Sve je za banke još uvijek dobro, dok se sadašnje tržišne okolnosti ne promijene. Nove turbulencije mogu nastati u nekom budućem vremenu kada se efekti današnjih poslovnih odluka banaka budu refelektirali na njih same i njihove klijente.

Iako su i u prethodnoj krizi banke pokazale otpornost i našle načine da unutrašnjim restrukturiranjem, optimizacijom poslovanja i unapređenjima usluga prevaziđu teškoće, to ne znači da neće biti određenih izazova u budućnosti.

Stanje se bitno promijenilo jer su neki izvori rasta već isrcrpljeni, regulatorni okvir je bremenit, a okruženje negativnog euribora jednom će biti napušteno.

Regulatorni okvir, a koji sada uključuje i anticipaciju mogućih rizika i opasnosti, steže banke da ne bi ponovile greške iz ranije prošlosti, ali se takođe postavlja i pitanje generiranja daljeg profita u takvim uslovima, koji sudeći po poslovnom ponašanju banaka sa svakom novog godinom jednostavno „mora“ biti veći nego što je bio.

Kako će se situacija razvijati i kakav odnos banaka i klijenata biti kada euribor počne rasti također je otvoreno pitanje, a poznato je da je više od polovine kredita indeksirano u evropskoj valuti.

Reklama

Digitalizacija koja je na sceni trenutno otvara polja konkurentskih prednosti, ali što će biti sa bankama u tržišnoj utakmici sa fintechima teško je predvidjeti.
Neki proroci kažu da će nam trebati bankarstvo, ali ne nužno i banke.

Kad je BiH u pitanju fintech, online banke, subjekti koji nude instant plaćanja još nisu ukorijenjeni, tako da banke još uvijek nemaju konkurenciju.

Banke su u BiH još uvijek (uz MKO) jedine „crkve, džamije, singagoge“ u kojima se moramo „pomoliti“ ukoliko želimo kredit ili neku drugu finansijsku uslugu, jer nismo dozvolili konkurenciju štedionica, šteditno-kreditnih zadruga, ali ni usluga plaćanja putem telekoma i slično.

Ne samo što, prema upozorenju ekonomista, na takvom pravnom monopolu trgovačkih banaka nema razvoja, nego su klijenti oštećeni za veću konkurenciju a time i raznovrsnije i jeftinije usluge.

 

Izvor: Indikator.ba

Reklama

BIZNIS

100 zajmova – 100 novih prilika za našu zajednicu

Objavljeno

 

Od

Prošla godina za fond MS Loans bila je godina stvaranja novih prilika i osnaživanja domaće privrede. Kroz 100 odobrenih zajmova, pomogli su preduzetnicima i malim i srednjim preduzećima da svoje ideje pretvore u stvarnost — od samog procesa osnivanja do proširenja proizvodnje i ulaganja u moderniju opremu.

Svaki zajam znači više od same finansijske podrške — on je povjerenje, vjetar u leđa i znak da zajedno gradimo snažniju lokalnu ekonomiju. Iza svakog broja stoji priča o porodici koja je zadržala posao, o mladom preduzetniku koji je pokrenuo nešto svoje ili o malom biznisu koji ide ka tome da izraste u stabilnu firmu.

Iza svakog broja stoji stvarna priča — i stvarni ljudi čiji trud i upornost zaslužuju podršku.
Dvoje korisnika, iako iz potpuno različitih branši, slažu se u jednom: zajam im je omogućio da svoje planove pretvore u opipljiv rezultat.

“Nama ovaj zajam nije bio samo finansijska pomoć – bio je pokretač da hrabro krenemo naprijed, razvijemo svoje ideje i ostvarimo ono što smo dugo planirali.” – poručuju Dragan D., vlasnik poljoprivrednog gazdinstva, i Boško B., perspektivan mlad čovjek koji se bavi izdavaštvom.

Dragan dodaje:
“Uz podršku fonda nabavili smo nove poljoprivredne mašine i proširili gazdinstvo, te u budućnosti očekujemo rast proizvodnje i efikasnosti.”

Boško ističe:
“Mi smo sredstva iskoristili da kreiramo, unaprijedimo i pustimo u izdavaštvo udžbenike za djecu, prilagođene raznim uzrastima. Danas naši udžbenici pomažu mnogim mališanima da lakše uče i odrastaju.”

Reklama

Cilj u Management Solutions-u ostaje isti: da budemo pouzdan partner onima koji stvaraju, razvijaju i unaprjeđuju našu zajednicu. Zato nastavljaju istim putem — jer kada ulažu u ljude i njihove ideje, ulažu u budućnost svih nas – zaključuju u Management Solutions-u.

Management Solutions

Nastavite čitati

BIZNIS

Prvi alternativni investicioni fond u BiH obilježio godinu dana uspješnog poslovanja

Objavljeno

 

Od

Otvoreni specijalizovani alternativni investicioni fond za ulaganje u potraživanja po datim zajmovima, poznat pod imenom MS Loans, kojim upravlja Društvo za upravljanje investicionim fondovima Management Solutions d.o.o. Banja Luka, ovih dana bilježi prvu godišnjicu uspješnog poslovanja.

Fond, prvi takve vrste u Bosni i Hercegovini, specijalizovan je za finansiranje mikro, malih i srednjih preduzeća, kao i preduzetnika.

Već u prvoj godini postojanja MS Loans je nadmašio tržišna očekivanja.

Imovina Fonda povećana je za impresivnih 270 odsto, a ostvareni prinos iznosi oko 12 odsto, čime je opravdano povjerenje koje su mu ukazali investitori.

Ono što izdvaja MS Loans na domaćem tržištu jeste činjenica da je okupio domaća fizička i pravna lica koja su prepoznala potencijal domaćeg preduzetništva i odlučila da svoj kapital ulože upravo u njegov razvoj.

Na taj način, investitori ostvaruju konkretne finansijske koristi, ali istovremeno daju značajan doprinos rastu realnog sektora u zemlji.

Reklama

U vremenu kada tradicionalni oblici štednje nude sve skromnije prinose, ovaj Fond se nameće kao moderna alternativa svima koji žele da njihov novac radi za njih, i da pritom podrže razvoj domaće privrede.

Upravo sada je prilika da postanete profesionalni investitor – iskoristite mogućnost da budete među prvima koji putem ovog savremenog modela ulaganja kreiraju vlastitu investicionu budućnost.

Kako ističu iz Društva za upravljanje investicionim fondovima Management Solutions, cilj je da se nastavi sa odgovornim vođenjem Fonda i daljim jačanjem povjerenja investitora.

Zahvaljujemo se svim ulagačima na ukazanom povjerenju i nastavljamo raditi na očuvanju stabilnosti i ispunjavanju svih ciljeva Fonda“, poručuju iz Management Solutions-a. PR

Nastavite čitati

FINANSIJE

Ulaganja u fondove i postupanje u vrijeme pada tržišta

Objavljeno

 

Od

Ulaganje u investicione fondove postalo je popularan način štednje i ostvarivanja prinosa za mnoge ulagače. Međutim, kao i svako ulaganje, i ono nosi određeni nivo rizika, naročito kada su u pitanju fondovi koji ulažu u akcije svjetskih kompanija.

U posljednje vrijeme svjedočimo padu vrijednosti na svjetskim berzama, što se direktno odrazilo i na vrijednost udjela u fondovima koji ulažu u akcije. Investitori koji su svoj novac uložili u ove fondove mogu trenutno vidjeti negativne prinose, što često izaziva zabrinutost i razmišljanje o povlačenju sredstava. Ipak, važno je razumjeti da su ovakve situacije sastavni dio tržišnih ciklusa.

Za razliku od fondova koji ulažu u akcije, obveznički fondovi ili alternativni fondovi, poput onih koji se bave davanjem zajmova nisu značajno pogođeni trenutnim tržišnim kretanjima. Njihovi prinosi su stabilniji jer se zasnivaju na prihodima od kamata i otplata zajmova, što ih čini manje volatilnim u ovakvim situacijama.

Šta učiniti kada tržište pada?

U ovakvim trenucima, najvažnije je ostati pribran i ne donositi ishitrene odluke. Tržišta imaju prirodan tok – nakon pada uglavnom slijedi oporavak, a istorija je više puta pokazala da su strpljivi investitori na kraju često nagrađeni.

Jedan od načina za ublažavanje rizika jeste diverzifikacija – odnosno raspodjela sredstava na više vrsta fondova, uključujući akcijske, obvezničke, mješovite i alternativne fondove. Na taj način se smanjuje zavisnost od jednog tržišta ili sektora, a portfelj postaje otporniji na negativne oscilacije.

Reklama

Zaključak

Pad tržišta, iako može djelovati zabrinjavajuće, prirodan je dio investicionog procesa. Ulaganje treba posmatrati kao dugoročan cilj, a ne kao sredstvo za brzu zaradu. Ključ uspjeha leži u diverzifikaciji i strpljenju – dvije najvažnije strategije koje pomažu investitorima da izdrže turbulentna vremena i ostvare pozitivne rezultate na duže staze.

Nastavite čitati

U trendu