INVESTICIJE
Velika igra oko gasovoda: Šta će biti sa Sjevernim tokom 2?
BERLIN – Punom parom se gradi drugi gasovod koji bi direktno povezao Rusiju i Njemačku. Najglasnije se bune oni koji će izgubiti pare od tranzita – Ukrajina i Poljska – ali nadasve Amerikanci. Šta će biti sa Sjevernim tokom 2?
Već je postavljena trećina cijevi kroz Baltičko more. Kada posao bude završen, Rusija će moći da isporučuje dvostruko više gasa direktno u Njemačku, ali i druge zemlje EU.
No, otpor gasovodu Sjeverni tok 2 je sve jači. Na početku su se bunile samo Poljska i Ukrajina. Poljski ministar spoljnih poslova Jacek Caputovic taj projekat je nazvao „ubij Ukrajinu“. Poljska smatra da će ukidanjem tranzita gasa kroz Ukrajinu nestati i garancije za zaštitu te zemlje od dalje „ruske agresije“.
Zbog toga je Sjeverni tok 2 za Varšavu „njemačka nelojalnost prema istočnim susjedima i stvaranje posebnih veza sa Rusijom“, kaže Kaj-Olaf Lang iz Fondacije za nauku i politiku u Berlinu.
Ovu kritiku je Berlin dugo ignorisao. No, otkako su SAD povećale pritisak, sve dobija drugu dimenziju. Američki predsjednik, Donald Tramp je prošlog leta izjavio: „Nemačka će u potpunosti zavisiti od ruskih energenata ukoliko hitno ne promeni kurs.“
Američki ambasador u Berlinu Ričard Grenel je kompanijama koje učestvuju u izgradnji zaprijetio sankcijama ukoliko nastave da rade na projektu. Vašington očigledno gubi živce: „Vreme za dijelanje je sada“, kazao je za DW jedan visoki zvaničnik vlade. „Onog trena kad gasovod bude završen, Evropa će izgubiti manevarski prostor u odnosu na Rusiju.“
Amerikanci bi da osvoje tržište
Savezna vlada u Berlinu razlog tih protesta vidi u poslovnim interesima. Sjedinjene Države žele da Nemačkoj prodaju svoj skuplji gas, kao što to već rade s Poljskom. Naime, 2016. je na poljsko-nemačkoj granici otvoren jedan terminal za prihvat američkog tečnog gasa.
„Američki gas dobijen frakingom se naprosto ne isplati u odnosu na klasični gas koji se isporučuje gasovodima“, smatra Fric Edlinger, izdavač austrijskog časopisa „Internacional“ o međunarodnoj politici. Metoda frakinga podrazumjeva ubrizgavanje hemikalija pod velikim pritiskom kako bi se gas oslobodio iz stena. Gas se potom mora dovesti u tečno stanje, transportovati tankerima preko Atlantika, i onda ponovo vratiti u gasno stanje.
„Kako se to ne isplati, imamo žestoki politički pritisak kako bi bile donošene političke odluke protivne privrednim interesima. Donald Tramp je paradni primjer, on vrši pritisak svim sredstvima. To je scenario privrednog rata protiv Njemačke i Rusije“, rekao je Edlinger u jednom intervjuu.
Njemački ministar privrede Peter Altmajer nije isključio uvoz iz Sjedinjenih Država, ali samo kao dodatak ruskom gasu i to ako cijena bude odgovarala. Berlin se opire pritisku. Angela Merkel je to još jednom jasno rekla na nedavnom Svjetskom trgovinskom forumu u Davosu.
Nekadašnji kancelar kao lobista
Gasovod je za Rusiju strateški projekat. Zemlja dobrim dijelom živi od izvoza zemnog gasa. Kada ga prodaje direktno Njemačkoj, onda se novac ne rasipa na tranzitne takse kroz Ukrajinu i Poljsku. Osim toga, te tranzitne zemlje neće imati mogućnost da prekidaju isporuku gasa kad im se prohte.
Nije slučajno Vladimir Putin postavio nekadašnjeg nemačkog kancelara Gerharda Šredera da sprovede projekat Sjeverni tok 2 uprkos protivljenjima. Ako se kritike nastave Moskva bi možda bila spremna i na ustupke Ukrajini, u svakom slučaju samo dok se ne završi projekat. Onda bi mogla sa moćne pozicije da zaboravi interese drugih istočnoevropskih zemalja.
Na poslijetku, Severni tok 2 nije pitanje za Evropsku uniju. Ovde se sudaraju različiti interesi, a Evropska komisija ionako ima težak zadatak da pronađe rješenje za celokupnu Uniju.
Komesar za energetiku EU Migel Arias Kanete neuvijeno je 2016. izjavio da Sjeverni tok nije u interesu celokupne EU. Evropska komisija pokušava, doduše ne otvoreno, da spriječi izgradnju gasovoda, odnosno želi da od njega napravi projekat EU i podvrgne ga strogim pravilima konkurentnosti.
Za ovakvu odluku je potrebna saglasnost Evropskog parlamenta kao i Saveta EU. Poljska i baltičke zemlje, kao protivnice Sjevernog toka 2, na svojoj strani imaju Komisiju, ali i Veliku Britaniju, Dansku, Slovačku, Irsku, Švedsku, Italiju, Luksemburg i Hrvatsku.
Njemačka, Austrija i Holandija pak žele da se izgradnja Severnog toka 2 nastavi u dosadašnjoj formi. Takođe i kompanije iz ovih zemalja učestvuju u izgradnji.
Odlučujuća je pak pozicija Francuske, a na njenu odluku se još uvek čeka. Ako Pariz bude glasao protiv ili bude uzdržan, onda neće biti većine. Ali, Francuska tradicionalno stoji na strani Njemačke. Osim toga francuski energetski koncern „Engie“ učestvuje u izgradnji Sjevernog toka 2. Zbog toga bi se moglo računati s podrškom Pariza.
Sada, tokom rumunskog predsedavanja EU, traga se za kompromisom. Ali, za to je ostalo malo vremena. U maju su evropski izbori. Nakon toga mora da bude formirana nova Evropska komisija, a to bi moglo da čeka do jeseni. Za to vrijeme se nastavlja gradnja gasovoda. Takođe, ako Brexit po planu bude sproveden do kraja marta, EU će napustiti najkrupniji protivnik Sjevernog toka 2.
Politički projekat?
Blokada gasovoda ima slabe izglede na uspjeh. Ali, protivnici su izvojevali etapnu pobedu. „Varšavi je pošlo za rukom da jedan projekat, koji je dugo važio za čisto privredni, uvede u političku debatu“, kaže Kaj-Olaf Lang iz Fondacije za nauku i politiku. Protivljenje Sjevernom toku je uvelo gasovod u geopolitičke diskusije – ne samo u istočnoj Evropi, već i unutar Njemačke.
Protivnici potvrdu vide u izjavi Angele Merkel aprila prošle godine. Nakon sastanka sa ukrajinskim predsjednikom Petrom Porošenkom u Berlinu, kancelarka je izjavila da gasovod „nije samo privredni već i politički projekat“.
Međutim, ovo priznanje je došlo veoma kasno, kaže Volfgang Išinger, šef Minhenske bezbjednosne konferencije. Išinger u jednom intervjuu kritikuje saveznu vladu što se premalo osvrtala na istočne Evropljane. To je za Poljsku, baltičke zemlje i Ukrajinu samo još jedna od potvrda njihovih argumenata. Oni se nadaju da će Berlin pokleknuti.
Izvor: DW
Eksproprijacija zemljišta za potrebe izgradnje aerodroma u Trebinju, biće završena 2025. godine, saopšteno je nakon sjednice Vlade Republike Srpske koja je održana u Banjaluci.
Vlada je na sjednici utvrdila Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o posebnom postupku eksproprijacije radi izgradnje aerodroma u Trebinju, po hitnom postupku, a zakon će, kako je navedeno, biti donesen iz razloga što postupci eksproprijacije u 2020. godini nisu ni mogli biti započeti zbog pandemije virusa korona.
– Odnosno, bili su usporeni zbog pandemije izazvane virusom kovid 19, te će se oni okončati u 2025. godini, a sve s ciljem izgradnje aerodroma i realizacije jednog ovakvog složenog projekta koji je od opšteg interesa za Republiku Srpsku – naglašeno je iz vladinog kabineta za odnose s javnošću.
Nova bolnica u Trebinju je najveći zdravstveni projekat u istočnoj Hercegovini koji je od velikog značaja za ovaj grad i cijelu regiju, a plan je da do početka aprila naredne godine budu završeni građevinski radovi, izjavio je Srni direktor Bolnice Trebinje Nedeljko Lambeta.
Lambeta je istakao da će nakon završetka građevinskih radova početi opremanje nove bolnice, te da očekuje da će krajem sljedeće godine nova bolnica biti završena i početi sa radom.
„Vrijednost projekta je 128 miliona KM, nova bolnica će imati 223 kreveta, prostiraće se na 17.500 kvadrata, imaće sve što do sad Trebinje i Hercegovina nisu imali, od najsavremenijeg magneta, dijagnostike, šest operacionih sala, angio-sale“, rekao je Lambeta.
On je izrazio zadovoljstvo dinamikom izvođenja radova, napominjući da je počela da se radi fekalna i kanalizaciona mreža, a krajem ove ili početkom sljedeće godine počeće se sa rješavanjem elektro-instalacija.
Lambeta je objasnio da se na objektu nove bolnice sada stavlja fasada, koja će biti završena do kraja septembra ili u prvoj polovini oktobra, a u unutrašnjosti, odnosno prizemlju, već se došlo do finih radova.
POZITIVNO POSLOVANJE BOLNICE TREBINJE
Lambeta je naglasio da je u protekle tri godine Bolnica u Trebinju pozitivno poslovala i da je nakon petnaestak godina napravljen kontinuitet uspjeha.
„Polugodišnji izvještaj za 2024. godinu pokazao je da je Bolnica pozitivno poslovala, a taj trend će biti do kraja godine„, rekao je Lambeta.
On je naveo da se plate zaposlenima uredno isplaćuju, te napomenuo da je mnogo uloženo u opremu, između ostalog, u nabavku sanitetskih vozila, CT i aparata za ultrazvuk.
„Dug prema dobavljačima je u prethodne tri godine smanjen za 70 odsto, a plan je da se do ulaska u novu bolnicu, taj dug svede na nulu. Očekujem da ćemo četvrtu godinu zaredom uspješno da poslujemo„, rekao je Lambeta.
NASTAVLJA SE ULAGANJE U KADAR – SVI ZAINTERESOVANI LJEKARI DA SE JAVE BOLNICI
Lambeta je rekao da je Bolnica u Trebinju u nepune četiri godine raspisala 43 specijalizacije, a da u ovoj zdravstvenoj ustanovi radi 46 ljekara specijalista i tri ljekara koji još nisu dobili specijalizaciju.
On je istakao da je plan po novoj sistematizaciji da broj ljekara bude između 110 i 120.
Lambeta je rekao da u ovoj godini imaju otvorenih 11 specijalizacija, te da Bolnica ima i oko 30 spoljnih saradnika iz Beograda i Banjaluke koji rade kompleksnije zahvate.
„Nastavićemo ulaganje u kadar, pozivam sve ljekare koji su u potrazi za specijalizacijom i poslom da se jave“, dodao je Lambeta.
On je naveo da su konkurski raspisivani i za medicinske sestre, te da će potrebe za ovim kadrom biti povećane prelaskom u novu bolnicu.
Lambeta je ukazao da su „gorući problem“ babice, odnosno akušeri kojih nedostaje, te da se radi na rješavanju tog problema.
„Srednji medicinski kadar će u narednom periodu ići na edukacije u Univerzitetsko klinički centar Republike Srpske, Beograd i inostranstvo zbog nabavke nove opreme da bi mogli da se pripreme za rad„, rekao je Lambeta.
Prema njegovim riječima, broj poroda u trebinjskoj Bolnici u protekle dvije godine je povećan, ljekarski kadar na ginekologiji je podmlađen, a realizuje se i usluga epidurala.
„Zajedno sa gradom, Udruženjem porodica sa problemom steriliteta `Bebe` i energetskim sektorom privodimo kraju projekat nabavku tripl-dabl testa za trudnice. Mislim da će u ovaj projekat biti uključen i Kabinet predsjednika Republike„, rekao je Lambeta.
On je izrazio očekivanje da će u oktobru nabaviti taj aparat i staviti ga u funkciju, tako da trudnice više neće morati tu uslugu da traže van Trebinja.
NOVOSTI
Trebinje 2050 – Raspisan konkurs za idejno rješenje futurističke vizije i razvoja grada na Trebišnjici
Grad Trebinje je raspisao međunarodni konkurs za izradu idejnog rješenja projekta „Trebinje 2050“.
Kako se navodi u dokumentaciji cilj konkursa jeste prikupljanje i izbor najboljeg i najkvalitetnijeg idejnog rješenja za povezivanje starog gradskog jezgra sa „Novo Trebinje“, Kongresnim centrom i planiranim aerodromom Trebinje.
– Drugi cilj nabavke je dodjela ugovora o javnoj nabavci usluga za izradu projekta „Trebinje 2050“. Iz odabranog idejnog rješenja će proizići jasan predmet nabavke usluga čije ugovaranje će biti predmet pregovaračkog postupka u skladu sa članom 23. stav a) ZJN koji slijedi nakon provedenog konkursa za izradu idejnog rješenja s ciljem dodjele ugovora za izradu projekta „Trebinje 2050“ – pojašnjeno je.
Rok za prijem radova je 14. avgust do 12 časova, a procjenjena vrijednost nabavke iznosi 38.641 KM bez PDV-a, odnosno 45.209 KM sa PDV-om
Za izbor najboljeg idejnog rješenja imenovaće se konkursna komisija koja će završiti s radom u roku od 15 dana od posljednjeg dana predviđenog za predaju konkursnih radova, dodaje se.
Kandidati za izradu idejnog rješenja projektnog prijedloga „Trebinje 2050“ treba da uključe slijedeće elemente:
1. Razvoj strateških planova za Trebinje: Povezivanje starog gradskog jezgra sa „Novim Trebinjem“, Kongresnim centrom i planiranim aerodromom Trebinje.
2. Kreacija scenarija 3D projekcija: Razvoj detaljnih scenarija 3D projekcija za svaki od tri definisana vremenska
segmenta, omogućavajući vizualizaciju planiranih ciljeva i razvoja grada.
3. Kreacija scenarija promotivnih filmova: Kreacija scenarija promotivnih filmova, svaki fokusiran na određeni vremenski segment, kako bi se informisala i motivisala lokalna zajednica.
4. Izrada nacrta (drafta) knjige, informativne verzije i promotivne verzije „Trebinje 2050“ plana: Proizvodnja tvrdih knjiga punih verzija plana (500 primjeraka).
5. Kreacija nacrta (drafta) informativnih verzija (2.000 primjeraka) za širu distribuciju.
6. Razvoj nacrta (drafta) promotivnih verzija (5.000 primjeraka) za podsticanje interesa i učešća građana.
7. Kreacija mok-upa futurističkog „Trebinja 2050“: Razvoj nacrta makete vizuelnog prikaza futurističkog izgleda „Trebinja 2050“, pružajući inspiraciju i viziju budućnosti.
8. Razvoj „Trebinje 2050“ veb stranice: Kreacija sadržaja informativne i interaktivne veb stranice koja će služiti kao
središnje mjesto za informacije, učešće građana i praćenje napretka.
9. Postavljanje informacionog pulta za „Trebinje 2050“: Detaljan opis fizičkog informativnog pulta u gradu kako bi građani imali pristup informacijama o planu, mogli postavljati pitanja i dijeliti svoje ideje.
– Ovaj sveobuhvatan projekat treba da kombinuje različite strategije i alatke kako bi se obezbijedila sveobuhvatna implementacija Trebinje 2050 plana, stvarajući održiv i prosperitetan grad za sve svoje građane – navodi se u opisu projekta.
Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar
Grad Mostar od prodaje vinjeta zaradio 1.5 milijuna KM
Bitcoin skočio na 90.000 dolara po prvi put u povijesti
-
NEKRETNINE8 meseci prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI3 meseca prijeUčesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE11 meseci prijeVlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
INVESTICIJE1 godina prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
NOVOSTI1 godina prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
POLJOPRIVREDA1 godina prijeProizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu
-
FINANSIJE11 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca