INVESTICIJE
Velika igra oko gasovoda: Šta će biti sa Sjevernim tokom 2?
BERLIN – Punom parom se gradi drugi gasovod koji bi direktno povezao Rusiju i Njemačku. Najglasnije se bune oni koji će izgubiti pare od tranzita – Ukrajina i Poljska – ali nadasve Amerikanci. Šta će biti sa Sjevernim tokom 2?
Već je postavljena trećina cijevi kroz Baltičko more. Kada posao bude završen, Rusija će moći da isporučuje dvostruko više gasa direktno u Njemačku, ali i druge zemlje EU.
No, otpor gasovodu Sjeverni tok 2 je sve jači. Na početku su se bunile samo Poljska i Ukrajina. Poljski ministar spoljnih poslova Jacek Caputovic taj projekat je nazvao „ubij Ukrajinu“. Poljska smatra da će ukidanjem tranzita gasa kroz Ukrajinu nestati i garancije za zaštitu te zemlje od dalje „ruske agresije“.
Zbog toga je Sjeverni tok 2 za Varšavu „njemačka nelojalnost prema istočnim susjedima i stvaranje posebnih veza sa Rusijom“, kaže Kaj-Olaf Lang iz Fondacije za nauku i politiku u Berlinu.
Ovu kritiku je Berlin dugo ignorisao. No, otkako su SAD povećale pritisak, sve dobija drugu dimenziju. Američki predsjednik, Donald Tramp je prošlog leta izjavio: „Nemačka će u potpunosti zavisiti od ruskih energenata ukoliko hitno ne promeni kurs.“
Američki ambasador u Berlinu Ričard Grenel je kompanijama koje učestvuju u izgradnji zaprijetio sankcijama ukoliko nastave da rade na projektu. Vašington očigledno gubi živce: „Vreme za dijelanje je sada“, kazao je za DW jedan visoki zvaničnik vlade. „Onog trena kad gasovod bude završen, Evropa će izgubiti manevarski prostor u odnosu na Rusiju.“
Amerikanci bi da osvoje tržište
Savezna vlada u Berlinu razlog tih protesta vidi u poslovnim interesima. Sjedinjene Države žele da Nemačkoj prodaju svoj skuplji gas, kao što to već rade s Poljskom. Naime, 2016. je na poljsko-nemačkoj granici otvoren jedan terminal za prihvat američkog tečnog gasa.
„Američki gas dobijen frakingom se naprosto ne isplati u odnosu na klasični gas koji se isporučuje gasovodima“, smatra Fric Edlinger, izdavač austrijskog časopisa „Internacional“ o međunarodnoj politici. Metoda frakinga podrazumjeva ubrizgavanje hemikalija pod velikim pritiskom kako bi se gas oslobodio iz stena. Gas se potom mora dovesti u tečno stanje, transportovati tankerima preko Atlantika, i onda ponovo vratiti u gasno stanje.
„Kako se to ne isplati, imamo žestoki politički pritisak kako bi bile donošene političke odluke protivne privrednim interesima. Donald Tramp je paradni primjer, on vrši pritisak svim sredstvima. To je scenario privrednog rata protiv Njemačke i Rusije“, rekao je Edlinger u jednom intervjuu.
Njemački ministar privrede Peter Altmajer nije isključio uvoz iz Sjedinjenih Država, ali samo kao dodatak ruskom gasu i to ako cijena bude odgovarala. Berlin se opire pritisku. Angela Merkel je to još jednom jasno rekla na nedavnom Svjetskom trgovinskom forumu u Davosu.
Nekadašnji kancelar kao lobista
Gasovod je za Rusiju strateški projekat. Zemlja dobrim dijelom živi od izvoza zemnog gasa. Kada ga prodaje direktno Njemačkoj, onda se novac ne rasipa na tranzitne takse kroz Ukrajinu i Poljsku. Osim toga, te tranzitne zemlje neće imati mogućnost da prekidaju isporuku gasa kad im se prohte.
Nije slučajno Vladimir Putin postavio nekadašnjeg nemačkog kancelara Gerharda Šredera da sprovede projekat Sjeverni tok 2 uprkos protivljenjima. Ako se kritike nastave Moskva bi možda bila spremna i na ustupke Ukrajini, u svakom slučaju samo dok se ne završi projekat. Onda bi mogla sa moćne pozicije da zaboravi interese drugih istočnoevropskih zemalja.
Na poslijetku, Severni tok 2 nije pitanje za Evropsku uniju. Ovde se sudaraju različiti interesi, a Evropska komisija ionako ima težak zadatak da pronađe rješenje za celokupnu Uniju.
Komesar za energetiku EU Migel Arias Kanete neuvijeno je 2016. izjavio da Sjeverni tok nije u interesu celokupne EU. Evropska komisija pokušava, doduše ne otvoreno, da spriječi izgradnju gasovoda, odnosno želi da od njega napravi projekat EU i podvrgne ga strogim pravilima konkurentnosti.
Za ovakvu odluku je potrebna saglasnost Evropskog parlamenta kao i Saveta EU. Poljska i baltičke zemlje, kao protivnice Sjevernog toka 2, na svojoj strani imaju Komisiju, ali i Veliku Britaniju, Dansku, Slovačku, Irsku, Švedsku, Italiju, Luksemburg i Hrvatsku.
Njemačka, Austrija i Holandija pak žele da se izgradnja Severnog toka 2 nastavi u dosadašnjoj formi. Takođe i kompanije iz ovih zemalja učestvuju u izgradnji.
Odlučujuća je pak pozicija Francuske, a na njenu odluku se još uvek čeka. Ako Pariz bude glasao protiv ili bude uzdržan, onda neće biti većine. Ali, Francuska tradicionalno stoji na strani Njemačke. Osim toga francuski energetski koncern „Engie“ učestvuje u izgradnji Sjevernog toka 2. Zbog toga bi se moglo računati s podrškom Pariza.
Sada, tokom rumunskog predsedavanja EU, traga se za kompromisom. Ali, za to je ostalo malo vremena. U maju su evropski izbori. Nakon toga mora da bude formirana nova Evropska komisija, a to bi moglo da čeka do jeseni. Za to vrijeme se nastavlja gradnja gasovoda. Takođe, ako Brexit po planu bude sproveden do kraja marta, EU će napustiti najkrupniji protivnik Sjevernog toka 2.
Politički projekat?
Blokada gasovoda ima slabe izglede na uspjeh. Ali, protivnici su izvojevali etapnu pobedu. „Varšavi je pošlo za rukom da jedan projekat, koji je dugo važio za čisto privredni, uvede u političku debatu“, kaže Kaj-Olaf Lang iz Fondacije za nauku i politiku. Protivljenje Sjevernom toku je uvelo gasovod u geopolitičke diskusije – ne samo u istočnoj Evropi, već i unutar Njemačke.
Protivnici potvrdu vide u izjavi Angele Merkel aprila prošle godine. Nakon sastanka sa ukrajinskim predsjednikom Petrom Porošenkom u Berlinu, kancelarka je izjavila da gasovod „nije samo privredni već i politički projekat“.
Međutim, ovo priznanje je došlo veoma kasno, kaže Volfgang Išinger, šef Minhenske bezbjednosne konferencije. Išinger u jednom intervjuu kritikuje saveznu vladu što se premalo osvrtala na istočne Evropljane. To je za Poljsku, baltičke zemlje i Ukrajinu samo još jedna od potvrda njihovih argumenata. Oni se nadaju da će Berlin pokleknuti.
Izvor: DW
Izgradnja nove bolnice u Trebinju je završena, opremljena je najsavremenijom i najkvalitetnijom opremom, a u toku je priprema dokumentacije kako bi počela sa radom, izjavio je Srni direktor Bolnice Trebinje Nedeljko Lambeta.
Lambeta je rekao da je potrebno da se dobije upotrebna dozvola i preda zahtjev za početak rada, a nada se da će to biti završeno u januaru.
– Bolnica će imati 281 ležaj, šest operacionih sala, angio-salu koju dosad Hercegovina nije imala, najsavremeniju dijagnostiku, tako da više neće biti potrebe da se odlazi za usluge magnentne rezonace u druge zdravstvene centre – naglasio je Lambeta.
On je izjavio da je u završnoj fazi obnova Odjeljenja neurologije koje je oštećeno u nedavnom požaru.
Prema njegovim riječima, u toku je krečenje, a prije toga su promijenjeni otvori na prostoriji koja je izgorjela, kao i unutrašnja vrata.
– Očekujem da će se u toku ove sedmice kompletno osoblje i pacijenti vratiti na Odjeljenje neurologije – rekao je Lambeta.
Otvoreni specijalizovani alternativni investicioni fond za ulaganje u potraživanja po datim zajmovima, poznat pod imenom MS Loans, kojim upravlja Društvo za upravljanje investicionim fondovima Management Solutions d.o.o. Banja Luka, ovih dana bilježi prvu godišnjicu uspješnog poslovanja.
Fond, prvi takve vrste u Bosni i Hercegovini, specijalizovan je za finansiranje mikro, malih i srednjih preduzeća, kao i preduzetnika.
Već u prvoj godini postojanja MS Loans je nadmašio tržišna očekivanja.
Imovina Fonda povećana je za impresivnih 270 odsto, a ostvareni prinos iznosi oko 12 odsto, čime je opravdano povjerenje koje su mu ukazali investitori.
Ono što izdvaja MS Loans na domaćem tržištu jeste činjenica da je okupio domaća fizička i pravna lica koja su prepoznala potencijal domaćeg preduzetništva i odlučila da svoj kapital ulože upravo u njegov razvoj.
Na taj način, investitori ostvaruju konkretne finansijske koristi, ali istovremeno daju značajan doprinos rastu realnog sektora u zemlji.
U vremenu kada tradicionalni oblici štednje nude sve skromnije prinose, ovaj Fond se nameće kao moderna alternativa svima koji žele da njihov novac radi za njih, i da pritom podrže razvoj domaće privrede.
Upravo sada je prilika da postanete profesionalni investitor – iskoristite mogućnost da budete među prvima koji putem ovog savremenog modela ulaganja kreiraju vlastitu investicionu budućnost.
Kako ističu iz Društva za upravljanje investicionim fondovima Management Solutions, cilj je da se nastavi sa odgovornim vođenjem Fonda i daljim jačanjem povjerenja investitora.
„Zahvaljujemo se svim ulagačima na ukazanom povjerenju i nastavljamo raditi na očuvanju stabilnosti i ispunjavanju svih ciljeva Fonda“, poručuju iz Management Solutions-a. PR
Ulaganje u investicione fondove postalo je popularan način štednje i ostvarivanja prinosa za mnoge ulagače. Međutim, kao i svako ulaganje, i ono nosi određeni nivo rizika, naročito kada su u pitanju fondovi koji ulažu u akcije svjetskih kompanija.
U posljednje vrijeme svjedočimo padu vrijednosti na svjetskim berzama, što se direktno odrazilo i na vrijednost udjela u fondovima koji ulažu u akcije. Investitori koji su svoj novac uložili u ove fondove mogu trenutno vidjeti negativne prinose, što često izaziva zabrinutost i razmišljanje o povlačenju sredstava. Ipak, važno je razumjeti da su ovakve situacije sastavni dio tržišnih ciklusa.
Za razliku od fondova koji ulažu u akcije, obveznički fondovi ili alternativni fondovi, poput onih koji se bave davanjem zajmova nisu značajno pogođeni trenutnim tržišnim kretanjima. Njihovi prinosi su stabilniji jer se zasnivaju na prihodima od kamata i otplata zajmova, što ih čini manje volatilnim u ovakvim situacijama.
Šta učiniti kada tržište pada?
U ovakvim trenucima, najvažnije je ostati pribran i ne donositi ishitrene odluke. Tržišta imaju prirodan tok – nakon pada uglavnom slijedi oporavak, a istorija je više puta pokazala da su strpljivi investitori na kraju često nagrađeni.
Jedan od načina za ublažavanje rizika jeste diverzifikacija – odnosno raspodjela sredstava na više vrsta fondova, uključujući akcijske, obvezničke, mješovite i alternativne fondove. Na taj način se smanjuje zavisnost od jednog tržišta ili sektora, a portfelj postaje otporniji na negativne oscilacije.
Zaključak
Pad tržišta, iako može djelovati zabrinjavajuće, prirodan je dio investicionog procesa. Ulaganje treba posmatrati kao dugoročan cilj, a ne kao sredstvo za brzu zaradu. Ključ uspjeha leži u diverzifikaciji i strpljenju – dvije najvažnije strategije koje pomažu investitorima da izdrže turbulentna vremena i ostvare pozitivne rezultate na duže staze.
Završena izgradnja nove bolnice u Trebinju
Kvadrat za generaciju Z: Kako će mladi kupci promijeniti tržište u sledećih 10 godina?
Trebinje: Počela prodaja stanova u luksuznom stambeno-poslovnom objektu „Kompas“
-
NEKRETNINE4 meseca prijeTrebinje: Počela prodaja stanova u luksuznom stambeno-poslovnom objektu „Kompas“
-
NEKRETNINE9 meseci prijeInflacija već progutala povrat PDV-a na prvu nekretninu
-
INVESTICIJE1 godina prijeNapreduje gradnja bolnice u Trebinju – završetak krajem sljedeće godine
-
NEKRETNINE1 godina prijeJedinstvena prilika za jedinstven poslovni prostor na Zlatiboru!
-
INVESTICIJE1 godina prijeEksproprijacija zemljišta za aerodrom u Trebinju biće završena 2025. godine
-
TEHNOLOGIJA1 godina prijeUniverzitetu u Banjaluci predata projektna dokumentacija za izgradnju Naučno-tehnološkog parka
-
FINANSIJE1 godina prijeFirmama MMSCODE i Core 3,7 mil KM za održavanje IZIS-a
-
KONKURSI1 godina prijeDINECO zapošljava: 2 dizajnera enterijera