INVESTICIJE
Pelješki most gradi se punom parom, Neumljani zabrinuti

Impresivno izgleda gradilište Pelješkog mosta u Komarni, gdje se na pučini vide piloti koji su već ugrađeni kao temelji za dva središnja stupa budućeg mosta. Povezivanje hrvatskog kopna na jugu napreduje punom parom, a radnici koriste svaku minutu kako bi ubrzali izgradnju Pelješkog mosta, jednog od najvažnijih projekata u modernoj Hrvatskoj. Brod iz Kine dovezao je početkom godine 24 pilota koji će biti dio Pelješkog mosta. Piloti su duljine od 126 do 128 metara i oni su najdulji koji će se ugraditi kao temelji za dva središnja stupa mosta. Ukupno će biti postavljeno 148 pilota.
Ogroman projekt i impresivne brojke
„Razlika između njih i testnih pilota u tome što su ovi stalni piloti u jednom dijelu antikorozivno zaštićeni, to je dio koji će biti u moru neposredno, dok onaj dio koji ulazi u mulj nije potrebno zaštićivati, i u njima su ugrađene vodilice za postavljanje katodne zaštite i zaštite od munje“, rekao je za HRT Jeroslav Šegedin, predstavnik Hrvatskih cesta na gradilištu Pelješkog mosta. Nakon toga slijedi izvlačenje mulja čija je naslaga na sredini Neretvanskog kanala oko 70 metara te ubacivanje armiranog betona u cijevi pilota.
Niz zanimljivih podataka, dosad nepoznatih široj javnosti, ponudio je glavni projektant, Slovenac Marjan Pipenbauer. Tako će, u 148 pilota predviđenih za temeljenje Pelješkog mosta prema važećem projektu i građevinskoj dozvoli, od kojih će najduži biti 128 metara, a najkraći 46 metara, biti utrošeno 30 tisuća tona čelika. Za rasponsku konstrukciju mosta bit će potrebno 35 tisuća tona čelika, dok je projektom planirano i 70 tisuća metara kubičnih armiranog betona. Predviđeno je također deset stupova u moru, dva na kopnu i dva upornjaka. Vrhunac radova na mostu očekuje se u razdoblju od sredine ove godine do kraja 2020. godine, pa se predviđa da će tada na gradilištu biti oko 400 radnika, te još oko 250 na proizvodnji čelične konstrukcije u pogonima u Kini. Pelješki most bit će dugačak 2,4 kilometra, visok 55 metara i imat će četiri prometna traka.
U Komarni sretni, u Neumu nezadovoljni
Stanovnici Komarne sa kojima smo razgovarali prilikom posjete gradilišta, sretni su jer će cestovno biti povezani sa jugom.
“Bit će puno lakše stići do Dubrovnika za koji smo vezani, posebice radi administrativnih stvari, odnosno dokumenata,kao i liječenja. Nećemo morati prelaziti dvije granice, a vjerujte mi da to u sezoni zna biti jako problematično, uz čekanja i do pet sati“, kaže nam Ana, stanovnica Komarne.
Jedini je problem, kaže, prašina koja se podiže zadnjih dana zbog brojnih strojeva koji izvode radove i kamiona koji odvoze šut, ali kaže “i to će se preživjeti“. S druge strane, u Neumu su zabrinuti i nisu nimalo sretni gradnjom Pelješkog mosta. Posebice su nezadovoljni vlasnici ugostiteljskih objekta uz magistralnu cestu. “Promet će nam pasti za 80%, a kad se dogodi možemo stavit ključ u bravu. Neum će ostat pust i odselit će i ovo malo ljudi koji žive tu“, žale nam se ugostitelji s kojima smo razgovarali.
Izgradnjom Pelješkog mosta, kažu, promet u Neumu bit će i više nego prepolovljen. “Mi od tih ljudi živimo. Svi oni koji idu u Dubrovnik u Neumu jedu i piju, troše novce, jer je puno jeftinije, imamo dobru ponudu, a i ljudi skrate vrijeme dok čekaju da se smanji gužva. E sad, kad sva ta auta okrenu preko Pelješkog mosta – ovdje će biti kolaps. Kome ćemo prodavati proizvode i usluge“, pitaju se Neumljani.
Spor BiH i Hrvatske
Zbog gradnje Pelješkog mosta već u samom začetku ideje nastao je spor između Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Bosna i Hercegovina je ustrajala pri stavu da joj se izgradnjom mosta koji spaja hrvatsko kopno narušava teritorijalni integritet. U institucijama Europske unije, koje su odobrile i sufinanciraju gradnju Pelješkog mosta, poručili su prošle godine kako će se taj projekt realizirati u skladu s planom, bez obzira na prijetnje člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željka Komšića tužbom protiv Hrvatske. Komšić je u listopadu prošle godine rekao da bi Bosna i Hercegovina mogla tužiti Hrvatsku Međunarodnom sudu za pravo mora u Hamburgu jer je, kako je ustvrdio, „prekršila Međunarodnu konvenciju o pravu mora povlačenjem morske granice“.
„To je granično pitanje za koje nismo nadležni, ali smo upućeni. Dobili smo sve informacije u vezi njega, no projekt je potvrđen, neometano se nastavlja i nastavit će se“, rekao je nakon toga jedan dužnosnik Europske komisije u Bruxellesu za agenciju Hina, uz uvjet anonimnosti. Pod dramatičnim naslovom „Republika Hrvatska proglasila državni suverenitet na pomorskom području Bosne i Hercegovine“, na sve glavne adrese zajedničke europske vlasti u Bruxellesu krajem veljače je dana iz Sarajeva stigao neuobičajeno oštar, detaljan i uvjerljiv demarš. Povod je, kako se navodi, hrvatska „ilegalna ratna odluka od 2. veljače 1994. o prisvajanju morskog teritorija Bosne i Hercegovine“, te druga jednostrana odluka skorijeg datuma – ona o početku gradnje Pelješkog mosta, javila je Al Jazeera.
Europskoj izvršnoj vlasti se u demaršu zamjera “zbog pristrasnog upuštanja u realizaciju ovog inat-infrastrukturnog projekta na jugu Hrvatske, te zbog ishitrenog i nepromišljenog involviranja Europske komisije u sumnjivo sufinanciranje Pelješkog mosta sa čak 357 milijuna eura iz evropskih kohezijskih fondova, odnosno iz džepova europskih građana“.
Osim predsjedniku Europske komisije Jean-Claude Junckeru, vrlo pregledna elaboracija svih najvažnijih povijesnih, geopolitičkih i međunarodno-pravnih aspekata ovog problema, stigla je i predsjedniku Europskog vijeća Donaldu Tusku, predsjedniku Europskog parlamenta Antoniju Tajaniju, potpredsjednici Europske komisije i visokoj predstavnici za vanjsku i sigurnosnu politiku Federici Mogherini i cijeloj listi nižerangiranih europskih dužnosnika kojima je Bosna i Hercegovina u opisu posla.
Poštu iz Sarajeva potpisali su predsjednik Pomorskog društva Bosne i Hercegovine dr. sc. Izet Bajrambašić i predsjednik Upravnog odbora društva, Mirza Hurtić.
Iz EU 357 milijuna eura za Pelješki most
Europska komisija odobrila je u 2017. godini sufinanciranje izgradnje Pelješkog mosta u 85-postotnom iznosu (357 od 420 milijuna eura ukupno prihvatljivih troškova). Sufinanciranje iz EU odnosi se i na sam most duljine 2,4 kilometra, i na pristupne ceste na Pelješcu u duljini od 12 kilometara, i na obilaznicu Stona.
Izvor: Bljesak.info
FINANSIJE
Ulaganja u fondove i postupanje u vrijeme pada tržišta

Ulaganje u investicione fondove postalo je popularan način štednje i ostvarivanja prinosa za mnoge ulagače. Međutim, kao i svako ulaganje, i ono nosi određeni nivo rizika, naročito kada su u pitanju fondovi koji ulažu u akcije svjetskih kompanija.
U posljednje vrijeme svjedočimo padu vrijednosti na svjetskim berzama, što se direktno odrazilo i na vrijednost udjela u fondovima koji ulažu u akcije. Investitori koji su svoj novac uložili u ove fondove mogu trenutno vidjeti negativne prinose, što često izaziva zabrinutost i razmišljanje o povlačenju sredstava. Ipak, važno je razumjeti da su ovakve situacije sastavni dio tržišnih ciklusa.
Za razliku od fondova koji ulažu u akcije, obveznički fondovi ili alternativni fondovi, poput onih koji se bave davanjem zajmova nisu značajno pogođeni trenutnim tržišnim kretanjima. Njihovi prinosi su stabilniji jer se zasnivaju na prihodima od kamata i otplata zajmova, što ih čini manje volatilnim u ovakvim situacijama.
Šta učiniti kada tržište pada?
U ovakvim trenucima, najvažnije je ostati pribran i ne donositi ishitrene odluke. Tržišta imaju prirodan tok – nakon pada uglavnom slijedi oporavak, a istorija je više puta pokazala da su strpljivi investitori na kraju često nagrađeni.
Jedan od načina za ublažavanje rizika jeste diverzifikacija – odnosno raspodjela sredstava na više vrsta fondova, uključujući akcijske, obvezničke, mješovite i alternativne fondove. Na taj način se smanjuje zavisnost od jednog tržišta ili sektora, a portfelj postaje otporniji na negativne oscilacije.
Zaključak
Pad tržišta, iako može djelovati zabrinjavajuće, prirodan je dio investicionog procesa. Ulaganje treba posmatrati kao dugoročan cilj, a ne kao sredstvo za brzu zaradu. Ključ uspjeha leži u diverzifikaciji i strpljenju – dvije najvažnije strategije koje pomažu investitorima da izdrže turbulentna vremena i ostvare pozitivne rezultate na duže staze.
EKONOMIJA
“Fundamental” u Banjaluci: Narodne obveznice prilika za sigurno ulaganje

Odluka Vlade Republike Srpske o prvoj emisiji narodnih obveznica predstavlja kvalitetno i sigurno ulaganje, te priliku za privlačenje novih investitora na tržište kapitala, poruka je panelista i učesnika današnje investicione konferencije “Fundamental” u Banjaluci.
Predsjednik Komisije za hartije od vrijednosti Srbije Marko Janković ocijenio je da narodne obveznice znače i sigurno ulaganje kada se rangiraju različiti rizici u investiranjima.
Janković je istakao da i Srbija razmišlja o narodnim obveznicama, kao i da Ministarstvo finansija analizira mogućnosti da se takve obveznice pojave na tržištu Srbije.
“Vidimo da su zemlje regiona već emitovale te vrste obveznica sa dobrim rezultatima”, rekao je Janković novinarima u Banjaluci.
On je naveo da Srbija ima usklađenu regulativu sa evropskim direktivama, kao i da se kontinuirano radi na inovacijama, kako bi tržište kapitala bilo u rangu sa evropskim.
Predsjednik Komisije za hartije od vrijednosti Republike Srpske Ognjen Mihajlović naglasio je da su sve dosadašnje emisije obveznica bile prikazane na transparentan način, kao i da su građani koji su više upućeni i do sada kupovali obveznice.
Prema njegovim riječima, emisija narodnih obveznica je usmjerena na fizička lica, odnosno običnog građanina.
“Ovaj pilot projekat treba ljudima da približi i da im pokaže šta su štedne obveznice. Vjerujem da će ovaj projekat biti uspješan”, smatra Mihajlović.
On je naveo da će na današnjoj investicionoj konferenciji biti prezentovani određeni podaci o tržištu, te regulatorni okvir.
“Preživjeli smo transformaciju investicionih fondova, mijenjali smo zakone, omogućili nove proizvode i vjerujem da ćemo iduće godine usvojiti nove zakone koji bi u potpunosti bili usklađeni sa evropskim direktivama, te bi stvorili jednu investicionu situaciju koja obavezuje ovlaštene učesnike kako bi nadzor bio efikasniji”, pojasnio je Mihajlović.
On je rekao da je u planu novi zakon o tržištu kapitala, kao i priprema zakona o alternativnim fondovima.
Investiciona konferenciju “Fundamental” okupila je u Banjaluci oko 200 je učesnika iz Srbije, Hrvatske i BiH.
Svečanom otvaranju konferencije prisustvovali su srpski član i predsjedavajuća Predsjedništva BiH Željka Cvijanović, ministar finansija Republike Srpske Zora Vidović i ministar finansija i trezora u Savjetu ministara Srđan Amidžić.
Investicionu konferenciju “Fundamental”, čiji je cilj promocija investiranja, organizuje Udruženje društava za upravljanje investicionim fondovima pri Privrednoj komori Republike Srpske.
Cvijanović: U institucijama Srpske uvijek ćete imati pouzdanog partnera
Srpski član i predsjedavajuća Predsjedništva BiH Željka Cvijanović istakla je na svečanom otvaranju investicione konferencije “Fundamental” u Banjaluci da je ovaj događaj snažan podsticaj za ekonomski napredak, inovacije i jačanje saradnje, te da će u institucijama Republike Srpske uvijek imati partnera.
Cvijanovićeva je izrazila nadu da će diskusije u okviru konferencije donijeti korisne zaključke koji će imati potencijal da doprinesu daljem razvoju tržišta kapitala i privrede u Republici Srpskoj.
“U institucijama naše Republike, koje su u u potpunosti posvećene realizaciji navedenih ciljeva, uvijek ćete imati iskrenog i pouzdanog partnera”, naglasila je Cvijanovićeva u obraćanju.
Ona je ocijenila da ovaj događaj nije samo prilika za razmjenu znanja i iskustava, već istovremeno i snažan podsticaj za ekonomski napredak, inovacije i jačanje saradnje u ovom dinamičnom i izazovnom okruženju.
“Uvijek sam srećna kada su Banjaluka i Republika Srpska domaćini ovako značajnih i dobro organizovanih manifestacija regionalnog karaktera, kao što je konferencija `Fundamental`”, zaključila je Cvijanovićeva.
Vučenović: Konkretno o investiranju i tržištu kapitala
Investiciona konferencija “Fundamental”, koja je danas otvorena u Banjaluci, daće mnoge odgovore na pitanja investiranja i tržišta kapitala u Republici Srpskoj, izjavio je izvršni direktor Društva za upravljanje investicionim fondovima Zoran Vučenović.
“Ovo je prva konferencija tržišta kapitala u Republici Srpskoj i očekujemo da će ona biti prvi korak u širem razvoju ovog tržišta”, rekao je Vučenović novinarima.
SRNA
INVESTICIJE
Eksproprijacija zemljišta za aerodrom u Trebinju biće završena 2025. godine

Eksproprijacija zemljišta za potrebe izgradnje aerodroma u Trebinju, biće završena 2025. godine, saopšteno je nakon sjednice Vlade Republike Srpske koja je održana u Banjaluci.
Vlada je na sjednici utvrdila Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o posebnom postupku eksproprijacije radi izgradnje aerodroma u Trebinju, po hitnom postupku, a zakon će, kako je navedeno, biti donesen iz razloga što postupci eksproprijacije u 2020. godini nisu ni mogli biti započeti zbog pandemije virusa korona.
– Odnosno, bili su usporeni zbog pandemije izazvane virusom kovid 19, te će se oni okončati u 2025. godini, a sve s ciljem izgradnje aerodroma i realizacije jednog ovakvog složenog projekta koji je od opšteg interesa za Republiku Srpsku – naglašeno je iz vladinog kabineta za odnose s javnošću.
-
NEKRETNINE1 godina prije
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
NOVOSTI9 meseci prije
Učesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
EKOLOGIJA1 godina prije
Hoće li rudnik litijuma ugroziti stanovnike Tuzle?
-
BIZNIS1 godina prije
Telekom Srpske ili BH Telecom: Ko trenutno vrijedi više!?
-
PROMO1 godina prije
Savremeni pristup stomatologiji – TB Dent Trebinje
-
TEHNOLOGIJA1 godina prije
Miškovićev „Ananas“ ulazi na tržište BiH
-
GRAĐEVINARSTVO1 godina prije
Nijemci će graditi najveću zgradu u Republici Srpskoj
-
EKOLOGIJA1 godina prije
Šta će biti sa eksploatacijom litijuma u Loparama