INVESTICIJE
Nastavljena izgradnja Istočnog tranzita u Banjoj Luci
Izgradnja nove dionice Istočnog tranzita, vrijedne 1,5 miliona KM, započela je danas u Obilićevu, u okviru velikog investicionog ciklusa „Banja Luka se gradi“.
Banja Luka bi, tako, više od tri decenije od začetka ovog projekta trebala dobiti novu obilaznicu, koja bi trebala znatno rastereti saobraćaj u ovom dijelu grada. U godinama iza nas, projekt je bio blokiran zbog neriješenih imovinsko – pravnih odnosa, a posao je nastavljen prošle godine, izgradnjom dionice od „As marketa“ do Krfske ulice. Danas, projekt se nastavlja izgradnjom nedostajućih 285 metara, na potezu od pravoslavne crkve do stadiona FK „Naprijed“.
Gradonačelnik Igor Radojičić, koji je sa direktorom „Puteva RS“ Nenadom Nešićem obišao gradilište, podsjetio je da je projekat Istočnog tranzita svojevremeno zamišljen kao obilaznica oko grada. Međutim, zbog intenzivne izgradnje i višedecenijske blokade radova, danas je više riječ o gradskom bulevaru, nego o obilaznici.
„Grad Banja Luka je finansirao rješavanje preostalih imovinsko-pravnih poslova, te obezbjedio sredstva za izgradnju pješačkih i biciklističkih staza, pripadajuće javne rasvjete i oborinske kanalizacije, kao i zacjevljenje Đurđevačkog potoka. S druge strane, „Putevi“ će finansirati izgradnju kolovoza“, kazao je Radojičić.
Direktor „Puteva“ Nenad Nešić naglasio je da će, po izgradnji ove dionice, profunkcionisati Istočni tranzit i da to, u praksi, znači da sav teretni saobraćaj iz pravca Šipova i Mrkonjića može biti preusmjeren na ovu saobraćajnicu.
On je podsjetio da je izvođač radova, preduzeće „Kozaraputevi“, dužno da ovu dionicu izgradi za 180 dana.
Darko Milaković, predsjednik Savjeta Mjesne zajednice Obilićevo, istakao je da je na području ovog naselja u protekle dvije i po godine pokrenut i realizovan niz, velikih infrastrukturnih projekata.
„Svakako, projekt izgradnje Istočnog tranzita je najznačajniji među njima. Kad tranzit bude okončan, biće riješen najveći problem Obilićeva, uključujući i završetak radova na Zelenom mostu“, rekao je Milaković.
Prema projektu, dio radova će zahvatiti i postojeću saobraćajnicu na spoju Krfske i Kalamegdanske ulice, pošto će doći do proširenja jedne saobraćajne trake na starom dijelu tranzita i rehabilitacije postojećeg kolovoza u dužini od 185 metara. Uporedo s tim, u ovoj godini bi trebale biti sagrađene biciklističke i pješačke staze uz dionicu Istočnog tranzita, koja je sagrađena prošle godine. Pored toga, biciklistička i pješačka staza biže izgrađena i kroz drvored koji vodi od „Euro benc pumpe“ do Rebrovačke crkve. Time će se dobiti tzv. istočna biciklistička staza, koja će se protezati sve do Trapista.
Za Banju Luku, gradnja ove dionice Istočnog tranzita je od izuzetne važnosti, ne samo što će u budućnosti znatno rasteretiti saobraćaj, nego i što je riječ o spoju Zapadnog i Istočnog tranzita preko novog mosta koji se gradi na lokaciji Zelenog mosta. Na taj način napraviće se obilaznica oko grada, odnosno dio saobraćaja iz pravca Mrkonjić Grada prema Čelincu i Kotor Varošu preusmjeriće se preko navedene saobraćajnice, čime će se izbjeći saobraćanje vozila kroz uže gradsko jezgro.
Radojičić: „Penali“ zbog kašnjenja Zelenog mosta
Gradonačelnik Radojičić potvrdio je danas da je izvođač radova na izgradnji novog mosta na mjestu Zelenog mosta dostavio zahtjev za produženje roka za izgradnju, te naglasio da su male šanse da će taj zahtjev biti prihvaćen.
„Mislim da su male šanse za produženje roka, što znači da bi izvođač morao platiti penale. U svakom slučaju, sa ili bez penala očekujem da most bude gotov do Spasovdana. U suprotnom, to znači još veću štetu za izvođača“, rekao je Radojičić tokom današnjeg obilska gradilišta na Zelenom mostu.
On je istakao da je tačno da izvođač nije mogao radti na mostu u zimskom periodu, ali i naglasio da je rok već jednom produžen i da je nezadovoljan zbog toga što se u pojedinim intervalima nije radilo sa dovoljnim intezitetom, odgovarajućim brojem radnika i tehnike.
Izvor: Akta.ba
Projekat izgradnje Termobloka 7, kao najveće poslijeratne investicije u Bosni i Hercegovini, mogao bi se označiti već sada propalom investicijom.
Projekat je zvanično započet 2006. godine, a vrijednost je bila 722 miliona eura.
Tokom godina je bilo mnogo pregovaranja i dogovaranja sa austrijskim, njemačkim, švicarskim i japanskim kompanijama te izlazaka pojedinih kompanija iz projekta, a 2014. godine je ugovor potpisan s kineskim konzorcijem.
Značajna sredstva su ranije već utrošena, a s obzirom na to da ono što je započeto neće biti završeno, nadležni što prije moraju pronaći alternativu.
– Što se tiče Termobloka 7, definitivno je da se on neće graditi. Sad je pitanje hoćemo li ići u arbitražu ili ćemo postići neki sporazum s onima s kojima je bio potpisan ugovor oko toga – rekao je ove sedmice Nermin Nikšić, premijer FBiH (SDP), izvijestila je Federalna televizija.
Ispraćamo još jednu tešku godinu u koju su se slile posljedice globalnih kriza iz protekle tri, ali bez nagovještaja da bi u 2024. godini moglo biti bitno drugačije. Još početkom pandemije koronavirusa energenti i hrana pokazali su se kao ključni za svaku ekonomiju, a značaja snabdijevanja iz domaćih izvora svjesniji smo iz dana u dan.
„Generalno, energetika je oblast u kojoj su nam potrebne investicije, ali kroz obnovljive izvore energije. Prioritet su nam ulaganja u energiju i hranu. To su dvije grane koje svaka zemlja treba osigurati za svoje ljude. Znači, da imaju energije i da nisu gladni“, kaže Aziz Šunje, profesor Ekonomskog fakulteta UNSA-e.
Pravci razvoja
Mi smo mali i siromašan narod koji ne može investirati u visoke tehnologije, podsjeća Aleksa Milojević, ekonomski ekspert.
„Naša baza su prirodna bogatstva – prehrambena i drvna industrija te energetika. To su osnovni pravci našeg razvoja, a tek na tim osnovama moguće je kasnije očekivati više tehnološke nivoe „, pojašnjava Milojević.
Osnovni problem Bosne i Hercegovine je taj što nema vlastite izvore finansiranja, jer se vlasti zadužuju uglavnom za potrošnju, pa prihodi koje bismo mogli investirati odlaze u otplatu duga.
„Jedini izvor vlastite akumulacije je promjena načina raspolaganja prirodnim bogatstvima. Umjesto sadašnjih koncesija, koje su toliko niske i beznačajne, čak su mnogo niže od onih u afričkim zemljama, nekadašnjim kolonijama, ta prirodna bogatstva trebaju preći u ruke opština, a da renta za korištenje tih resursa, kao na Zapadu, dostiže čak i 90 posto neto dobiti. Tako bismo imali izvor za naše investicije. Ako ovako nastavimo da, koncesiono, praktično poklanjamo naša prirodna bogatstva, onda nam nema spasa“, ističe Milojević.
Ključna grana
Osim investicija u energetiku, u svim segmentima i svim vidovima proizvodnje energije, zatim transport, kao ključnu granu za plin i naftu, te proizvodnju hrane, Igor Gavran, ekonomski analitičar, prepoznaje još jednu stratešku granu bh. ekonomije s velikim mogućnostima.
„Ono što se, nažalost, čini izvjesnim jeste to da ne samo 2024. nego i narednih godina ulaganja u proizvodnju oružja, municije i vojne opreme imaju najbolju perspektivu“, smatra Gavran.
Očekivanja od države
Iz ugla države, profesor Šunje najznačajnijim smatra investiranje u poduzetničku infrastrukturu, kroz poticanje razvoja biznisa te poticanje poslovnog okruženja.
„Prva investicija je svakako obrazovanje. Zatim ulaganje u putnu i željezničku infrastrukturu, uz istovremeno realizaciju reformske agende, jer su nam potrebne reforme da uhvatimo priključak za EU“, ističe Šunje.
Nove tehnologije
Gavran dodaje da razvoj novih tehnologija, vještačke inteligencije i robotike, električnih vozila, infrastrukture i opreme, ima zagarantiranu ekspanziju, a atraktivnim smatra i investicije u nekretnine te eksploataciju litija, kobalta i drugih.
avaz.ba
Fabrika cementa Lukavac do kraja godine će da završi u rukama jednog od najbogatijih Mađara, Lorinca Meszarosa, kažu za Radio Slobodna Evropa (RSE) iz Meszaros grupe, koja okuplja firme ovog biznismena.
Njega prate kritike zbog bliskosti sa mađarskim premijerom Viktorom Orbanom.
Meszaros, koji je u Hrvatskoj vlasnik Nogometnog kluba Osijek i nekoliko luksuznih vila na Jadranu, ovom kupovinom prvi put ulazi na tržište Bosne i Hercegovine.
Magazin Forbes u svom profilu ovog biznismena navodi da je jedna od njegovih kompanija, Meszaros i Meszaros, veliki igrač u mađarskom građevinskom sektoru, zahvaljujući ugovorima koje dobija od državne vlasti.
Njegova Talentis grupa, koja je u sastavu Meszaros grupe, tokom ljeta je pokrenula proces kupovine jedne od najvećih bh. cementara od austrijske firme Asamer Baustoffe AG.
Austrijska firma je 2001., tokom privatizacije u BiH, kupila 51% vlasništva nad cementarom.
Potom je 2014. otkupila preostale dionice.
Savezno konkurencijsko vijeće Austrije je 7. novembra obaviješteno o prodaji 100% dionica Lukavac cementa, njegovih podružnica i 50% dionica u Rudniku krečnjaka Vijenac, kompaniji Talentis International Construction Investments Kft.
Fabrika cementa u Lukavcu je poznato, jedna od dvije velike cementare u BiH.
Počela je sa radom 1974. godine.
Kako navode na sajtu fabrike, godišnje može da proizvede 700.000 tona klinkera (materijala za izradu cementa) i više od 900.000 tona cementa.
Lukavačka fabrika i Tvornica cementa Kakanj na godišnjem nivou imaju prihode veće od 50 miliona eura.
Cementara u Kaknju je u vlasništvu njemačke multinacionalne kompanije Heidelberg Materials od 2000. godine.
U odgovoru za RSE iz Talentisa, rečeno je da su tokom ljeta potpisali pismo namjere da kupe Lukavac Cement.
Time su dobili „ekskluzivna prava za pregovaranje“.
Dodaju da će nastaviti sa svojim poslovnim aktivnostima na međunarodnom nivou.
„Kupovina Lukavac Cementa dalje će proširiti građevinski portfolio Meszaros Grupe, sa stabilnom kompanijom koja je izuzetno profitabilna u regiji, te će doprinijeti smanjenju nestašice sirovih materijala na domaćem tržištu“, navodi se u odgovoru.
Prema procjenama magazina Forbes, Lorinca Meszaros posjeduje bogatstvo vrijedno oko 1,6 milijardi dolara.
On je počeo tako što se bavio postavljanjem gasnih instalacija u gradiću Felchut, 25 kilometara zapadno od Budimpešte, mjestu gdje je odrastao današnji mađarski premijer Viktor Orban.
Nakon što je Orban po drugi put došao na mjesto premijera, 2010. godine, počeo je uspon Meszarosa.
Od 2011. do 2018. bio je i gradonačelnik ovog mjesta, uz podršku Orbanove stranke Fidesz.
Poznat je po citatu da su „Bog, sreća i Viktor Orban“ igrali ulogu u njegovom usponu.
seebiz.eu
Svakog dana u Sloveniju i Njemačku ode više od 35 radnika iz BiH
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
Nijemci će graditi najveću zgradu u Republici Srpskoj
-
NEKRETNINE2 meseca prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE8 meseci prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
BIZNIS1 godina prijeRodoljub Drašković odustaje od investicija u Trebinju
-
TEHNOLOGIJA1 godina prijeIzvoz IT sektora BiH premašio pola milijarde KM
-
NOVOSTI8 meseci prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
INVESTICIJE7 meseci prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
FINANSIJE5 meseci prijeVlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
FINANSIJE5 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca