FINANSIJE
Plata od 1.000 KM moguća početkom 2020. godine
BANJALUKA – Prosječna plata u Republici Srpskoj je za godinu dana porasla 56 maraka i u maju ove godine prešla prag od 900 maraka. Naime, sa 847 KM, koliko se u ovom dijelu zemlje isplaćivalo u maju 2018. godine, ona je u petom mjesecu ove godine iznosila 903 KM.
“To je prvi put da neto plata prelazi granicu od 900 KM i u maju ove godine u odnosu na isti mjesec prošle godine nominalni rast plate zabilježen je u svih 19 područja djelatnosti”, rekao je Jasmin Komić, v.d. direktora Republičkog zavoda za statistiku.
On je naglasio da je u odnosu na april nominalno veća za 0,7 odsto, a realno za 0,6 odsto.
Najviša prosječna plata od 1.385 KM u maju isplaćena je u oblasti finansijske i djelatnosti osiguranja, dok je najniža, 623 KM, isplaćena u djelatnosti građevinarstva.
Ipak, ovaj iznos je još daleko od hiljadu maraka, a što je cilj Vlade RS i poslovne zajednice, koji planiraju postići početkom naredne godine.
Novi značajniji rast se očekuje od 1. jula, kada na snagu stupa Zakon o podsticajima u privredi, a koji predviđa povrat doprinosa i do 70 odsto poslodavcima koji povećaju plate radnicima.
Podsjećamo, Radovan Višković, predsjednik Vlade Republike Srpske, rekao je prije nekoliko dana kako se veliki broj poslodavaca sprema za povećanje plata radnicima na osnovu ovog zakona.
Koliko će radnika dobiti povišicu, niko sa preciznošću ne može, a i ne želi da nagađa, ali svi su složni kako će to biti korak bliže zacrtanom cilju i prosječnoj plati čiji je iznos četvorocifren.
Saša Aćić, direktor Unije udruženja poslodavaca Republike Srpske, podsjeća kako je prosječna plata krenula značajnije rasti kada je podignut neoporezivi dio plate na koji su poslodavci dodatno povećali plate.
“Vjerujemo da ćemo u kraćem periodu, da li do Nove godine ili u prvih nekoliko mjeseci 2020. godine, stići do iznosa od 1.000 KM. To nije toliko jednostavno. Značajan zamajac po pitanju rasta plata u privredi očekujemo u avgustu, što će se odraziti i na prosječnu platu”, kaže Aćić.
On očekuje da će se stupanjem na snagu Zakona o podsticajima u privredi smanjiti stepen neformalne ekonomije, tačnije da će poslodavci koji su dio plate radnicima isplaćivali u koverti biti stimulisani da svoje poslovanje formalizuju, odnosno dovedu u zakonske okvire.
Podsjećamo, novim zakonom određeno je da će se povrat poreza od 30 odsto vršiti za radnike koji imaju plate od 450 do 550 KM, a za one sa platama iznad tog iznosa 70 odsto od uplaćenih doprinosa.
Inače, treba napomenuti da rast plata prati i povećanje cijena proizvoda i usluga.
Najveći procentualni rast cijena od četiri odsto u maju ove godine u odnosu na isti mjesec lani zabilježen je kod stanovanja usljed većih cijena čvrstih goriva i plina.
Izvor: Nezavisne novine
Vodeća kriptovaluta zadnji je put bila viša za 12% na 89.100 USD, prema Coin Metricsu. Ranije u ponedjeljak porastao je čak do 89.623,00 dolara. Mnogi ulagači očekuju da će njegova cijena nastaviti s novim rekordima na putu do 100.000 dolara kasnije ove godine.
“Bitcoin je sada u modusu otkrivanja cijene nakon što je rano prošle srijede ujutro probio rekorde svih vremena kada je službeno objavljeno da je Trump pobijedio na izborima”, rekao je Mike Colonnese, analitičar u H.C. Wainwright.
„Vjerojatno će se snažno pozitivno raspoloženje zadržati do kraja 2024. i [mi] vidimo da bi cijene bitcoina potencijalno mogle doseći šesteroznamenkasti broj do kraja ove godine“, dodao je.
Kripto ulagači navijaju za obećanja novoizabranog predsjednika Donalda Trumpa da će regulatorno okruženje učiniti poticajnijim, pa čak i prijateljskim prema kripto poduzećima, koja su se dugo borila s nedostatkom jasnoće pravila puta, javlja Seebiz.
Dok se bitcoin već dugo smatra sigurnom imovinom u Washingtonu – to jest, ne podliježe zakonima o vrijednosnim papirima – dugi rep kriptovaluta i startupa povezanih s kripto valutom djeluje u rizičnoj sivoj zoni.
„To je upravo pomaknuto za 180 stupnjeva“, rekao je Matt Hougan, glavni investicijski direktor Bitwise Asset Managementa, za CNBC. „Sada smo u pozitivnom regulatornom okruženju, sada imamo vjetar u leđa zbog toga, a to dolazi u slučaju tržišta koje je već bilo na tržištu bikova… to će nas gurnuti gore.“
Eterom se u ponedjeljak navečer trgovalo više za 5,8%. Token za plaćanje XRP porastao je za gotovo 4%, a token povezan s projektom decentraliziranog financiranja Polygon porastao je za više od 4%. Dogecoin je bio jedan od najvećih dobitnika – vjerojatno zbog svoje povezanosti s Elonom Muskom, koji je pomogao da Trump bude izabran. Porasla je za 38%.
Na tržištu dionica, Coinbase i MicroStrategy dobili su oko 3%, odnosno 5%, u produljenom trgovanju. Na redovitoj sjednici u ponedjeljak, Coinbase je porastao za 19% i trgovao se iznad 300 dolara prvi put od 2021. Sada je to oko 6% u odnosu na najvišu vrijednost iz te godine.
Trgovci i analitičari slažu se da je ovo povećanje tek na početku.
“Čini se da postoji zračni jaz između prethodnih [bitcoin] najviših vrijednosti svih vremena oko 72.000 dolara i 100.000 dolara”, rekao je Hougan. “Teško je točno vidjeti što bi natjeralo prodavače da uđu na ovo tržište i zaustave zamah prije nego što dođemo do te razine. Naravno, nema nikakvih garancija. Mogli ste vidjeti povlačenja, ali mi smo u novom ciklusu kripto tržišta. … Mislim da smo u pravu što smo optimistični i da je predrasuda još uvijek na pozitivnoj strani.”
Fond zdravstvenog osiguranja (FZO) RS platiće firmama MMSCODE iz Banjaluke i Core iz Sarajeva 3,7 mil KM za trogodišnje održavanje Integrisanog zdravstvenog informacionog sistema (IZIS).
Rezultat je to tendera koji je sproveo Fond zdravstvenog osiguranja (FZO) RS na osnovu kojeg se potpisuje trogodišnji ugovor.
U odluci o izboru najpovoljnijeg ponuđača je navedeno da se prihvata ponuda grupe ponuđača MMSCODE iz Banjaluke i Core iz Sarajeva u vrijednosti od 3.753.529 KM sa pripadajućim porezima.
Prihvaćena ponuda, koja je ujedno bila i jedina, je za 2.171 KM niža u odnosu na sredstva koja su bila predviđena tenderom (3.755.700 KM sa PDV-om).
Kako je Capital ranije pisao, Fond je kroz ovogodišnji plan javnih nabavki uvećao sredstva za ove namjene.
Prvobitno je bilo predviđeno 680.000 KM bez PDV-a odnosno 795.600 sa PDV-om za ovu godinu. Sredinom godine je došlo do promjene plana javnih nabavki, pa su u Fondu odlučili da se redovno održavanje IZIS-a obezbijedi kroz trogodišnji ugovor, a za te namjene su planirali 3,2 mil KM bez PDV-a ili 3,75 miliona sa pripadajućim porezom.
To znači da će se na godišnjem nivou za ove namjene izdvajati oko 1,2 mil KM, što je oko 400.000 KM više od prvobitnog plana.
Nakon izmjene plana objavljen je tender za izbor izvođača na kojem su se pojavile samo navedene firme.
Podsjećanja radi, IZIS je plaćen 26 mil KM kompanijama MMSCode, Lanaco i Ericsson Nikola Tesla iz Zagreba koje su radile na njegovom kreiranju i implementaciji.
Kompletan razvojni put IZIS-a, kako navodi Capital, pratili su problemi. Od prvog dana sistem se pokazao kao neefikasan i neprilagođen doktorima koji su mjesecima negodovali zbog komplikacija i nepovezanosti sa drugim zdravstvenim ustanovama.
Inače, IZIS je krajem prošle godine bio na meti hakerskog napada zbog čega je cijeli sistem ove godine često bio van funkcije.
Vlada Republike Srpske ponovo se juče zadužila na Banjalučkoj berzi za nešto više od 10 miliona KM prodajom 10.000 obveznica.
Prema izvještaju o rezultatima aukcije 68. emisije obveznica, rok dospijeća je pet godina a kamata 6%.
Ukupno je bilo 19.123.424 KM pristiglih ponuda, dok je ukupna prodajna vrijednost obveznica iznosila 10.076.000 mil KM.
Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar
Grad Mostar od prodaje vinjeta zaradio 1.5 milijuna KM
Bitcoin skočio na 90.000 dolara po prvi put u povijesti
-
NEKRETNINE8 meseci prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI3 meseca prijeUčesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE11 meseci prijeVlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
INVESTICIJE1 godina prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
NOVOSTI1 godina prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
POLJOPRIVREDA1 godina prijeProizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu
-
FINANSIJE11 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca