FINANSIJE
Prosječna neto plata u junu u RS iznosila 910 KM
Prosječna mjesečna neto plata zaposlenih u Republici Srpskoj u junu je iznosila 910 KM i nominalno je veća za 0,8 odsto u odnosu na maj, dok je u odnosu na jun prošle godine nominalno veća za 7,1 odsto, podaci su Republičkog zavoda za statistiku.
Najviša prosječna neto plata isplaćena u junu bila je u području finansijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja i iznosila je 1.404 KM, dok je najniža prosječna neto plata u junu isplaćena u području umjetnost, zabava i rekreacija u iznosu od 625 KM, saopšteno je iz Republičkog zavoda za statistiku.
U junu je, u odnosu na juni prošle godine, nominalni rast plate nakon oporezivanja zabilježen u svih 19 područja, od čega najviše u područjima administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti 19,3 odsto, poslovanje nekretninama 18,5 odsto i ostale uslužne djelatnosti 14,4 odsto.
Cijene proizvoda i usluga koje se koriste za ličnu potrošnju u Republici Srpskoj, mjerene indeksom potrošačkih cijena u junu, u odnosu na prethodni mjesec, u prosjeku su niže za 0,6 odsto, dok su na godišnjem nivou u prosjeku više za 0,3 odsto.
Najveći rast cijena u junu, u odnosu na isti mjesec prethodne godine, zabilježen je u oblasti stanovanje od 3,7 odsto usljed viših cijena u grupama plin od 11,6 odsto i čvrsta goriva od 8,1 odsto.
U oblasti alkoholna pića i duvan zabilježen je rast od 3,2 odsto zbog viših cijena u grupi duvan od 4,5 odsto i žestoka alkoholna pića od 1,2 odsto.
U oblasti rekreacija i kultura povećanje na godišnjem nivou iznosi 1,4 odsto zbog viših cijena u grupi usluge rekreacije i sporta od 3,4 odsto i u grupi novine, knjige i kancelarijski materijal od 2,6 odsto.
U oblasti zdravstvo povećanje na godišnjem nivou iznosi 1,3 odsto zbog viših cijena u grupi farmaceutski proizvodi od dva odsto.
U okviru oblasti hrana i bezalkoholna pića zabilježen je rast od 0,8 odsto usljed viših cijena u grupama hljeb i žitarice od 3,7 odsto i svježe povrće od 2,6 odsto.
Više cijene u junu u odnosu na isti mjesec lani zabilježene su i u oblasti restorani i hoteli od 0,6 odsto i u oblasti komunikacije od 0,2 odsto.
U oblastima namještaj, pokućstvo i obrazovanje cijene su u prosjeku ostale nepromijenjene, navodi se u saopštenju Republičkog zavoda za statistiku.
Najveći pad cijena u junu u odnosu na lani, zabilježen je u oblasti odjeća i obuća od 13 odsto, najviše zbog sezonskih sniženja konfekcije i obuće tokom godine, zatim u oblasti ostala dobra i usluge od 1 odsto, usljed nižih cijena u grupama osiguranje od 5,1 odsto i lični predmeti od 4,4 odsto.
Niže cijene, od 0,2 odsto, zabilježene su i u oblasti prevoz.
Desezonirana industrijska proizvodnja u junu je, u odnosu na maj, veća za 1,8 odsto.
U istom periodu u području vađenje ruda i kamena ostvaren je rast od 11,5 odsto i u području prerađivačka industrija rast od 2,1 odsto, dok je u području proizvodnja i snabdijevanje električnom energijom, gasom, parom i klimatizacija zabilježen pad od 1,7 odsto.
Kalendarski prilagođena industrijska proizvodnja u junu je u poređenju sa istim mjesecom 2018. godine manja za 8,2 odsto.
Broj zaposlenih u industriji u junu je u odnosu na maj veći za 0,1 odsto, dok je u odnosu na isti mjesec prošle godine manji za 0,5 odsto, a u odnosu na prosječan mjesečni broj zaposlenih u 2018. godini ostao je nepromijenjen.
Pokrivenost uvoza izvozom u periodu od januara do juna iznosila je 76,9 odsto.
U junu je ostvaren izvoz u vrijednosti od 310 miliona KM i uvoz u vrijednosti od 396 miliona KM.
U okviru ukupno ostvarene robne razmjene Republike Srpske sa inostranstvom u junu, procenat pokrivenosti uvoza izvozom iznosio je 78,2 odsto.
U periodu od januara do juna ostvaren je izvoz u vrijednosti od milijardu i 807 miliona KM, što je za jedan odsto manje u odnosu na isti period prethodne godine.
Uvoz je, u istom periodu, iznosio dvije milijarde i 350 miliona KM, što je za 6,9 odsto manje u odnosu na isti period lani.
Procenat pokrivenosti uvoza izvozom za period od januara do juna iznosio je 76,9 odsto.
U pogledu geografske distribucije robne razmjene Republike Srpske sa inostranstvom, u periodu od januara do juna, najviše se izvozilo u Italiju, i to u vrijednosti od 291 milion KM, odnosno 16,1 odsto i u Srbiju 228 miliona KM, odnosno 12,6 odsto od ukupno ostvarenog izvoza.
U istom periodu, najviše se uvozilo iz Srbije, i to u vrijednosti od 428 miliona KM, odnosno 18,2 odsto i iz Italije, u vrijednosti od 335 miliona KM, odnosno 14,3 odsto od ukupno ostvarenog uvoza.
Vodeća kriptovaluta zadnji je put bila viša za 12% na 89.100 USD, prema Coin Metricsu. Ranije u ponedjeljak porastao je čak do 89.623,00 dolara. Mnogi ulagači očekuju da će njegova cijena nastaviti s novim rekordima na putu do 100.000 dolara kasnije ove godine.
“Bitcoin je sada u modusu otkrivanja cijene nakon što je rano prošle srijede ujutro probio rekorde svih vremena kada je službeno objavljeno da je Trump pobijedio na izborima”, rekao je Mike Colonnese, analitičar u H.C. Wainwright.
„Vjerojatno će se snažno pozitivno raspoloženje zadržati do kraja 2024. i [mi] vidimo da bi cijene bitcoina potencijalno mogle doseći šesteroznamenkasti broj do kraja ove godine“, dodao je.
Kripto ulagači navijaju za obećanja novoizabranog predsjednika Donalda Trumpa da će regulatorno okruženje učiniti poticajnijim, pa čak i prijateljskim prema kripto poduzećima, koja su se dugo borila s nedostatkom jasnoće pravila puta, javlja Seebiz.
Dok se bitcoin već dugo smatra sigurnom imovinom u Washingtonu – to jest, ne podliježe zakonima o vrijednosnim papirima – dugi rep kriptovaluta i startupa povezanih s kripto valutom djeluje u rizičnoj sivoj zoni.
„To je upravo pomaknuto za 180 stupnjeva“, rekao je Matt Hougan, glavni investicijski direktor Bitwise Asset Managementa, za CNBC. „Sada smo u pozitivnom regulatornom okruženju, sada imamo vjetar u leđa zbog toga, a to dolazi u slučaju tržišta koje je već bilo na tržištu bikova… to će nas gurnuti gore.“
Eterom se u ponedjeljak navečer trgovalo više za 5,8%. Token za plaćanje XRP porastao je za gotovo 4%, a token povezan s projektom decentraliziranog financiranja Polygon porastao je za više od 4%. Dogecoin je bio jedan od najvećih dobitnika – vjerojatno zbog svoje povezanosti s Elonom Muskom, koji je pomogao da Trump bude izabran. Porasla je za 38%.
Na tržištu dionica, Coinbase i MicroStrategy dobili su oko 3%, odnosno 5%, u produljenom trgovanju. Na redovitoj sjednici u ponedjeljak, Coinbase je porastao za 19% i trgovao se iznad 300 dolara prvi put od 2021. Sada je to oko 6% u odnosu na najvišu vrijednost iz te godine.
Trgovci i analitičari slažu se da je ovo povećanje tek na početku.
“Čini se da postoji zračni jaz između prethodnih [bitcoin] najviših vrijednosti svih vremena oko 72.000 dolara i 100.000 dolara”, rekao je Hougan. “Teško je točno vidjeti što bi natjeralo prodavače da uđu na ovo tržište i zaustave zamah prije nego što dođemo do te razine. Naravno, nema nikakvih garancija. Mogli ste vidjeti povlačenja, ali mi smo u novom ciklusu kripto tržišta. … Mislim da smo u pravu što smo optimistični i da je predrasuda još uvijek na pozitivnoj strani.”
Fond zdravstvenog osiguranja (FZO) RS platiće firmama MMSCODE iz Banjaluke i Core iz Sarajeva 3,7 mil KM za trogodišnje održavanje Integrisanog zdravstvenog informacionog sistema (IZIS).
Rezultat je to tendera koji je sproveo Fond zdravstvenog osiguranja (FZO) RS na osnovu kojeg se potpisuje trogodišnji ugovor.
U odluci o izboru najpovoljnijeg ponuđača je navedeno da se prihvata ponuda grupe ponuđača MMSCODE iz Banjaluke i Core iz Sarajeva u vrijednosti od 3.753.529 KM sa pripadajućim porezima.
Prihvaćena ponuda, koja je ujedno bila i jedina, je za 2.171 KM niža u odnosu na sredstva koja su bila predviđena tenderom (3.755.700 KM sa PDV-om).
Kako je Capital ranije pisao, Fond je kroz ovogodišnji plan javnih nabavki uvećao sredstva za ove namjene.
Prvobitno je bilo predviđeno 680.000 KM bez PDV-a odnosno 795.600 sa PDV-om za ovu godinu. Sredinom godine je došlo do promjene plana javnih nabavki, pa su u Fondu odlučili da se redovno održavanje IZIS-a obezbijedi kroz trogodišnji ugovor, a za te namjene su planirali 3,2 mil KM bez PDV-a ili 3,75 miliona sa pripadajućim porezom.
To znači da će se na godišnjem nivou za ove namjene izdvajati oko 1,2 mil KM, što je oko 400.000 KM više od prvobitnog plana.
Nakon izmjene plana objavljen je tender za izbor izvođača na kojem su se pojavile samo navedene firme.
Podsjećanja radi, IZIS je plaćen 26 mil KM kompanijama MMSCode, Lanaco i Ericsson Nikola Tesla iz Zagreba koje su radile na njegovom kreiranju i implementaciji.
Kompletan razvojni put IZIS-a, kako navodi Capital, pratili su problemi. Od prvog dana sistem se pokazao kao neefikasan i neprilagođen doktorima koji su mjesecima negodovali zbog komplikacija i nepovezanosti sa drugim zdravstvenim ustanovama.
Inače, IZIS je krajem prošle godine bio na meti hakerskog napada zbog čega je cijeli sistem ove godine često bio van funkcije.
Vlada Republike Srpske ponovo se juče zadužila na Banjalučkoj berzi za nešto više od 10 miliona KM prodajom 10.000 obveznica.
Prema izvještaju o rezultatima aukcije 68. emisije obveznica, rok dospijeća je pet godina a kamata 6%.
Ukupno je bilo 19.123.424 KM pristiglih ponuda, dok je ukupna prodajna vrijednost obveznica iznosila 10.076.000 mil KM.
Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar
Grad Mostar od prodaje vinjeta zaradio 1.5 milijuna KM
Bitcoin skočio na 90.000 dolara po prvi put u povijesti
-
NEKRETNINE8 meseci prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI3 meseca prijeUčesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE11 meseci prijeVlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
INVESTICIJE1 godina prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
NOVOSTI1 godina prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
POLJOPRIVREDA1 godina prijeProizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu
-
FINANSIJE11 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca