FINANSIJE
Bristolska funta – valuta koja treba da pokaže šta novac čini ljudima
Britanski grad Bristol već godinama ima svoju valutu, a razlog za to je da se ljudima pokaže šta novac čini. U ovom slučaju je ekološka ideja da se kupuju samo lokalni proizvodi.
Bristol je već dugo predvodnik kada je riječ o alternativnim pokretima. Poznat je po svojim hipijima, gradskim farmama, po angažovanom uličnom umjetniku Banksiju..
A poznat je i po projektu koji je počeo još prije sedam godina: Bristol ima svoj novac – bristolsku funtu.
Da li je to novac? Ono što se definiše kao univerzalno prihvaćeno sredstvo naplate potraživanja. Čime može da se kupuje roba, da se vrate dugovi. Ono što može da se štedi. Bristolska funta je velikim dijelom prihvaćena u Bristolu – a građane očito ne zanima to što se njime ne trguje na berzi u Hongkongu ili Buenos Ajresu.
Pokoji ekonomista će podsmješljivo da primijeti da tim novcem ne može da se trguje ni u Londonu, pa kakav je to onda novac?
Ali i takvom ekonomisti posle malo razmišljanja neće više biti do podsmjeha. Novac ne poznaje geografiju, kao što ni zajednička valuta zemalja eurozone ne zna za državne granice. U osnovi korišćenja novca je – dogovor.
Dobro i za privredu i za životnu sredinu
“Ako razmišljate ekonomski, onda to znači da novac ostaje na ovom području i završava cirkulišući u samo jednom gradu”, kaže jedan trgovaci dodaje:
“Zato to po meni ima smisla i podsticajno je za lokalnu privredu”.
Bristolskom funtom se plaćaju samo proizvodi nastali u Bristolu.
Zato nije čudo što se ideja sa lokalnom valutom zapatila u gradu koji je uvjek bio utočište alternativaca.
Gradska farma Verburg je, na primjer, nastala početkom sedamdesetih godina kao utočište tadašnje “djece cvijeća” koja su tamo uzgajala ekološke proizvode.
Ona redovno snabdijeva lokalne preduzetnike. Bristolska funta je logično proistekla iz tog sistema, objašnjava predstavnica farme Verburg, Sara Flint:
“Svako zna: sada imam ovaj novac i potrošiću ga na lokalne proizvode. Važno je imati pred očima taj lokalni koncept”.
Naravno da je tačno i da je čitav sistem udaljen samo pola koraka od puke trampe, odnosno, robne razmjene. Nešto slično već postoji u raznim alternativnim komunama koje hoće da imaju i troše samo onoliko koliko im je zaista potrebno. Naravno da ima i stvari koje su nam potrebne a dolaze izdaleka, na primjer benzin ili nafta. Ali, na ovaj način se podstiče razmišljanje o tome šta nam je zaista potrebno iz dalekog svijeta, a ono, pak, podstiče zaštitu životne sredine.
Trgovački lanci tu dolaze do svojih granica
Sijaran Mandi je jedna od kreatorki bristolske funte. Ona kaže da tu valutu koristi mreža od oko 2000 preduzetnika i radnji.
“Da bi snabdijevanje hranom i drugim proizvodima ostalo na jednom području i da bi se izbegla potrošnja energije za njen transport iz čitavog svijeta, mora se intervenisati u samom sistemu i različitim sektorima ekonomije. To je bio jedan od razloga za nastanak bristolske funte”, kaže Mandi.
Ova valuta je nastala posle pobune do koje je došlo kada je Tesko, najveći trgovinski lanac u Velikoj Britaniji, odlučio da otvori filijalu u četvrti Strouks kroft, poznatoj po svojoj alternativnoj sceni. Ideja je gotovo genijalno jednostavna, jer trgovinski lanci uvjek pobjeđuju jer proizvode nude po jevtinijoj cijeni od manjih radnji.
I takvi lanci su otkrili draž lokalnih i regionalnih proizvoda koje prodaju obično po nešto skupljoj cijeni od “običnih”. No, i za takvu prodaju im je potrebna saradnja sa velikim plantažama. To se vidi na primjeru paradajza.
Pojedinačni farmer je ubrao 200-300 kilograma. U kooperativi možda i nekoliko tona. Ali koncerni sa više stotina prodavnica traže partnere koji mogu da im obezbijede nekoliko desetina, možda i stotina, tona paradajza godišnje.
To znači da lokalni poljoprivrednici ne mogu da im posluže kao jaki partneri. Ali zato mogu da prodaju svoje proizvode neposrednom susejdstvu – za bristolske funte.
Lokalno, ali i sa “običnom” funtom
U Bristolu mnogi mali trgovci koriste lokalnu funtu. Oni koji to ne čine za to navode razne razloge poput stanovnice Bristla Karlote koja kaže:
“Razmišljala sam o tome, ali život ide dalje i nikako da to učinim”.
Njena prijateljica Fatima smatra da novac nije još previše rasprostranjen i “morate razmišljati o tome gdje da ga nabavite”.
No, osim trgovaca i zanatlija, i gradski službenici u Bristolu mogu da biraju valutu u kojoj žele da im se isplati plata: britansku ili bristolsku funtu. Bivši gradonačelnik Bristola Džordž Ferguson odlučio je da demonstrativno prima platu samo u gradskom novcu i to je činio za vrijeme čitavog svog mandata od 2012. do 2016. godine.
To je ipak i više od trampe
Bristolska funta ipak nije tek lokalno sredstvo plaćanja koje može da se uporedi sa markicama ili bonovima, ili pukom razmjenom usluga. Ona je nešto drugo. Ne samo da ima ekološku ideju, nego kao podrška lokalnoj privredi zaobilazi propise koji služe kao opstrukcija takve podrške.
Zato i američki aktivista Robert Svan u svom eseju Uloga lokalnog novca u regionalnom ekonomskom razvoju još sredinom osamdesetih piše da emisijom sopstvenog novca dobijamo veliki podsticaj lokalnoj samostalnosti, većoj bezbjednosti i trajnijoj ekonomiji.
Deutsche Welle
Odluka Vlade Republike Srpske o prvoj emisiji narodnih obveznica predstavlja kvalitetno i sigurno ulaganje, te priliku za privlačenje novih investitora na tržište kapitala, poruka je panelista i učesnika današnje investicione konferencije “Fundamental” u Banjaluci.
Predsjednik Komisije za hartije od vrijednosti Srbije Marko Janković ocijenio je da narodne obveznice znače i sigurno ulaganje kada se rangiraju različiti rizici u investiranjima.
Janković je istakao da i Srbija razmišlja o narodnim obveznicama, kao i da Ministarstvo finansija analizira mogućnosti da se takve obveznice pojave na tržištu Srbije.
“Vidimo da su zemlje regiona već emitovale te vrste obveznica sa dobrim rezultatima”, rekao je Janković novinarima u Banjaluci.
On je naveo da Srbija ima usklađenu regulativu sa evropskim direktivama, kao i da se kontinuirano radi na inovacijama, kako bi tržište kapitala bilo u rangu sa evropskim.
Predsjednik Komisije za hartije od vrijednosti Republike Srpske Ognjen Mihajlović naglasio je da su sve dosadašnje emisije obveznica bile prikazane na transparentan način, kao i da su građani koji su više upućeni i do sada kupovali obveznice.
Prema njegovim riječima, emisija narodnih obveznica je usmjerena na fizička lica, odnosno običnog građanina.
“Ovaj pilot projekat treba ljudima da približi i da im pokaže šta su štedne obveznice. Vjerujem da će ovaj projekat biti uspješan”, smatra Mihajlović.
On je naveo da će na današnjoj investicionoj konferenciji biti prezentovani određeni podaci o tržištu, te regulatorni okvir.
“Preživjeli smo transformaciju investicionih fondova, mijenjali smo zakone, omogućili nove proizvode i vjerujem da ćemo iduće godine usvojiti nove zakone koji bi u potpunosti bili usklađeni sa evropskim direktivama, te bi stvorili jednu investicionu situaciju koja obavezuje ovlaštene učesnike kako bi nadzor bio efikasniji”, pojasnio je Mihajlović.
On je rekao da je u planu novi zakon o tržištu kapitala, kao i priprema zakona o alternativnim fondovima.
Investiciona konferenciju “Fundamental” okupila je u Banjaluci oko 200 je učesnika iz Srbije, Hrvatske i BiH.
Svečanom otvaranju konferencije prisustvovali su srpski član i predsjedavajuća Predsjedništva BiH Željka Cvijanović, ministar finansija Republike Srpske Zora Vidović i ministar finansija i trezora u Savjetu ministara Srđan Amidžić.
Investicionu konferenciju “Fundamental”, čiji je cilj promocija investiranja, organizuje Udruženje društava za upravljanje investicionim fondovima pri Privrednoj komori Republike Srpske.
Cvijanović: U institucijama Srpske uvijek ćete imati pouzdanog partnera
Srpski član i predsjedavajuća Predsjedništva BiH Željka Cvijanović istakla je na svečanom otvaranju investicione konferencije “Fundamental” u Banjaluci da je ovaj događaj snažan podsticaj za ekonomski napredak, inovacije i jačanje saradnje, te da će u institucijama Republike Srpske uvijek imati partnera.
Cvijanovićeva je izrazila nadu da će diskusije u okviru konferencije donijeti korisne zaključke koji će imati potencijal da doprinesu daljem razvoju tržišta kapitala i privrede u Republici Srpskoj.
“U institucijama naše Republike, koje su u u potpunosti posvećene realizaciji navedenih ciljeva, uvijek ćete imati iskrenog i pouzdanog partnera”, naglasila je Cvijanovićeva u obraćanju.
Ona je ocijenila da ovaj događaj nije samo prilika za razmjenu znanja i iskustava, već istovremeno i snažan podsticaj za ekonomski napredak, inovacije i jačanje saradnje u ovom dinamičnom i izazovnom okruženju.
“Uvijek sam srećna kada su Banjaluka i Republika Srpska domaćini ovako značajnih i dobro organizovanih manifestacija regionalnog karaktera, kao što je konferencija `Fundamental`”, zaključila je Cvijanovićeva.
Vučenović: Konkretno o investiranju i tržištu kapitala
Investiciona konferencija “Fundamental”, koja je danas otvorena u Banjaluci, daće mnoge odgovore na pitanja investiranja i tržišta kapitala u Republici Srpskoj, izjavio je izvršni direktor Društva za upravljanje investicionim fondovima Zoran Vučenović.
“Ovo je prva konferencija tržišta kapitala u Republici Srpskoj i očekujemo da će ona biti prvi korak u širem razvoju ovog tržišta”, rekao je Vučenović novinarima.
SRNA
Vodeća kriptovaluta zadnji je put bila viša za 12% na 89.100 USD, prema Coin Metricsu. Ranije u ponedjeljak porastao je čak do 89.623,00 dolara. Mnogi ulagači očekuju da će njegova cijena nastaviti s novim rekordima na putu do 100.000 dolara kasnije ove godine.
“Bitcoin je sada u modusu otkrivanja cijene nakon što je rano prošle srijede ujutro probio rekorde svih vremena kada je službeno objavljeno da je Trump pobijedio na izborima”, rekao je Mike Colonnese, analitičar u H.C. Wainwright.
„Vjerojatno će se snažno pozitivno raspoloženje zadržati do kraja 2024. i [mi] vidimo da bi cijene bitcoina potencijalno mogle doseći šesteroznamenkasti broj do kraja ove godine“, dodao je.
Kripto ulagači navijaju za obećanja novoizabranog predsjednika Donalda Trumpa da će regulatorno okruženje učiniti poticajnijim, pa čak i prijateljskim prema kripto poduzećima, koja su se dugo borila s nedostatkom jasnoće pravila puta, javlja Seebiz.
Dok se bitcoin već dugo smatra sigurnom imovinom u Washingtonu – to jest, ne podliježe zakonima o vrijednosnim papirima – dugi rep kriptovaluta i startupa povezanih s kripto valutom djeluje u rizičnoj sivoj zoni.
„To je upravo pomaknuto za 180 stupnjeva“, rekao je Matt Hougan, glavni investicijski direktor Bitwise Asset Managementa, za CNBC. „Sada smo u pozitivnom regulatornom okruženju, sada imamo vjetar u leđa zbog toga, a to dolazi u slučaju tržišta koje je već bilo na tržištu bikova… to će nas gurnuti gore.“
Eterom se u ponedjeljak navečer trgovalo više za 5,8%. Token za plaćanje XRP porastao je za gotovo 4%, a token povezan s projektom decentraliziranog financiranja Polygon porastao je za više od 4%. Dogecoin je bio jedan od najvećih dobitnika – vjerojatno zbog svoje povezanosti s Elonom Muskom, koji je pomogao da Trump bude izabran. Porasla je za 38%.
Na tržištu dionica, Coinbase i MicroStrategy dobili su oko 3%, odnosno 5%, u produljenom trgovanju. Na redovitoj sjednici u ponedjeljak, Coinbase je porastao za 19% i trgovao se iznad 300 dolara prvi put od 2021. Sada je to oko 6% u odnosu na najvišu vrijednost iz te godine.
Trgovci i analitičari slažu se da je ovo povećanje tek na početku.
“Čini se da postoji zračni jaz između prethodnih [bitcoin] najviših vrijednosti svih vremena oko 72.000 dolara i 100.000 dolara”, rekao je Hougan. “Teško je točno vidjeti što bi natjeralo prodavače da uđu na ovo tržište i zaustave zamah prije nego što dođemo do te razine. Naravno, nema nikakvih garancija. Mogli ste vidjeti povlačenja, ali mi smo u novom ciklusu kripto tržišta. … Mislim da smo u pravu što smo optimistični i da je predrasuda još uvijek na pozitivnoj strani.”
Fond zdravstvenog osiguranja (FZO) RS platiće firmama MMSCODE iz Banjaluke i Core iz Sarajeva 3,7 mil KM za trogodišnje održavanje Integrisanog zdravstvenog informacionog sistema (IZIS).
Rezultat je to tendera koji je sproveo Fond zdravstvenog osiguranja (FZO) RS na osnovu kojeg se potpisuje trogodišnji ugovor.
U odluci o izboru najpovoljnijeg ponuđača je navedeno da se prihvata ponuda grupe ponuđača MMSCODE iz Banjaluke i Core iz Sarajeva u vrijednosti od 3.753.529 KM sa pripadajućim porezima.
Prihvaćena ponuda, koja je ujedno bila i jedina, je za 2.171 KM niža u odnosu na sredstva koja su bila predviđena tenderom (3.755.700 KM sa PDV-om).
Kako je Capital ranije pisao, Fond je kroz ovogodišnji plan javnih nabavki uvećao sredstva za ove namjene.
Prvobitno je bilo predviđeno 680.000 KM bez PDV-a odnosno 795.600 sa PDV-om za ovu godinu. Sredinom godine je došlo do promjene plana javnih nabavki, pa su u Fondu odlučili da se redovno održavanje IZIS-a obezbijedi kroz trogodišnji ugovor, a za te namjene su planirali 3,2 mil KM bez PDV-a ili 3,75 miliona sa pripadajućim porezom.
To znači da će se na godišnjem nivou za ove namjene izdvajati oko 1,2 mil KM, što je oko 400.000 KM više od prvobitnog plana.
Nakon izmjene plana objavljen je tender za izbor izvođača na kojem su se pojavile samo navedene firme.
Podsjećanja radi, IZIS je plaćen 26 mil KM kompanijama MMSCode, Lanaco i Ericsson Nikola Tesla iz Zagreba koje su radile na njegovom kreiranju i implementaciji.
Kompletan razvojni put IZIS-a, kako navodi Capital, pratili su problemi. Od prvog dana sistem se pokazao kao neefikasan i neprilagođen doktorima koji su mjesecima negodovali zbog komplikacija i nepovezanosti sa drugim zdravstvenim ustanovama.
Inače, IZIS je krajem prošle godine bio na meti hakerskog napada zbog čega je cijeli sistem ove godine često bio van funkcije.
-
NEKRETNINE1 godina prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
NOVOSTI8 meseci prijeUčesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE1 godina prijeVlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
EKOLOGIJA1 godina prijeHoće li rudnik litijuma ugroziti stanovnike Tuzle?
-
FINANSIJE1 godina prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca
-
BIZNIS1 godina prijeEkonomski stručnjaci: Koje su najisplativije investicije u 2024.
-
BIZNIS1 godina prijeTelekom Srpske ili BH Telecom: Ko trenutno vrijedi više!?
-
BIZNIS1 godina prijeVlada Srpske će sutra saopštiti iznos najniže plate