ANALIZE
Kapitalizam i religija
Odnosom religije i razvoja društva i čovjeka bavili su se mnogi naučnici i sociolozi. Prema Fromu čovjeku je potrebna religija sa aspekta potrebe za okvirom orjentacije i objektom obožavanja.
On napominje da nijedna kultura iz prošlosti ili sadašnjosti, a čini se ni budućnosti ne može biti kultura bez religije. Po Fromu religija je osnov za neodvojivost etike od razuma, bar u grčko-judejsko-hrišćanskoj tradiciji. Spoznajno je novog shvatanje za bivstvovanjem religija u suživotu i bez pretenzija ka imanju, već prema djelovanju i bivstvovanju sa misijom podizanja duhovne nadgradnje čovjeka, podsticanje ljudskog napredka pružajući mu okvir orjentacije koji nije razvijen kod čovjeka do mjere do koje je razvijen ljudski mozak, odnosno iskustveno znanje.
Ono što čovjeka razlikuje od mašina sa vještačkom inteligencijom jeste što to što vještačka inteligencija ne može da stimuliše razum. Upotreba razuma podrazumijeva postojanje sopstvenog „ja“, te pretpostavlja i etičko djelovanje i akcije, da je cilj života da razvije čovjekovu ljubav i razum i da sve druge aktivnosti čovjeka moraju biti podčinjene tome cilju. Ipak, From upozorava na religioznu renesansu koja se može izopačiti u otvoreno idolopoklonstvo, ukoliko se ne počne boriti protiv njega. From oštro kritikuje i ateiste i vjernike, primjećujući da se u oba slučaja vjerovanje uzima bez razmišljanja, s tim što su osnovni problemi ljudske egzistencije potisnuti. „Čovjek je postao dio mašine, a ne njen gospodar“. (From, 2016, str.250)
From brine o čovjeku podsjećajući da: „Revolucija naših srca ne zahtijeva novu mudrost-već novu ozbiljnost i odanost. Zadatak da se utiče na ljude pomoću vodećih ideala i normi naše civilizacije jeste u prvom redu zadatak vaspitanja“. Ipak, on uočava da je vaspitni sistem nedovoljan i nedovoljno adekvatan, te upućuje na širu društvenu odgovornost i upućuje na obavezu školskog sistema da razvija kritičko mišljenje, te praktični rad sa teorijskim instrukcijama. (From, 2016, str.242)
Prema Weberu odbacivanje ekonomskog tradicionalizma sigurno se javilo kao rezultat sumnje u samu vjersku tradiciju i kao pobuna protiv tradicionalnih autoriteta uopšte. On primjećuje da se konfesionalna pripadnost ne javlja kao uzrok ekonomskih pojava, već kao njegova posljedica. Weber je isticao kao činjenicu da su protestanti , kako kao vladajući tako i kao podčinjeni sloj, kako kao većina tako i kao manjina, pokazivali sklonost ka racionalizmu. Taj racionalizam podrazumijevao je određeni kvalitet, čije je posjedovanje bilo važno za razvitak modernog kapitalističkog etosa.“Ali moderni građansko-kapitalistički etos, naravno, nije mogao sam da se rodi. Jer njegove ekonomske „individualističke“ podsticaje je mogla samo metodika asketskih sekta da legitimiše i preobrazi.“.
On je razloge toga nalazio u trajnom unutrašnjem karakteru, ne samo u spoljnjem istorijsko-političkom položaju konfesije. Weber je uviđao korijene askeze koji su imali želju da društvo preprave i u njemu se ispolje, ali i to da je prosvijećenost na izdisaju od kad je kapitalizam uzeo mehaničku i tehnološku osnovu. Weber primjećuje da „izvršavanje poziva“ ne može da se stavi u vezu sa najvišim duhovnim kultrunim vrijednostima, jer spoljašnja dobra dobijaju sve veću vlast nad ljudima. „Izvršavanje poziva“ postaje sve više ekonomsko primoravanje. Weber razmatrajući Bahtera upozorava da bi posljednji ljudi ovog kulturnog razvitka, ukoliko ne nastane jedan moćni preporod starih misli i ideala, mogli da obistine rečenicu „za posljednje ljude ovog kulturnog razvitka: Ljudi od struke bez duha, ljudi od uživanja bez srca; ovo ništavilo uobražava da se popelo na ranije nikada nedostignut stepen humaniteta.“(Weber, 2013, str.154).
No, pored navedenog Weber je želio prvenstveno da ukaže značenje asketskog realizma za sadržaj socijalnopolitičke etike.
Kapitalističko odbacivanje religije najprimjetnije je u ekonomskoj sferi, međutim marketing uvodi novi pojam Holistički marketing, u marketingu često se može čuti da je marketing religija. Neke veze očigledno nijesu pokidane i u turbulentnom vremenu u kojem živimo čovječanstvo pokušava da premosti rascjep i otklon koji je kapitalizam napravio u odnosu na religiju.
Kako je novac ono najapstraktnije i najbezličnije što postoji u ljudskom životu, utoliko je koncept moderne, racionalne, kapitalističke privrede nedostupniji svakoj mogućoj vezi sa religioznom etikom bratstva. Veza između robova i robovlasnika mogla je biti i lična, ali veza između „nosilaca založnih pisama i dužnika hipotekarne banke“ zasigurno nije. Stoga je postojao otpor od strane religijskih formacija, odnosno od religija izbavljenja, prema razvoju ekonomskih sila. Ipak, činjenicom da su religijske organizacije djelovale kao mjesta racionalne privrede prevaziđena je ideologija bratstva i došlo je do uzdizanja bratstva do dobrote i svojevrsnog akosmomizma ljubavi. Etika bratstva inače je bila u zategnutim odnosima sa političkim poretcima svijeta. ( Weber, 1997, str.447)
Savremena interesovanja marketinga osjetila su potrebu za izvjesnim jedinstvom koje se ogleda u akosmomizmu ljubavi. Marketing, postepeno pokušava oživjeti stare filosofe poput Hegela, Spinoze i Bude i luta kroz lavirint, poput Tezeja, noseći u sebi sjekiru sa dvije oštrice, kojima se bori protiv vanjskih i unutrašnjih sila, nosi i crveno klupko znanja koje polako odmotava u nastojanju da se odupre silama koje uzimaju danak u današnjem društvu. Marketing dobija sve važniju ulogu u poziciji balansiranja između različitih društvenih subjekata u razvijanju društvenog prosperiteta. Marketing menadžeri sve više posmatraju potrošača sa holističkog aspekta, kao nosioca životnih postulata i društvenih odnosa za koje postaju i sami odgovrni djelovanjem na njegove želje, potrebe i karakter.
Marketing razumije da kultura predstavlja put kojim interesi, a interesi predstavljaju snagu i zamajac, vode društvenom prosperitetu. Premisa više nije prvenstveno prodaja, pa ni dugoročni odnosi sa potrošačima, društvena odgovornost kao opšti interes preuzima mjesto pojedinačnim ili sopstvenim interesima, kako se ne bi ponavljao grčki mit o gvozdenom dobu u kome obožavanje moći briše poštovanje dobrote. Marketing razotkriva društvene fenomene i protivrječnosti čovjeka, poput onih sadržanih u Diogenu iz Sinope[1], u nastojanju da doprinese njegovoj cjelovitosti i duhovnom i intelektualnom izdizanju.
Izvor: pcnen.com
ANALIZE
Egzodus doktora iz Republike Srpske: Male plate i loši uslovi rada ih tjeraju u inostranstvo
Na mogući egzodus zdravstvenih radnika upozoravalo se nekoliko godina unazad. Na birou za zapošljavanje u Republici Srpskoj doktora više nema. Iscrpljenost kadra zavladala je u bolnicama i domovima zdravlja. O zadržavanju radnika povećanjem plate i boljim uslovima rada, niko ne priča. Jedine brojke koje se spominju su one odlazećih radnika.
NEMA DOKTORA NI NA BIROU
Dom zdravlja Banjaluka raspisao je konkurs za prijem nekoliko zdravstvenih radnika. Na posljednji, niko se nije javio. Šta je razlog, pitali smo rukovodstvo.
„Mislim kada bismo doktorima ponudili bolje uslove rada, bolju platu u terenskim ambulantama posebno da bi možda bio i veći odaziv i veća zainteresovanost za taj posao. Nema ni na birou doktora, a nema ni kandidata koji žele da rade“, istakla je Vedrana Antonić Kovljenović, pomoćnica direktora Doma zdravlja Banjaluka i specijalistkinja porodične medicine.
No, na birou ih ipak ima. Prema podacima Zavoda za zapošljavanje nekoliko stotina medicinkog kadra, nezaposleno je. Pa se postavlja pitanje – gdje su u stvarnosti?
„Rade i kao konobari, rade i u kuhinjama, rade u supermarketima. Vrsni profesionalci odlaze da rade u parfimerije, odlaze da rade neke druge poslove manje složenosti u drugim strukama, ali nažalost za duplo veću platu i onda na taj način osiguravaju egzistenciju svoje porodice“, pojasnio je Mirko Šerbedžija iz Strukovnog sindikata medicinskih sestara i tehničara RS.
MALE PLATE
Osim trbuhom za kruhom u inostranstvo, brojni odlaze u privatne ustanove zbog boljih uslova rada. Takvih je više od 20 u posljednjih nekoliko godina u bolnici Srbija u Istočnom Sarajevu. Iako su plate medicinarima u Kantonu Sarajevo zbog kojih su do nedavno željeli u generalni štrajk, male i takve za radnike zdravstva u RS – nedostižne.
„Najgora situacija je trenutno u bolnici u Istočnom Sarajevu gdje doktori masovno prelaze u bolnice u KS kako privatne tako i državne, specijalista u KS ima bukvalno duplo veću platu nego specijalista u RS. Uglavnom je plata glavni razlog odlaska ljekara ili u inostranstvo ili privatne ustanove“, naglasio je Jovica Mišić, opšti hirurg u bolnici Doboj.
Da je nešto bolja situacija u banjalučkoj bolnici, ne potvrđuju. Nedostaje čak – 700 radnika. U Domu zdravlja u naredne dvije godine, skoro 40 doktora će se penzionisati. Pa se postavlja pitanje – ko će ih zamijeniti?
„U zadnjih nekoliko godina je bilo više desetina doktora na birou , molbii u domovima zdravlja za posao, kako doktora porodične medicine, tako i medicinskih tehničara, ali sada nema nijednog, evo mi smo nakon pola godine uspjeli zaposliti jednog mladog doktora. Što se tiče timova hitne pomoći, bilo bi poželjno da ih ima deset timova, ali mi to nemamo sada, imamo tri mobilna tima“, navela je Nada Banjac, načelnica Službe Hitne medicinske pomoći u Banjaluci.
No, to nisu jedini problemi zdravstva u RS. Da povećanja plata neće biti, poručeno im je iz resornog ministarstva. Trenutno, oni koji su ostali, nadaju se barem redovnim isplatama. S obzirom na to da je ove godine zabilježeno nekoliko kašnjenja plata i doprinosa zdravstvenim radnicima. Pa zbog svega i strah od neizvjesnosti – tjera na pakovanje kofera.
ANALIZE
Republika Srpska povećava kvotu radnih dozvola za strance na 2.000
Upravni odbor Zavoda za zapošljavanje Republike Srpske donio je odluku o izmjeni odluke o utvrđivanju kvota radnih dozvola za zapošljavanje stranih državljana i lica bez državljanstva u Republici Srpskoj, a do izmjena, odnosno povećanja kvota došlo je na zahtjev Unije udruženja poslodavaca Republike Srpske.
Kako su za „Nezavisne novine“ objasnili iz Zavoda za zapošljavanje Srpske, odlukom je utvrđena kvota radnih dozvola za 2024. godinu za zapošljavanje 2.000 stranih državljana i lica bez državljanstva.
„Kvota se odnosi na 500 produženih ranije izdatih radnih dozvola i 1.500 za novo zapošljavanje. Pomenuta kvota je važeća do 31.12.2024. godine„, istakli su oni.
Da podsjetimo, prošle godine donesena je odluka za zapošljavanje 1.400 stranih državljana i lica bez državljanstva u Republici Srpskoj i to 1.000 za novo zapošljavanje stranih državljana i osoba bez državljanstva i 400 za produženje ranije izdatih radnih dozvola.
Saša Aćić, direktor Unije poslodavaca Republike Srpske, istakao je za „Nezavisne novine“ da je, imajući u vidu trendove, realno očekivati da će nova kvota biti dovoljna do kraja godine.
„S obzirom na to da ima veći broj poništenih radnih dozvola u periodu do sada i s obzirom na to da smo podigli kvotu na 2.000, mislimo da će taj broj biti dovoljan do kraja godine uz obećanje da ćemo, ukoliko bude nedostatak dozvola na kraju godine, korigovati odluku i povećati za potreban iznos„, kaže Aćić.
Prema njegovim riječima, stranih radnika je potrebno u svim oblastima, ali najviše ih ima u građevinarstvu, poljoprivredi i prerađivačkoj industriji.
„U svim deficitarnim granama, što se tiče radne snage, potrebni su radnici, međutim ova tri sektora trebaju najviše ljudi iz inostranstva„, navodi on.
Takođe, na sjednici Upravnog odbora koja je održana krajem jula ove godine utvrđena je i kvota radnih dozvola za zapošljavanje stranih državljana i lica bez državljanstva u Republici Srpskoj za 2025. godinu.
„Kvota se odnosi na 2.000 radnih dozvola za zapošljavanje stranih državljana, a ista je važeća do jula 2025. godine. Od ukupnog broja radnih dozvola, 500 će se odnositi na produžene, a 1.500 za novo zapošljavanje stranih državljana i lica bez državljanstva“, objasnili su za „Nezavisne novine“ u Zavodu za zapošljavanje Srpske.
Kada je riječ o kvotama za prvu polovinu naredne godine, Aćić ističe da će, s obzirom na trendove iz okruženja, vrlo vjerovatno doći i do korekcija te odluke.
BIZNIS
Đorđe Đoković širi biznis u Srpskoj
Banjalučka agencija „Legacy international“ u vlasništvu Đorđa Đokovića, mlađeg brata Novaka Đokovića, dobila je posao promocije Olimpijskog centra (OC) „Jahorina“ vrijedan oko 84.000 KM.
Kako se navodi u odluci o izboru najpovoljnije ponude, bila je ovo jedina ponuda koja je stigla na tender, javlja Akta.ba.
Procijenjena vrijednost ponude bez PDV-a je bila 72.200 KM, a Đoković je ponudio promociju za 72.180 KM bez PDV-a.
Agencija „Legacy international“ osnovana je u novembru prošle godine. Do sada nije imala dobijenih tendera, ali je bila zadužena za poslove oko organizacije teniskog ATP turnira „Srpska open“.
U banjalučku podružnicu registrovanu uplatio je kapital od 9.779,15 KM, a osnovna i pretežna djelatnost je rad sportskih objekata. Đoković je direktor i vlasnik beogradske firme istog imena, koja se bavi organizovanjem teniskih turnira u Srbiji.
Đorđe Đoković je najmlađi je od trojice braće Đokovića koji se nakon profesionalnog tenisa posvetio biznisu, a do sada je realizovao nekoliko sportskih projekata.
Osnovna i pretežna djelatnost je rad sportskih objekata.
Inače, Đokoviću su česti gosti na Jahorini koja ima staze nazvane po Novaku Đokoviću.
Nakon mnogobrojnih posjeta porodice najboljeg tenisera, Novaka Đokovića, olimpijskoj planini prošle godine je postignut dogovor i o investicijama koje će ova porodica realizovati na Jahorini.
„Imamo tu čast da su naši česti gosti članovi porodice Đoković koji su sami po sebi svjetski poznat brend. Nakon privilegije koju smo dobili imenovanjem jahorinskih ski staza po imenu najpoznatijeg srpskog tenisera Novaka Đokovića sada Jahorina dobija i hotel u neposrednoj blizini upravo ovih staza. Naša vizija je da privučemo što više ovakvih investitora te da Jahorina u budućnosti ide rame uz rame sa najuspješnijima jer joj svim prethodno realizovanim taj status i pripada. Prije par dana na jednom kongresu sam saznao da je moj tim na koji sam beskrajno ponosan tim koji je sagradio najviše žičara na svijetu“, izjavio je tada Ljevnaić.
Dodao je da veliku zahvalnost duguje prije svega Srđanu Đokoviću sa kojim je kako kaže zadovoljstvo sarađivati i realizovati vizije koje su prije svega usmjerene na budućnost i naslijeđe za naredne generacije.
Sa ovom dogovorenom promocijom, čini se da se poslovna saradnja širi.
Akta.ba
-
NEKRETNINE8 meseci prije
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prije
Novi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI3 meseca prije
Učesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE11 meseci prije
Vlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
INVESTICIJE1 godina prije
Castellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
NOVOSTI1 godina prije
Prag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
POLJOPRIVREDA1 godina prije
Proizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu
-
FINANSIJE11 meseci prije
Mtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca