INVESTICIJE
Bugarska i Rumunija se otimaju oko Volkswagena

Planirano otvaranje fabrike njemačkog Volkswagena (VW) u Turskoj, projekta vrednog 1,4 milijarde eura, zasad je obustavljeno.
Bugarska i Rumunija se nadaju da će od toga profitirati, piše Dojče vele (DW).
Bugarska, koja se ranije nadmetala s Turskom, Srbijom i Rumunijom za VW-ovu investiciju sada pokušava svim snagama da postigne sporazum s ovim njemačkim automobilskim koncernom.
Nekadašnji bugarski predsjednik Rosen Plevnelijev, počasni predsjednik moćne mreže “Yutomotive Cluster Bulgaria”, objavio je da je Sofija povećala svoju početnu ponudu i “pronašla način da VW-u umesto planiranih 135 miliona eura ponudi između 250 i 260 miliona eura”. Plevnelijev je rekao da se sada čeka na odgovor VW-a.
S obzirom na infrastrukturu, željezničke veze i autoput u Elin Pelinu pored Sofije, gdje se nalazi zemljište na kojem bi se gradila fabrika, ponuda će biti fantastična, budući da je ukupan iznos porastao na 800 miliona eura, navodi njemački radio.
Koliko god izgledalo primamljivo, nova ponuda, kako dodaje, ne znači automatski da će se VW vratiti svojoj “drugoj opciji” – Bugarskoj.
Prednosti Bugarske su niske poreske stope i članstvo u EU. Ovo posljednje je upravo razlog zašto ta zemlja ne može ovom proizvođaču automobila da ponudi direktne državne subvencije, konstatuje DW.
Izvori u Sofiji, pak, navode da “njemački koncern najvjerovatnije nikada nije dovodio u pitanje investiranje u Turskoj, a Sofiju je koristio samo kao sredstvo kako bi postigao bolji posao s Erdoganom”. Plevnelijev je naglasio da će podnijeti žalbu Evropskoj komisiji zbog toga što VW i Turska nisu poštovali evropska pravila nadmetanja.
Rumunija, takođe, razmišlja o povećanju ponude kako bi dobila šansu. Grad Arad na zapadnoj granici zemlje prema Mađarskoj i Srbiji, sa rumunskog stanovišta bi bio idealan za novu fabriku VW-a. Dobre veze sa zapadnom Evropom i jeftina radna snaga, takođe i iz susjednih zemalja, prednosti su ove lokacije navodi se u Bukureštu.
Rumunski ministar trgovine Stefan Radu Oprea je potvrdio da je vlada u Bukureštu ponovo otpočela pregovore s VW-om, kako bi investiciju dovela u Rumuniju.
George Falka, poslanik građanske Nacionalno liberalne stranke (PNL) i nekadašnji gradonačelnik Arada, kaže da je lokacija u tom gradu već u prvoj rundi pregovora ispunila sve uslove, prenijela je rumunska agencija Mediafax.
“Grad je stavio na raspolaganje građevinsko zemljište oko 1.100 hektara, kako za samu fabriku tako i za kooperante”, rekao je Falka, dodajući da će “ekstremno povoljne troškove proizvodnje” omogućiti i brze željezničke veze, autoput i vazdušna luka, kao i mnogi kooperanti koji su već stacionirani u toj regiji.
I Bukurešt i Sofija su u međuvremenu objavili da će se strogo držati normi EU i da se ponuđenim subvencijama neće kršiti pravila zajedničkog tržišta. Folksvagen se međutim još nije oglasio povodom informacija iz Bugarske i Rumunije.
DW podseća da se još kasnih 1960-ih pričalo da je VW zainteresovan za gradnju fabrike u tadašnjoj komunističkoj Rumuniji.
“Ali, diktator Nikolae Čaušesku nije prihvatio ni predviđeno mjesto gradnje fabrike u Transilvaniji, u centralnoj Rumuniji, a ni kvotu pripadnika njemačke manjine koja je trebalo da bude zaposlena u fabrici. Subvencije za gradnju fabrike automobila tada je dobio Reno, francuska matična kompanija rumunskog proizvođača automobila Dačija”, navodi se u tekstu.
FINANSIJE
Ulaganja u fondove i postupanje u vrijeme pada tržišta

Ulaganje u investicione fondove postalo je popularan način štednje i ostvarivanja prinosa za mnoge ulagače. Međutim, kao i svako ulaganje, i ono nosi određeni nivo rizika, naročito kada su u pitanju fondovi koji ulažu u akcije svjetskih kompanija.
U posljednje vrijeme svjedočimo padu vrijednosti na svjetskim berzama, što se direktno odrazilo i na vrijednost udjela u fondovima koji ulažu u akcije. Investitori koji su svoj novac uložili u ove fondove mogu trenutno vidjeti negativne prinose, što često izaziva zabrinutost i razmišljanje o povlačenju sredstava. Ipak, važno je razumjeti da su ovakve situacije sastavni dio tržišnih ciklusa.
Za razliku od fondova koji ulažu u akcije, obveznički fondovi ili alternativni fondovi, poput onih koji se bave davanjem zajmova nisu značajno pogođeni trenutnim tržišnim kretanjima. Njihovi prinosi su stabilniji jer se zasnivaju na prihodima od kamata i otplata zajmova, što ih čini manje volatilnim u ovakvim situacijama.
Šta učiniti kada tržište pada?
U ovakvim trenucima, najvažnije je ostati pribran i ne donositi ishitrene odluke. Tržišta imaju prirodan tok – nakon pada uglavnom slijedi oporavak, a istorija je više puta pokazala da su strpljivi investitori na kraju često nagrađeni.
Jedan od načina za ublažavanje rizika jeste diverzifikacija – odnosno raspodjela sredstava na više vrsta fondova, uključujući akcijske, obvezničke, mješovite i alternativne fondove. Na taj način se smanjuje zavisnost od jednog tržišta ili sektora, a portfelj postaje otporniji na negativne oscilacije.
Zaključak
Pad tržišta, iako može djelovati zabrinjavajuće, prirodan je dio investicionog procesa. Ulaganje treba posmatrati kao dugoročan cilj, a ne kao sredstvo za brzu zaradu. Ključ uspjeha leži u diverzifikaciji i strpljenju – dvije najvažnije strategije koje pomažu investitorima da izdrže turbulentna vremena i ostvare pozitivne rezultate na duže staze.
EKONOMIJA
“Fundamental” u Banjaluci: Narodne obveznice prilika za sigurno ulaganje

Odluka Vlade Republike Srpske o prvoj emisiji narodnih obveznica predstavlja kvalitetno i sigurno ulaganje, te priliku za privlačenje novih investitora na tržište kapitala, poruka je panelista i učesnika današnje investicione konferencije “Fundamental” u Banjaluci.
Predsjednik Komisije za hartije od vrijednosti Srbije Marko Janković ocijenio je da narodne obveznice znače i sigurno ulaganje kada se rangiraju različiti rizici u investiranjima.
Janković je istakao da i Srbija razmišlja o narodnim obveznicama, kao i da Ministarstvo finansija analizira mogućnosti da se takve obveznice pojave na tržištu Srbije.
“Vidimo da su zemlje regiona već emitovale te vrste obveznica sa dobrim rezultatima”, rekao je Janković novinarima u Banjaluci.
On je naveo da Srbija ima usklađenu regulativu sa evropskim direktivama, kao i da se kontinuirano radi na inovacijama, kako bi tržište kapitala bilo u rangu sa evropskim.
Predsjednik Komisije za hartije od vrijednosti Republike Srpske Ognjen Mihajlović naglasio je da su sve dosadašnje emisije obveznica bile prikazane na transparentan način, kao i da su građani koji su više upućeni i do sada kupovali obveznice.
Prema njegovim riječima, emisija narodnih obveznica je usmjerena na fizička lica, odnosno običnog građanina.
“Ovaj pilot projekat treba ljudima da približi i da im pokaže šta su štedne obveznice. Vjerujem da će ovaj projekat biti uspješan”, smatra Mihajlović.
On je naveo da će na današnjoj investicionoj konferenciji biti prezentovani određeni podaci o tržištu, te regulatorni okvir.
“Preživjeli smo transformaciju investicionih fondova, mijenjali smo zakone, omogućili nove proizvode i vjerujem da ćemo iduće godine usvojiti nove zakone koji bi u potpunosti bili usklađeni sa evropskim direktivama, te bi stvorili jednu investicionu situaciju koja obavezuje ovlaštene učesnike kako bi nadzor bio efikasniji”, pojasnio je Mihajlović.
On je rekao da je u planu novi zakon o tržištu kapitala, kao i priprema zakona o alternativnim fondovima.
Investiciona konferenciju “Fundamental” okupila je u Banjaluci oko 200 je učesnika iz Srbije, Hrvatske i BiH.
Svečanom otvaranju konferencije prisustvovali su srpski član i predsjedavajuća Predsjedništva BiH Željka Cvijanović, ministar finansija Republike Srpske Zora Vidović i ministar finansija i trezora u Savjetu ministara Srđan Amidžić.
Investicionu konferenciju “Fundamental”, čiji je cilj promocija investiranja, organizuje Udruženje društava za upravljanje investicionim fondovima pri Privrednoj komori Republike Srpske.
Cvijanović: U institucijama Srpske uvijek ćete imati pouzdanog partnera
Srpski član i predsjedavajuća Predsjedništva BiH Željka Cvijanović istakla je na svečanom otvaranju investicione konferencije “Fundamental” u Banjaluci da je ovaj događaj snažan podsticaj za ekonomski napredak, inovacije i jačanje saradnje, te da će u institucijama Republike Srpske uvijek imati partnera.
Cvijanovićeva je izrazila nadu da će diskusije u okviru konferencije donijeti korisne zaključke koji će imati potencijal da doprinesu daljem razvoju tržišta kapitala i privrede u Republici Srpskoj.
“U institucijama naše Republike, koje su u u potpunosti posvećene realizaciji navedenih ciljeva, uvijek ćete imati iskrenog i pouzdanog partnera”, naglasila je Cvijanovićeva u obraćanju.
Ona je ocijenila da ovaj događaj nije samo prilika za razmjenu znanja i iskustava, već istovremeno i snažan podsticaj za ekonomski napredak, inovacije i jačanje saradnje u ovom dinamičnom i izazovnom okruženju.
“Uvijek sam srećna kada su Banjaluka i Republika Srpska domaćini ovako značajnih i dobro organizovanih manifestacija regionalnog karaktera, kao što je konferencija `Fundamental`”, zaključila je Cvijanovićeva.
Vučenović: Konkretno o investiranju i tržištu kapitala
Investiciona konferencija “Fundamental”, koja je danas otvorena u Banjaluci, daće mnoge odgovore na pitanja investiranja i tržišta kapitala u Republici Srpskoj, izjavio je izvršni direktor Društva za upravljanje investicionim fondovima Zoran Vučenović.
“Ovo je prva konferencija tržišta kapitala u Republici Srpskoj i očekujemo da će ona biti prvi korak u širem razvoju ovog tržišta”, rekao je Vučenović novinarima.
SRNA
INVESTICIJE
Eksproprijacija zemljišta za aerodrom u Trebinju biće završena 2025. godine

Eksproprijacija zemljišta za potrebe izgradnje aerodroma u Trebinju, biće završena 2025. godine, saopšteno je nakon sjednice Vlade Republike Srpske koja je održana u Banjaluci.
Vlada je na sjednici utvrdila Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o posebnom postupku eksproprijacije radi izgradnje aerodroma u Trebinju, po hitnom postupku, a zakon će, kako je navedeno, biti donesen iz razloga što postupci eksproprijacije u 2020. godini nisu ni mogli biti započeti zbog pandemije virusa korona.
– Odnosno, bili su usporeni zbog pandemije izazvane virusom kovid 19, te će se oni okončati u 2025. godini, a sve s ciljem izgradnje aerodroma i realizacije jednog ovakvog složenog projekta koji je od opšteg interesa za Republiku Srpsku – naglašeno je iz vladinog kabineta za odnose s javnošću.
-
NEKRETNINE1 godina prije
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
NOVOSTI9 meseci prije
Učesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
EKOLOGIJA1 godina prije
Hoće li rudnik litijuma ugroziti stanovnike Tuzle?
-
BIZNIS1 godina prije
Telekom Srpske ili BH Telecom: Ko trenutno vrijedi više!?
-
PROMO1 godina prije
Savremeni pristup stomatologiji – TB Dent Trebinje
-
TEHNOLOGIJA1 godina prije
Miškovićev „Ananas“ ulazi na tržište BiH
-
GRAĐEVINARSTVO1 godina prije
Nijemci će graditi najveću zgradu u Republici Srpskoj
-
EKOLOGIJA1 godina prije
Šta će biti sa eksploatacijom litijuma u Loparama