KARIJERA
I najbolji griješe: 4 lekcije o ne(uspjehu)
Nije tajna da uspješni biznismeni često prave greške – ko rizikuje, ne profitira. No, nekada su te greške tako fundamentalne da je teško ne zapitati se o čemu su razmišljali.
Razlika je i u tome kako ustanu nakon pada – neki cijeli život tvrdoglavo odbijaju da prihvate da su pogriješili, dok neki uvide propuste i koriguju svoj način rada.
Kažu da se na greškama najbolje uči, ali i da je najjeftinije učiti na tuđim greškama.
Ron Džonson – Kome treba istraživanje tržišta i poznavanje sopstvenih potrošača?
Koliko dobro poznajete svoje potrošače? Koliko istine je previše istine? Ovo su dva pitanja koja Ron Džonson sebi nije postavio na vrijeme.
Uspješnu karijeru je započeo u Targetu, jednom od najvećih trgovinskih lanaca u Americi, a nastavio u Eplu, gdje je redefinisao prodajne šopove. Pod njegovim vođstvom, Epl je imao ubjedljivo najveću zaradu po površini prostora, skoro duplo više od drugoplasiranog Tifanija. Kako je onda Džonson postao sinonim za agresivnu, ali neuspješnu kampanju rebrendiranja?
Kada je preuzeo poziciju izvršnog direktora Džej Si Penija, jednog od najvećih trgovinskih lanaca u Americi. Najavio je radikalne promjene, a cijene dionice su u početku rasle. Džonsonov stav je bio da uvijek treba biti iskren prema kupcima: ako je prodajna cijena nečega 50 dolara, onda ga toliko i treba prodavati, umjesto standardne trgovačke prakse da se cijena podigne, a kupci privuku popustima i kuponima.
Druga promjena je bila da prodavnice osavremeni, pretvori u moderna mjesta, koja bi kupce privukla estetikom i sadržajem, nakon čega bi prodaja išla sama od sebe.
Ali, ono što funkcioniše na jednom mjestu, ne mora na drugom. Kupcima su najviše nedostajala sniženja i popusti. Iako su dobijali istu robu po istoj cijeni, izostao je osjećaj da su napravili dobar posao, kao i utisak urgentnosti koji takve akcije nose sa sobom. Prodaja je tokom cijele godine opadala, a u posljednja tri mjeseca 2012. godine je opala za čak 32% u odnosu na isti period protekle godine.
Džonson je brzo dobio otkaz, a nakon toga je izrazio svoj prezir prema potrošačkoj bazi Džej Si Penija. Ostao je uporan u tvrdnji da greška nije njegova, već da je kupcima potrebna edukacija o funkcionisanju nove cjenovne politike. Tokom rada u Džej Si Peniju, Džonson je nastavio da živi u Kaliforniji, a na radno mjesto u Teksasu je putovao privatnim avionom.
Džon Skali i pogrešna vizija budućnosti
Džon Skali je bio potpredsjenik (1970-1977), pa predsjednik Pepsija (1977-1983); kompaniju je uspješno vodio u borbi protiv Koka Kole; kreator je jedne od najpoznatijih marketinških kampanja ikada; 1987. je sa platom od preko 10 miliona dolara bio najplaćeniji direktor u Silikonskoj dolini. Čini se kao da nije mogao da pogriješi, zar ne?
Potpuno je preokrenuo granu Pepsija koja se bavila hranom i pretvorio jedini sektor koji je poslovao u minusu u jedan od najprofitabilnijih; uveo je dvolitarsku ambalažu na tržište; imenovan je za najmlađeg predsjednika ikad. Ali ambicioznom Skaliju to nije bilo dosta.
Godine 1983. jedan mladi preduzentik je ponudio Skaliju da pređe iz Pepsija u nešto što bi se u tom trenutku moglo nazvati start apom.
„Želiš li da prodaješ šećernu vodu do kraja života? Ili da pođeš sa mnom, da zajedno promijenimo svijet?“, izgovario je mladi Stiv Džobs i tako je rođeno uspješno partnerstvo.
Koje je trajalo tri godine. Džobsova opsjednutost poslom, samoživost i stalne svađe sa Skalijem dovele su do toga da ovaj drugi sazove sastanak direktora na kom je Džobs razriješen dužnosti menadžera odsjeka. Sutradan je dao otkaz.
Epl pod Skalijem postao uspješna firma, ali nekoliko pogrešnih odluka, fokus na pogrešne proizvode i loš početak fiskalne godine dovele su do toga da i Skali dobije otkaz 1993. godine, ostavivši kompaniju u velikim dugovima. Još gore, u tom trenutku niko nije imao viziju kako je iz toga izvući.
Ono što je uslijedilo je istorija: Stiv Džobs se vratio u Epl, napravio čuveni dogovor sa Majkrosoftom i „jabuku“ pretvorio u najuspješniju kompaniju na svijetu. Džon Skali je, pored neospornih uspjeha u karijeri, ostao najpoznatiji kao čovjek koji je otpustio Stiva Džobsa.
Džejms Dolan i komunikacija sa navijačima
Džejms Dolan možda nije savršen biznismen, ali nije ni najgori. Rođen u bogatoj porodici, njegov otac je osnivač kompanije Kejblvižn, nekada jednog od najvećih kablovskih operatera u zemlji, dok je njegov stric vlasnik bejzbol kluba Klivlend Indijans. No, preduzimljiv i odlučan, Džejms sa nekoliko hrabrih poteza, izašao je iz sjenke starijeg Dolana i postepeno dobijao sve više odgovornosti.
Jedan od zadataka je bilo aktivno učešće u upravljanju sportskom imovinom Kejblvižna, koja je uključivala košarkaške timove Njujork Nikse i Njujork Liberti, kao i hokejaške timove Njujork Rendžerse i Hartford Vulf Pek. Dok su svi timovi loše prošli, njegov pristup Niksima ipak zaslužuje poseban osvrt.
Finalisti NBA lige 1999. godine, jedan od dva tima koji se nikad nisu selili iz originalnih gradova (drugi su Boston Seltiksi) i jedan od timova sa najvjernijim navijačima, Niksi su pod Dolanom spali na niske grane. Šta im je to uradio?
Česte promjene na klupi, za početak. Za svojih prvih 50 godina promijenili su samo 16 trenera, a od 1999. do 2019. tim je pokušalo da na stare staze slave vrati čak 13 trenera!
Alanu Hjustonu, jednom od boljih igrača iz tog perioda, je ponuđen ugovor na 6 godina u vrijednosti od 100 miliona, iako je sljedeća najveća ponuda iznosila 75 miliona. Hjuston se povukao zbog povrede nakon samo 4 godine.
Slična je bila situacija sa trenerom Lerijem Braunom, koji je otpušten nakon samo jedne sezone, a klub je otkupio njegov ugovor – Braun je za samo jednu godinu zaradio 28 miliona.
Uz sve to, Niksi nisu imali sezonu sa pozitivnim rezultatom skoro 15 godina, a u plej ofu su, u dvije sezone kada su do njega došli, glatko ispali u prvom kolu. Zato nije ni čudo da je Dolan godinama proglašavan za najgoreg vlasnika NBA tima, što od strane navijača, što od strane stručnih medija.
Ali dobro, loših i nesposobnih menadžera ima svuda – Dolan se posebno istakao svojim odnosom prema fanovima. Pustio je miljenika publike i svjetsku senzaciju Džeremija Lina da napusti klub, a da nije ni pokušao da izjednači ponudu koju je za njega poslao Hjuston. Ne zbog novca, već zato što su Dolanu osjećanja bila povrijeđena zbog „nezahvalnosti“ igrača koji se trudio da sebi osigura što bolji ugovor.
Nakon što mu je fan skandirao da proda tim, zaprijetio mu je da će mu zabraniti ulazak u dvoranu. Kruna njegovog umijeća komunikacije sa fanovima je ipak trenutak kada mu je 73-ogodišnji navijač napisao pismo u kome je kritikovao njegovo vođstvo kluba. Dolan je javno odgovorio da je u pitanju „tužna osoba i vjerovatno alkoholičar“ i da slobodno počne da navija za najveće rivale, Nju Džerzi Netse, jer ga Niksi ne žele.
Treba naglasiti da je u pitanju čovjek koji je navijao za isti tim od 1952. godine.
Kodak i trenutak koji bi rado zaboravili
Zamislite da u određenoj industriji imate apsolutnu dominaciju na najvažnijem tržištu, praktično nemate konkurenciju, a onda prvi otkrijete novu, revolucionarnu tehnologiju koja može drastično da unaprijedi vaše proizvode? Samo nebo je granica.
Sredinom sedamdesetih godina prošlog vijeka, Kodak je držao 90% prodaje filmova za fotoaparate i 85% prodaje samih aparata na američkom tržištu, ne ostavljajući puno prostora za Fudži i ostale konkurente.
Da sve bude još bolje, mladi inženjer Stiven Sason je svojim šefovima predstavio novi izum – digitalni fotoaparat. Da, rezolucija je bila veoma loša; da, morao je bude priključen na TV da bi se slike vidjele; da, bio je veličine tostera; ali, ipak je riječ o prototipu i 1975. godini. Deceniju i po prije nego što se prvi fotoaparati nađu u prodaju.
Kako je Kodak iskorsitio ovu prednost? Nikako. Nespremni da rizikuju i stvore konkurenciju foto filmu, odbili su ideju. Sason je samoinicijativno nastavio da radi na poboljšanjima, i 1989. je usavršio DSLR verziju kamere, relativno sličnu ovim koje imamo danas. Kodak je opet odbio da ih pusti u prodaju.
Sasonov izum ipak nije bio uzaludan – milijarde dolara su punile kompanijin račun na osnovu prava za patent. Ali kada su se direktori osvijestili i odobrili proizvodnju sopstvenih uređaja, bili je već kasno. Kodakovi digitalni fotoaparati su loše prolazili, kako kod kritičara, tako i kod potrošača, konkurencija je agresivnim potezima uzimala sve veći dio tržišta, a prodaja foto filmova je drastično opala.
Kompanija je 2012. godine proglasila bankrot.
Slični primjeri uključuju:
– Blokbaster, najveći lanac za iznajmljivanje filmova, odbio da kupi Netfliks za 50 miliona dolara; od 85 000 zaposlenih 2004. godine, ostala je jedna(!) poslovnica, dok Netflix danas vrijedi preko 150 milijardi dolara
– Soni odugovlačio da u prodaju pusti digitalnu verziju Vokmena, i time otvorio put za Epl i njihov iPod
– Nokia je do pojave smartfona bila u fantastičnoj poziciji, sa budžetom većim od vlade Finske, ali su uspavani sopstvenim uspjehom, odbili da se pripreme za novu tehnologiju. Kompanija koja je nekad vrijedila 300 milijardi dolara, na kraju je prodata za 350 miliona.
Izvor: HR Partners
Motivacija je kada želite da napravite razliku u nečijem životu, pronađete lični smisao u izgradnji biznisa ili pomognete drugima da postignu svoje ciljeve.
Biti motiviran i biti discipliniran nije isto.
Motivacija je ta koja će vas inspirisati da postavite smislene ciljeve i zamislite poželjan ishod.
MOTIVACIJA VS DISCIPLINA
S druge strane, disciplina razbija ove ciljeve u korake kojima se može upravljati i pomaže vam da ostanete na kursu uz fokusiran i dosljedan napor.
Čuveni motivacioni govornik i autor Zig Ziglar je jednom rekao: „Ljudi često kažu da motivacija ne traje dugo. Pa, ne traje dugo ni kupanje – zato ga preporučujemo svakodnevno.“
Dok mnogi poduzetnici počinju sa sjajnim idejama, kompanije često propadaju jer osnivači nemaju motivaciju i disciplinu da prođu kroz teška vremena.
Za preduzetnike, motivacija i disciplina su dva osnovna stuba uspjeha. Iako se ova dva termina često koriste naizmjenično, oni znače različite stvari.
Šta je motivacija?
Motivacija je skup psiholoških sila koje nam omogućavaju da pokrenemo, organiziramo i ustrajemo u ponašanjima koja će nas na kraju dovesti do postizanja cilja.
Motivacija vam pomaže da svojim svakodnevnim aktivnostima pristupite sa strašću. Kada se osjećate motivirani, započinjete dan s pozitivnim stavom i željni ste da radite na svom poslu.
Postoje dvije glavne vrste motivacije:
- ekstrinzična
- unutrašnja
Ekstrinzična motivacija
Ekstrinzična motivacija je kada učestvujemo u aktivnosti da bismo postigli vanjsku nagradu ili izbjegli kaznu.
Primjer ekstrinzične motivacije je bavljenje sportom jer postati profesionalni sportista može dovesti do hrpa novca, slave i uticaja.
Primjeri ekstrinzične motivacije na radnom mjestu:
- Primit ću povišicu
- Dobit ću dodatnu stimulaciju
- Zarađivat ću više novca
- Imat ću veći uticaj u branši
Intrinzična motivacija
Kada smo intrinzično motivirani, upuštamo se u neku aktivnost jednostavno zato što smatramo da je zabavna ili nagrađujuća.
Možda igrate golf svakog vikenda jer volite igru, smatrate je izazovnom (na dobar način) i uživate u društvu ljudi s kojima igrate. To je intrinzična motivacija.
Primjeri intrinzične motivacije na radnom mjestu:
- Radim dobar posao i ponosan/a sam na svoj posao
- Tražim mogućnosti ličnog razvoja za povećanje kompetencija
- Naporno radim jer vjerujem da činim promjenu u svijetu
- Radim na projektu jer ga smatram lično izazovnim
Šta je disciplina?
Disciplina nam pomaže da u ovom sadašnjem trenutku učinimo pravu stvar za dugoročnu dobit, čak i kada bismo radije radili nešto drugo.
Na primjer, ako je transparentnost jedna od vaših osnovnih vrijednosti, važno je održati obećanje da ćete objavljivati ažuriranje prihoda vašoj organizaciji svakog mjeseca, čak i ako ste zaglibili u svakodnevnom vođenju posla.
Razlika između motivacije i discipline
Motivacija je razlog zašto iza vaših postupaka. Nasuprot tome, disciplina se odnosi na ono što radite.
Zamislite motivaciju kao svoj početni nalet inspiracije, a disciplinu kao stvar koja vas drži da se krećete prema svom cilju dugo nakon što novina nestane.
Zamislite da imate ideju i viziju u koju vjerujete, pa osnivate kompaniju – za to je potrebna motivacija.
Odatle, možda ćete morati da radite dva posla da biste platili račune dok gradite svoj posao sa strane, za šta je potrebno 10 godina da krene – to zahtijeva disciplinu.
Motivacija je kada želite da napravite razliku u nečijem životu, pronađete lični smisao u izgradnji biznisa ili pomognete drugima da postignu svoje ciljeve.
Raditi na svom poslu svaki dan, razvijati nepropusnu strategiju izlaska na tržište i naučiti sve što se može znati o vašem idealnom kupcu je ono što je disciplina.
Kako ostati motiviran?
Da biste ostali motivirani i nastavili sa svojim kretanjem prema konačnom cilju, istraživanja psihologa kažu da trebate poduzeti male korake.
Pod tim se misli i na trening mekih vještina i neki trening upravljanja vremenom, prema cilju, jer tako dobijate redovne povratne informacije o cilju da ostanete motivirani i nastavite svoj „pokret“ prema tom cilju.
Takođe, kada ste u mogućnosti da vidite sebe kako napredujete, stavljate sebe i svoj mozak u bolju poziciju da postignete sve što ste zacrtali.
Danas su svi preopterećeni sa puno informacija, zbog čega je teško ostati fokusiran i na pravom putu.
Svaki dio informacije zauzima prostor u mislima ljudi i često se čini nemogućim distancirati se od ove ogromne količine podataka.. zar ne?
Međutim, trening upravljanja vremenom omogućava vam da održite određenu disciplinu u praćenju napretka, a pored toga, kada dobijete redovno pojačanje u vidu podrške i ohrabrenja od svojih kolega i trenera, vaš nivo motivacije ne opada.
Naravno, mora postojati individualna želja, sa strane osobe, da postigne svoj cilj.
Međutim, i to se dobija kao poticaj kada postoji redovna interakcija s onima koji se tiču zadatka i svi se međusobno motiviraju.
Šta je važnije, motivacija ili disciplina?
Motivacija je ključna u odluci da se krene na poduzetnički put. Koristite je da vas vodi ka svojim snovima, da steknete nadu kada se osjećate obeshrabreno i da inspirišete druge da prihvate vaše ideje.
Bilo da uvjeravate investitore da finansiraju vaš startup ili okupljate zaposlenike u prvim danima vašeg poslovanja, motivacija je ključna za održavanje svih vaših saradnika na istoj „valnoj dužini“ vaše misije.
Posvetite se zdravoj ishrani, redovnom vježbanju i dovoljnom spavanju jer je veća vjerovatnoća da ćete doživjeti sagorijevanje bez wellness rutine.
Disciplina vam također može pomoći da ostanete na zadatku uprkos smetnjama, fokusirate se na ono što je važno i borite se protiv odugovlačenja kako biste se kretali prema svojim ciljevima.
Napredujte, bez obzira na to koliko malo/puno
Novčane nagrade također motiviraju, ali češće najveći efekat imaju inspirativne riječi ljudi kojima se divite.
Upravo oni imaju veće šanse da vas dovedu u poziciju koja vam pomaže da poboljšate svoje šanse da postignete svoj cilj.
Takve riječi ne samo da imaju moć da vas transformišu, čak i kada ste suočeni s neuspjehom, već vas također mogu provesti kroz svaku izazovnu situaciju uz minimalni stres.
Napredak, bez obzira koliko mali, koji možete vidjeti i na koji se osjećate ponosni, omogućit će vam da postignete bilo šta izazovno, pa čak i nemoguće.
Mnoge priče su pokazale da kada su pojedinci otišli „do kraja“ da steknu neku obuku mekih vještina kako bi se izdržavali i za to dobili ohrabrujuće riječi o svom napretku, ili kada su pratili svoj svakodnevni napredak, upravo zbog toga su često i uspjeli postići nemoguće.
Želite li postići nemoguće?
Samo poduzmite akciju, redovno pratite svoj napredak, sistematski i disciplinovano i vidjet ćete kako se dobro osjećate zbog toga.
UniCredit Bank a.d. Banja Luka, već sedmu godinu zaredom, pruža priliku studentima završnih godina ekonomskog, pravnog i informatičkog usmjerenja da steknu prva radna iskustva kroz planirani program plaćene stručne prakse radeći u međunarodnoj kompaniji te inspirativnom i dinamičnom okruženju.
„Prva velika šansa“ je šestomjesečni program plaćene stručne prakse u UniCredit banci Banja Luka, koji, pored praktičnog rada u timovima, uz podršku mentora, donosi i posebno iskustvo učenja u okviru UniCredita – liderske bankarske grupacije na tržištu, koja prepoznaje potencijal i nagrađuje lično zalaganje i kvalitet te pruža jedinstvenu priliku studentima – mladim osobama na početku karijere, za dobar start i profesionalni napredak.
Tokom prakse, a u toku svakodnevnog radnog vremena (4 sata), počevši od avgusta tekuće godine, studenti će raditi na konkretnim zadacima te se upoznati sa poslovanjem Banke kao finansijske institucije, organizacionom strukturom i procesima unutar Banke te razviti korisna teorijska i praktična znanja koja će im pomoći u savladavanju dodijeljenih zadataka. Istovremeno, u periodu obavljanja prakse studenti će biti u mogućnosti da završavaju sve svoje obaveze na fakultetu.
Članica Uprave UniCredit Bank a.d. Banja Luka, nadležna za Ljudske potencijale i korporativnu kulturu, Diana Bevanda, ovim je povodom istakla da joj je drago da ima priliku pozvati studente završnih godina ekonomskog, pravnog i informatičkog usmjerenja da se prijave za novi ciklus „Prve velike šanse”.
„Razvili smo program kroz koji studenti imaju priliku proći kroz sve ključne faze bankarskog poslovanja, na drugačiji i zanimljiviji način. Program u kojem već sam proces selekcije nije uobičajen, jer je i to prilika u kojoj studenti mogu pokazati svoja znanja, vještine, kreativnost i sposobnost snalaženja u novim situacijama. Takav pristup već u početku razvija pozitivnu konkurenciju među studentima, kako bi za vrijeme prakse stekli kvalitetno iskustvo i želju da napreduju. Svi imaju jednaku šansu da dobiju zaposlenje u Banci, ukoliko pokažu motivaciju i želju za radom. Kao društveno odgovorna kompanija, pokušavamo i na ovaj način dati mladim ljudima prilike za učenje i razvoj u našoj zemlji.”, istakla je Diana Bevanda.
Na linku možete pogledati predstavljanje programa prakse i iskustva studenata, učesnika programa svih prethodnih ciklusa „Prve velike šanse”, koji su svoju šansu već iskoristili i nakon programa postali dio UniCredit tima te došli do svog prvog zaposlenja.
UniCredit Bank a.d. Banja Luka poziva sve zainteresovane studente završnih godina da se prijave i iskoriste svoju prvu veliku šansu i pošalju svoj CV na [email protected], pod naslovom „Prva velika šansa“ najkasnije do 31.07.2024. godine.
Ako niste dosad čuli za Ostina Rasela, to je potpuno razumljivo. (više…)
Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar
Grad Mostar od prodaje vinjeta zaradio 1.5 milijuna KM
Bitcoin skočio na 90.000 dolara po prvi put u povijesti
-
NEKRETNINE8 meseci prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI3 meseca prijeUčesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE11 meseci prijeVlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
INVESTICIJE1 godina prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
NOVOSTI1 godina prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
POLJOPRIVREDA1 godina prijeProizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu
-
FINANSIJE11 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca