FINANSIJE
Objavljen registar naknada koje banke naplaćuju klijentima
Agencija za bankarstvo Republike Srpske objavila je registar naknada koje banke u Srpskoj naplaćuju klijentima.
Na ovaj način klijentima su na jednom mjestu dostupne informacije o vrsti i visini naknada koje banka naplaćuje, prenosi RTRS.
Posljednjih nekoliko godina, otkako su banke izuzetno likvidne, a kamatne stope u padu, cijene naknada svake godine bilježe rast.
U 2016. godini na bankarske usluge građani Srpske potrošili su 80.8 miliona maraka, 2017. godine ta cifra rasla je za 12 miliona.
Povećanje je nastavljeno i u prošloj godini, kada su prihodi od platnog prometa dostigli rekordnih 100 miliona maraka.
Kada je riječ o podacima za ovu godinu, za prvih šest mjeseci, na bankarske naknade potrošili smo 50.3 miliona maraka.
Agencija za bankarstvo još je prošle godine izdala preporuku bankama koje su imale značajniji rast prihoda od platnog prometa, da koriguju visinu naknada i svedu ih na nivo koji neće odstupati od pravila struke. Sudeći prema zaradama, efekta nije bilo.
Predrag Mlinarević, sa Ekonomskog fakulteta Istočno Sarajevo, smatra – registar, izrađen po ugledu na onaj Narodne banke Srbije, trebalo bi da podstakne konkurenciju, bar u teoriji.
„Što se tiče uticaja koje će to imati na odluke klijenata pri odabiru banaka, predstoji da vidimo, iz prostog razloga što mi nemamo visoku finansijsku pismenost stanovništva“, kaže Mlinarević.
Potez Agencije za bankarstvo, u Udruženju banaka smatraju hvale vrijednim.
Berislav Kutle iz Udruženja banaka BiH kaže – rast kredita u BiH trenutno iznosi od 6 do 7 odsto, što nije dovoljno, pa se banke okreću nekamatnim poslovima.
„Banke traže sve mogućnosti, kako povećati nekamatni prihod, sve ono što nije vezano za direktni bankarski posao koji se zove kreditni odnos“, dodaje Kutle.
Mnogo bi efikasnije bilo, smatraju ekonomisti, kada bi banke imale obavezu da klijenta obavijeste o tome koliko i kojih naknada su platili tokom godine.
Da li je ušteda na stavci „naknade“, razlog da se klijenti pozdrave s bankom? Za građane je to uglavnom jednostavno pitanje – idu tamo gdje je jeftinije.
Podaci u registru biće periodično ažurirani, jer se cijene naknada nekada mijenjaju svaki drugi dan. Poenta registra nije njihovo ograničavanje, koje na otvorenom tržištu ni ne može da se uvede. Poenta je podsticanje konkurencije i odgovornog finansijskog ponašanja građana.
U registru se nalaze podaci o naknadama koje naplaćuju sve banke u Srpskoj. S obzirom da je riječ o desetinama usluga i osam banaka, izdvojili smo samo neke.
Npr.otvaranje tekućeg računa u svim bankama je besplatno. Međutim, njegovo mjesečno održavanje u nekim bankama je besplatno za pojedine kategorije, poput studenata ili penzionera, pa do dvije i po marke za ostale.
Plaćanja putem elektronskog bankarstva takođe se različito tarifiraju. Za sume do 100 maraka u jednoj banci platićete pola marke, u drugoj 60 feniga, a u trećoj čak marku i 15 feniga.
Registar je dostupan na internet stranici Agencije za bankarstvo Republike Srpske, u sekciji pod imenom „Za korisnike finansijskih usluga“.
Dakle, sve informacije koje su klijentu potrebne da bi odlučio s kojom bankom želi da ima posla, sada su dostupne na jednom mjestu.
Nezavisne
Vodeća kriptovaluta zadnji je put bila viša za 12% na 89.100 USD, prema Coin Metricsu. Ranije u ponedjeljak porastao je čak do 89.623,00 dolara. Mnogi ulagači očekuju da će njegova cijena nastaviti s novim rekordima na putu do 100.000 dolara kasnije ove godine.
“Bitcoin je sada u modusu otkrivanja cijene nakon što je rano prošle srijede ujutro probio rekorde svih vremena kada je službeno objavljeno da je Trump pobijedio na izborima”, rekao je Mike Colonnese, analitičar u H.C. Wainwright.
„Vjerojatno će se snažno pozitivno raspoloženje zadržati do kraja 2024. i [mi] vidimo da bi cijene bitcoina potencijalno mogle doseći šesteroznamenkasti broj do kraja ove godine“, dodao je.
Kripto ulagači navijaju za obećanja novoizabranog predsjednika Donalda Trumpa da će regulatorno okruženje učiniti poticajnijim, pa čak i prijateljskim prema kripto poduzećima, koja su se dugo borila s nedostatkom jasnoće pravila puta, javlja Seebiz.
Dok se bitcoin već dugo smatra sigurnom imovinom u Washingtonu – to jest, ne podliježe zakonima o vrijednosnim papirima – dugi rep kriptovaluta i startupa povezanih s kripto valutom djeluje u rizičnoj sivoj zoni.
„To je upravo pomaknuto za 180 stupnjeva“, rekao je Matt Hougan, glavni investicijski direktor Bitwise Asset Managementa, za CNBC. „Sada smo u pozitivnom regulatornom okruženju, sada imamo vjetar u leđa zbog toga, a to dolazi u slučaju tržišta koje je već bilo na tržištu bikova… to će nas gurnuti gore.“
Eterom se u ponedjeljak navečer trgovalo više za 5,8%. Token za plaćanje XRP porastao je za gotovo 4%, a token povezan s projektom decentraliziranog financiranja Polygon porastao je za više od 4%. Dogecoin je bio jedan od najvećih dobitnika – vjerojatno zbog svoje povezanosti s Elonom Muskom, koji je pomogao da Trump bude izabran. Porasla je za 38%.
Na tržištu dionica, Coinbase i MicroStrategy dobili su oko 3%, odnosno 5%, u produljenom trgovanju. Na redovitoj sjednici u ponedjeljak, Coinbase je porastao za 19% i trgovao se iznad 300 dolara prvi put od 2021. Sada je to oko 6% u odnosu na najvišu vrijednost iz te godine.
Trgovci i analitičari slažu se da je ovo povećanje tek na početku.
“Čini se da postoji zračni jaz između prethodnih [bitcoin] najviših vrijednosti svih vremena oko 72.000 dolara i 100.000 dolara”, rekao je Hougan. “Teško je točno vidjeti što bi natjeralo prodavače da uđu na ovo tržište i zaustave zamah prije nego što dođemo do te razine. Naravno, nema nikakvih garancija. Mogli ste vidjeti povlačenja, ali mi smo u novom ciklusu kripto tržišta. … Mislim da smo u pravu što smo optimistični i da je predrasuda još uvijek na pozitivnoj strani.”
Fond zdravstvenog osiguranja (FZO) RS platiće firmama MMSCODE iz Banjaluke i Core iz Sarajeva 3,7 mil KM za trogodišnje održavanje Integrisanog zdravstvenog informacionog sistema (IZIS).
Rezultat je to tendera koji je sproveo Fond zdravstvenog osiguranja (FZO) RS na osnovu kojeg se potpisuje trogodišnji ugovor.
U odluci o izboru najpovoljnijeg ponuđača je navedeno da se prihvata ponuda grupe ponuđača MMSCODE iz Banjaluke i Core iz Sarajeva u vrijednosti od 3.753.529 KM sa pripadajućim porezima.
Prihvaćena ponuda, koja je ujedno bila i jedina, je za 2.171 KM niža u odnosu na sredstva koja su bila predviđena tenderom (3.755.700 KM sa PDV-om).
Kako je Capital ranije pisao, Fond je kroz ovogodišnji plan javnih nabavki uvećao sredstva za ove namjene.
Prvobitno je bilo predviđeno 680.000 KM bez PDV-a odnosno 795.600 sa PDV-om za ovu godinu. Sredinom godine je došlo do promjene plana javnih nabavki, pa su u Fondu odlučili da se redovno održavanje IZIS-a obezbijedi kroz trogodišnji ugovor, a za te namjene su planirali 3,2 mil KM bez PDV-a ili 3,75 miliona sa pripadajućim porezom.
To znači da će se na godišnjem nivou za ove namjene izdvajati oko 1,2 mil KM, što je oko 400.000 KM više od prvobitnog plana.
Nakon izmjene plana objavljen je tender za izbor izvođača na kojem su se pojavile samo navedene firme.
Podsjećanja radi, IZIS je plaćen 26 mil KM kompanijama MMSCode, Lanaco i Ericsson Nikola Tesla iz Zagreba koje su radile na njegovom kreiranju i implementaciji.
Kompletan razvojni put IZIS-a, kako navodi Capital, pratili su problemi. Od prvog dana sistem se pokazao kao neefikasan i neprilagođen doktorima koji su mjesecima negodovali zbog komplikacija i nepovezanosti sa drugim zdravstvenim ustanovama.
Inače, IZIS je krajem prošle godine bio na meti hakerskog napada zbog čega je cijeli sistem ove godine često bio van funkcije.
Vlada Republike Srpske ponovo se juče zadužila na Banjalučkoj berzi za nešto više od 10 miliona KM prodajom 10.000 obveznica.
Prema izvještaju o rezultatima aukcije 68. emisije obveznica, rok dospijeća je pet godina a kamata 6%.
Ukupno je bilo 19.123.424 KM pristiglih ponuda, dok je ukupna prodajna vrijednost obveznica iznosila 10.076.000 mil KM.
Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar
Grad Mostar od prodaje vinjeta zaradio 1.5 milijuna KM
Bitcoin skočio na 90.000 dolara po prvi put u povijesti
-
NEKRETNINE8 meseci prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI3 meseca prijeUčesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE11 meseci prijeVlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
INVESTICIJE1 godina prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
NOVOSTI1 godina prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
POLJOPRIVREDA1 godina prijeProizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu
-
FINANSIJE12 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca