Connect with us

ANALIZE

Trgovina državljanstvom je industrija teška 25 mlrd. $, evo koliko koštaju svjetski pasoši

Objavljeno

 


Stranci u BiH

Osim što se dobija rođenjem i što se može izgubiti, danas se državljanstvo može i zaraditi te kupiti, a da je riječ o sve, kako piše BBC, nejasnijem konceptu jasno pokazuje činjenica da je trgovina državljanstvom danas globalna industrija vrijedna 25 milijardi dolara, odnosno 22,8 milijardi eura.

”Tradicionalna ideja o državljanstvu je zaostala. To je jedna od rijetkih stvari na svijetu koju i dalje vežemo uz krvno srodstvo ili mjesto rođenja”, smatra Kristijan Kalin, švajcarski advokat i član uprave Henley&Partnersa, jednog od najvećih svjetskih aktera na tom brzorastućem tržištu. Oni zapravo pomažu bogatim pojedincima i njihovim porodicama da dobiju boravište ili državljanstvo u drugim zemljama.

”Sistem nije pošten jer ono gdje smo rođeni ko nas je rodio nema veze s našim sposobnostima ili talentima nego čistom srećom. Zašto ne bi državljanstvo tretirali kao članstvo? Zašto bi bilo pogrešno primiti talentovand ljude koji će doprinijeti zemlji?”, dodao je Kalin kojem je, kako piše Jutarnji list, već dat nadimak “Gospodin pasoša”.

Jedno od najvećih svjetskih tržišta državljanstva je Hong Kong, što ne čudi kada se u obzir uzme broj kineskih stanovnika.

Sve više ima ih dvije, a neki čak i po tri pasoša jer, kako je za BBC objasnio MJ, trgovac državljanstva u toj zemlji, “ne osjećaju se sigurnima u Kini i žele pristup Evropi i tamo otvoriti bankovni račun, kupiti nekretninu ili osnovati firmu.

Zapravo, veliki dio Azije, Rusije i Bliskog istoka priželjkuje državljanstvo neke od evropskih zemalja kako bi se mogli slobodno kretati i poslovati u svim državama članicama Evropske unije.

Reklama

Cijene državljanstava

Stoga ne iznenađuje što je državljanstvo postalo kompetitivno svjetsko tržište, a za mnoge male ili ostrvske države, poput onih u Karibima, cijena njihove pasoše iznosi otprilike 150.000 dolara.

Crna Gora svoje državljanstvo naplaćuje 350.000 dolara, 250.000 eura potrebno je investirati u razvojni program zemlje, dok prijavnica za državljanstvo košta dodatnih 100.000 eura.

Onaj ko želi portugalsko, špansko ili mađarsko državljanstvo, mora da kupi nekretninu ili državne obveznice, a to će ga stajati 350.000 eura u Portugalu, odnosno oko 500.000 eura u Španiji.

Oko 500.000 eura potrebno je potrošiti i za bugarsko državljanstvo, dok malteško košta gotovo milioneura.

Samo državljanstvo na Malti zapravo stoji 650.000 eura, ali je potrebno imati i nekretninu vrijednu najmanje 350.000 eura i to punih pet godina.

Reklama

Ako je riječ o porodici, državljanstvo za supruga/u košta dodatnih 25.000 eura, a za nevjenčanu djecu od 18 do 25 godina i roditelje koji zavise od osobe koja se prijavljuje za malteško državljanstvo treba da plati još 50.000 eura po osobi, precizira Jutarnji.

Kipar, s druge strane, kontinuirano mijenja cijene svog državljanstva. Samu prodaju pasoša ta zemlja je uvela 2012. kada je bila na ivici bankrota pa je državljanstvo po ubrzanom postupku dijelila za direktnu investiciju od deset miliona eura.

Godinu dana kasnije ta ostrvska država se našla u velikom korupcijskom skandalu te su joj banke uzele strani (pretežno ruski) novac.

Budući da je to za Kipar značilo još dublje finansijske probleme, vlada je spustila cijenu kiparskog pasoša na tri miliona eura vrijedno direktno ulaganje.

Kasnije je cijena dodatno pala pa je danas potrebno uložiti dva miliona eura te na kiparskoj teritoriji posjedovati nekretninu od barem 500.000 eura.

SAD svoje državljanstvo, kako navodi BBC, prodaje za poslovnu investiciju između 500.000 i milion dolara, odnosno 455.000 i 910.000 eura, te za stvaranje barem deset radnih mjesta, prenosi Jutarnji.

Reklama

Radna mjesta su uslov i za austrijski pasoš. Preciznije, potrebna je “značajna direktna investicija” u kompaniju koja zapošljava ili joj kontinuirano raste izvoz, a uz ulaganje obavezni je i “izuzetni doprinos zemlji” poput razvoja novih tehnologija ili stvaranje velikog broja radnih mjesta.

 

Bankar.me

ANALIZE

Egzodus doktora iz Republike Srpske: Male plate i loši uslovi rada ih tjeraju u inostranstvo

Objavljeno

 

Na mogući egzodus zdravstvenih radnika upozoravalo se nekoliko godina unazad. Na birou za zapošljavanje u Republici Srpskoj doktora više nema. Iscrpljenost kadra zavladala je u bolnicama i domovima zdravlja. O zadržavanju radnika povećanjem plate i boljim uslovima rada, niko ne priča. Jedine brojke koje se spominju su one odlazećih radnika.

NEMA DOKTORA NI NA BIROU

Dom zdravlja Banjaluka raspisao je konkurs za prijem nekoliko zdravstvenih radnika. Na posljednji, niko se nije javio. Šta je razlog, pitali smo rukovodstvo.

„Mislim kada bismo doktorima ponudili bolje uslove rada, bolju platu u terenskim ambulantama posebno da bi možda bio i veći odaziv i veća zainteresovanost za taj posao. Nema ni na birou doktora, a nema ni kandidata koji žele da rade“, istakla je Vedrana Antonić Kovljenović, pomoćnica direktora Doma zdravlja Banjaluka i specijalistkinja porodične medicine.

No, na birou ih ipak ima. Prema podacima Zavoda za zapošljavanje nekoliko stotina medicinkog kadra, nezaposleno je. Pa se postavlja pitanje – gdje su u stvarnosti?

„Rade i kao konobari, rade i u kuhinjama, rade u supermarketima. Vrsni profesionalci odlaze da rade u parfimerije, odlaze da rade neke druge poslove manje složenosti u drugim strukama, ali nažalost za duplo veću platu i onda na taj način osiguravaju egzistenciju svoje porodice“, pojasnio je Mirko Šerbedžija iz Strukovnog sindikata medicinskih sestara i tehničara RS.

Reklama

MALE PLATE

Osim trbuhom za kruhom u inostranstvo, brojni odlaze u privatne ustanove zbog boljih uslova rada. Takvih je više od 20 u posljednjih nekoliko godina u bolnici Srbija u Istočnom Sarajevu. Iako su plate medicinarima u Kantonu Sarajevo zbog kojih su do nedavno željeli u generalni štrajk, male i takve za radnike zdravstva u RS – nedostižne.

„Najgora situacija je trenutno u bolnici u Istočnom Sarajevu gdje doktori masovno prelaze u bolnice u KS kako privatne tako i državne, specijalista u KS ima bukvalno duplo veću platu nego specijalista u RS. Uglavnom je plata glavni razlog odlaska ljekara ili u inostranstvo ili privatne ustanove“, naglasio je Jovica Mišić, opšti hirurg u bolnici Doboj.

Da je nešto bolja situacija u banjalučkoj bolnici, ne potvrđuju. Nedostaje čak – 700 radnika. U Domu zdravlja u naredne dvije godine, skoro 40 doktora će se penzionisati. Pa se postavlja pitanje – ko će ih zamijeniti?

„U zadnjih nekoliko godina je bilo više desetina doktora na birou , molbii u domovima zdravlja za posao, kako doktora porodične medicine, tako i medicinskih tehničara, ali sada nema nijednog, evo mi smo nakon pola godine uspjeli zaposliti jednog mladog doktora. Što se tiče timova hitne pomoći, bilo bi poželjno da ih ima deset timova, ali mi to nemamo sada, imamo tri mobilna tima“, navela je Nada Banjac, načelnica Službe Hitne medicinske pomoći u Banjaluci.

No, to nisu jedini problemi zdravstva u RS. Da povećanja plata neće biti, poručeno im je iz resornog ministarstva. Trenutno, oni koji su ostali, nadaju se barem redovnim isplatama. S obzirom na to da je ove godine zabilježeno nekoliko kašnjenja plata i doprinosa zdravstvenim radnicima. Pa zbog svega i strah od neizvjesnosti – tjera na pakovanje kofera.

Reklama

N1

Nastavite čitati

ANALIZE

Republika Srpska povećava kvotu radnih dozvola za strance na 2.000

Objavljeno

 

Upravni odbor Zavoda za zapošljavanje Republike Srpske donio je odluku o izmjeni odluke o utvrđivanju kvota radnih dozvola za zapošljavanje stranih državljana i lica bez državljanstva u Republici Srpskoj, a do izmjena, odnosno povećanja kvota došlo je na zahtjev Unije udruženja poslodavaca Republike Srpske.

Kako su za „Nezavisne novine“ objasnili iz Zavoda za zapošljavanje Srpske, odlukom je utvrđena kvota radnih dozvola za 2024. godinu za zapošljavanje 2.000 stranih državljana i lica bez državljanstva.

Kvota se odnosi na 500 produženih ranije izdatih radnih dozvola i 1.500 za novo zapošljavanje. Pomenuta kvota je važeća do 31.12.2024. godine„, istakli su oni.

Da podsjetimo, prošle godine donesena je odluka za zapošljavanje 1.400 stranih državljana i lica bez državljanstva u Republici Srpskoj i to 1.000 za novo zapošljavanje stranih državljana i osoba bez državljanstva i 400 za produženje ranije izdatih radnih dozvola.

Saša Aćić, direktor Unije poslodavaca Republike Srpske, istakao je za „Nezavisne novine“ da je, imajući u vidu trendove, realno očekivati da će nova kvota biti dovoljna do kraja godine.

S obzirom na to da ima veći broj poništenih radnih dozvola u periodu do sada i s obzirom na to da smo podigli kvotu na 2.000, mislimo da će taj broj biti dovoljan do kraja godine uz obećanje da ćemo, ukoliko bude nedostatak dozvola na kraju godine, korigovati odluku i povećati za potreban iznos„, kaže Aćić.

Reklama

Prema njegovim riječima, stranih radnika je potrebno u svim oblastima, ali najviše ih ima u građevinarstvu, poljoprivredi i prerađivačkoj industriji.

U svim deficitarnim granama, što se tiče radne snage, potrebni su radnici, međutim ova tri sektora trebaju najviše ljudi iz inostranstva„, navodi on.

Takođe, na sjednici Upravnog odbora koja je održana krajem jula ove godine utvrđena je i kvota radnih dozvola za zapošljavanje stranih državljana i lica bez državljanstva u Republici Srpskoj za 2025. godinu.

Kvota se odnosi na 2.000 radnih dozvola za zapošljavanje stranih državljana, a ista je važeća do jula 2025. godine. Od ukupnog broja radnih dozvola, 500 će se odnositi na produžene, a 1.500 za novo zapošljavanje stranih državljana i lica bez državljanstva“, objasnili su za „Nezavisne novine“ u Zavodu za zapošljavanje Srpske.

Kada je riječ o kvotama za prvu polovinu naredne godine, Aćić ističe da će, s obzirom na trendove iz okruženja, vrlo vjerovatno doći i do korekcija te odluke.

Nezavisne novine

Reklama
Nastavite čitati

BIZNIS

Đorđe Đoković širi biznis u Srpskoj

Objavljeno

 

Banjalučka agencija „Legacy international“ u vlasništvu Đorđa Đokovića, mlađeg brata Novaka Đokovića, dobila je posao promocije Olimpijskog centra (OC) „Jahorina“ vrijedan oko 84.000 KM.

Kako se navodi u odluci o izboru najpovoljnije ponude, bila je ovo jedina ponuda koja je stigla na tender, javlja Akta.ba.

Procijenjena vrijednost ponude bez PDV-a je bila 72.200 KM, a Đoković je ponudio promociju za 72.180 KM bez PDV-a.

Agencija „Legacy international“ osnovana je u novembru prošle godine. Do sada nije imala dobijenih tendera, ali je bila zadužena za poslove oko organizacije teniskog ATP turnira „Srpska open“.

U banjalučku podružnicu registrovanu uplatio je kapital od 9.779,15 KM, a osnovna i pretežna djelatnost je rad sportskih objekata. Đoković je direktor i vlasnik beogradske firme istog imena, koja se bavi organizovanjem teniskih turnira u Srbiji.

Đorđe Đoković je najmlađi je od trojice braće Đokovića koji se nakon profesionalnog tenisa posvetio biznisu, a do sada je realizovao nekoliko sportskih projekata.

Reklama

Osnovna i pretežna djelatnost je rad sportskih objekata.

Inače, Đokoviću su česti gosti na Jahorini koja ima staze nazvane po Novaku Đokoviću.

Nakon mnogobrojnih posjeta porodice najboljeg tenisera, Novaka Đokovića, olimpijskoj planini prošle godine je postignut dogovor i o investicijama koje će ova porodica realizovati na Jahorini.

„Imamo tu čast da su naši česti gosti članovi porodice Đoković koji su sami po sebi svjetski poznat brend. Nakon privilegije koju smo dobili imenovanjem jahorinskih ski staza po imenu najpoznatijeg srpskog tenisera Novaka Đokovića sada Jahorina dobija i hotel u neposrednoj blizini upravo ovih staza. Naša vizija je da privučemo što više ovakvih investitora te da Jahorina u budućnosti ide rame uz rame sa najuspješnijima jer joj svim prethodno realizovanim taj status i pripada. Prije par dana na jednom kongresu sam saznao da je moj tim na koji sam beskrajno ponosan tim koji je sagradio najviše žičara na svijetu“, izjavio je tada Ljevnaić.

Dodao je da veliku zahvalnost duguje prije svega Srđanu Đokoviću sa kojim je kako kaže zadovoljstvo sarađivati i realizovati vizije koje su prije svega usmjerene na budućnost i naslijeđe za naredne generacije.

Sa ovom dogovorenom promocijom, čini se da se poslovna saradnja širi.

Reklama

Akta.ba

Nastavite čitati

U trendu