Prodavci kafe, peciva, garderobe, supermarketi uveliko koriste takozvani mirisni marketing da bi privukli kupce da kupe robu. Ovaj trik je u svijetu izuzetno razvijen, a prema istraživanjima jednog stranog sportskog brenda, kupci izloženi mirisnom marketingu spremni su da plate robu 20 odsto više.

Stručnjaci za marketing, ali i psiholozi kažu da čulo mirisa šalje direktan signal mozgu koji pokazuje ugodnost ili, na primjer, pokreće sjećanje na djetinjstvo ukoliko, recimo, pored pekare osetite miris sveže ispečenih peciva. Mirisi koji se putem raspršivača koriste namamiće kupce da pazare pecivo pa čak i ako nisu gladni, a ovaj trik koriste i pojedini trgovinski lanci pored svojih pekara.

Marketing stručnjaci objašnjavaju da ovakav vid prodaje nije nezakonit i da se koristi i u svijetu i kod nas.

– Cilj ovakvog vida marketinga je da privuče kupce, ali i da ih podstakne na kupovinu. Sasvim je logično da će neko, ako osjeti ugodan miris u radnji, možda poželjeti da se zadrži duže, a dok tako razgleda robu, često kupi više od planiranog – objašnjava Marko Popović, stručnjak za marketing.

U prodavnicama kućnih potrepština ili trgovinskim centrima koristi se ovaj trik, pušta se miris lavande ili vanile da bi se kupci osjećali prijatnije, ali i zadržali duže.

– Pojedini kafići koriste raspršivače sa mirisom pržene kafe kojem ljubitelji ovog napitka teško da mogu odoljeti. Iako je to samo trik, tu se ne prži kafa, ali preko čula mirisa signal odlazi do mozga i samim tim javlja se želja za šoljicom kafe – dodaje sagovornik Blica.

Reklama

Dr Denis Perinčić iz Republičke unije potrošača kaže da je ovakav vid marketinga zapravo trgovačka vještina i da nije nezakonita.

– Ova radnja regulisana je kako u svijetu tako i kod nas, a cilj je što bolje plasiranje i prodaja proizvoda. Prodavci puštanjem mirisa zapravo podstiču kupce da se odluče za određeni proizvod. Ako je u pitanju pekara, miris pečenog hljeba ili peciva privlači ljude da kupuju i kad su siti, jer su nadraženi mirisom. Tim trikovima se prodavci uspješno služe. Takođe imamo primjere i nepotrebne kupovine, opijeni mirisom ili akcijskom cijenom kupite višak hrane koju posle ne možete da pojedete – objašnjava Perinčić.

Na pitanje da li je ovakva prodaja etička, doc dr Ivana Stojanović Prelević profesorka Medijske etike, poslovne komunikacije i propagande na Filozofskom fakultetu u Nišu, objašnjava da je ovakva radnja etička sve dok kupca ne dovodi u zabludu.

– Marketinški stručnjaci na različite načine pokušavaju da dopru do publike. Svaka novina u oblasti popagande za marketing je samo plus. Ma koliko ljudi mislili da su marketari sebični u svom poslu, oni moraju ispoštovati zakone i etički kodeks. Mirisni marketing je samo jedna od tehnika. Iako neki stručnjaci o čulu mirisa govore kao o najmoćnijem, ipak čulo vida ima prednost. Mirisni marketing je samo jedna od tehnika kreiranja i promocije brenda, poput muzike i logoa. Sve dok kupca ne dovodi u zabludu ili mu ne narušava dostojanstvo, upotreba ove tehnike je etička – kaže Stojanović Prelević.

Sa psihološkog aspekta posmatrano, cilj je da se primami ili omami kupac. Mirisi se koriste i u hotelima, restoranima, prodavnicama, fitnes centrima… Psiholog Ana Mitić objašnjava da se određeni mirisi koriste za opuštanje, ali i da bi dočarali luksuz i lepotu nekog ambijenta da bi konzument došao ponovo.

– Tako se, na primer, u fitnes centrima koriste sveže citrusne note koje razbuđuju i daju energiju, u spa-centrima su biljni mirisi koji opuštaju. Ako boravite u nekom hotelu, tamo se mogu osjetiti mirisi skupih parfema čiji je cilj da se dočara luksuz objekta, gost se osjeća prijatno, a onda se uvjek rado vrati. Mirisi imaju neverovatnu manipulativnu moć, a prodavci to umeju da iskoriste – kaže ona.

Reklama

Spiskom protiv trikova

Iako prodavci ne rade ništa nelegalno, upotreba mirisnog marketinga jeste manipulacija između želje i potrebe, kažu stručnjaci. Opijeni prijatnim mirisnim notama, kupci često mogu da potroše više novca nego što su planirali. Zato psiholozi savjetuju da je dobro pre odlaska u kupovinu napraviti spisak onoga što je potrebno kupiti.

Blic