INVESTICIJE
Investicije u Srpsku u naredne tri godine milijardu i po evra
Lider SNSD-a Milorad Dodik izjavio je da će u naredne tri godine u Srpskoj biti pokrenut investicioni ciklus u vrijednosti od milijardu do milijardu i po evra.
“Pokrenućemo različite projekte, a prioritet su energetika, saobraćajna infrastruktura i zdravstveni sektor. Poseban prioritet je izgradnja auto-puta i gasovoda od Bijeljine prema Banjaluci”, rekao je Dodik novinarima u Banjaluci, nakon sjednice proširenog Izvršnog komiteta SNSD-a.
On je istakao da je cilj da u idućoj godini počnu ulaganja sa Vladom Srbije u izgradnju elektrana na Drini, te izgradnju sistema elektrana “Buk Bijela” čija je vrijednost 108 miliona evra.
Prema njegovim riječima, auto-put od Banjaluke prema Bijeljini treba da bude završen za pet godina.
“Za to treba obezbijediti novac i Vlada vodi pregovore. Gasovod na istoj trasi koštaće oko 360 miliona KM”, kaže Dodik.
U idućoj godini, dodao je on, u planu je da započnu pripreme za dvogodišnji ciklus ulaganja u modernizaciju magistralnih i regionalnih puteva u vrijednosti oko 200 miliona evra.
“Već vodimo pregovore sa domaćim i međunarodnim bankama i uvjereni smo da ćemo obezbijediti potrebna sredstva”, rekao je Dodik.
Govoreći o ulaganjima u zdravstveni sektor, Dodik je istakao da je danas počela izgradnja bolnice u Doboju čija je vrijednost 108 miliona evra.
“Radimo i na modernizaciji i dogradnji bolnice u Zvorniku u vrijendosti od oko 26 miliona. Nastavljamo i sa dogradnjom i modernizacijom Univerzitetskog kliničkog centra centra Republike Srpske. Jedan od najvažnijih projekata je kardiohirurgija koja treba da počne sa radom u martu ili aprilu naredne godine. Biće modernizovana i ginekologija i druga odjeljenja koja nisu bila obuhvaćena prvom fazom. Ulaganja će biti završena izgradnjom zgrade Medicinskog fakulteta i Medicinske škole tako da će to biti integrisan prostor”, naglasio je Dodik.
On je najavio da naredne godine počinje ciklus ulaganja u banje u Srpskoj da bi bile modernizovane i podignuti kapaciteti za boravak i liječenje u šta će biti uloženo oko 100 miliona KM.
Dodik je istakao da su danas deblokrana tri miliona KM za izgradnju graničnog prelaza na mostu “Bratoljub” kod Bratunca.
“Dvije godine se čeka da budu odobrena sredstva u Savjetu ministara da bi počela izgradnja graničnog prelaza. Srbija je vlastitim sredstvima izgradila most, a BiH je trebala da izgradi granični prelaz, ali je sve stajalo zbog inertnosti prethodne strukture u Savjetu ministara. Danas smo riješili taj problem i već od ponedjeljka krećemo u proceduru koja je potrebna za izgradnju graničnog prelaza kako bi to bilo stavljeno u funkciju”, kaže Dodik.
Prema njegovim riječima, opredjeljenje SNSD-a jeste da bude nastavljeno sa sprovođenjem pronatalitetne politike usvajanjem niza operativnih mjera, te reformom obrazovanja.
“U idućoj godini imaćemo završen koncept reforme obrazovanja i on će biti kompatibilan sa sistemom obrazovanja u Srbiji. To podrazumijeva da će svi predmeti nacionalnog karaktera biti identičnog sadržaja kao u Srbiji. Na tome rade naši timovi i vjerujemo da će to biti pripremljeno do početka iduće školske godine”, kaže Dodik i dodaje:
“To je naše pravo i sasvim je normalno da kroz sistem specijalnih paralelnih veza možemo to da razvijamo. Prenos nadležnosti na nivo BiH se neće desiti tako da ostajemo posvećeni izradi obrazovnog sistema u interesu Srpske”.
Prema njegovim riječima, Izvršni komitet SNSD-a zaključio je da što prije treba biti omogućen nesmetan rad Narodne skupštine Republike Srpske da se ne bi ponavljali problemi sa posljednje posebne sjednice.
“Vjerujemo da postoji koordinisana akcija u Republici Srpskoj, Srbiji i Crnoj Gori kojom određene strukture pokušavaju da destabilizuju ove prostore. Ti centri smatraju da u Crnoj Gori ne valja opozicija, a ovdje i u Srbiji vlast. Odgovorićemo snažno u nastajanju da obezbijedimo normalne uslove za nesmetan rad i funkcionisanje institucija kao što je sinoć zahtijevano i sa skupa udruženja veterana”, naglasio je Dodik.
On je dodao da je Izvršni komitet ocijenio da je Srpska pokazala visok stepen stabilnosti time što su u neposrednoj blizini održana dva skupa i da nije bilo nikakvih incidenata.
“Malo zemalja u regionu bi to moglo da uradi i da iskontrolišu situaciju. Pokazali smo sposobnost institucija i policije. Zahvaljaujem i drugoj strani koja se nije kretala što bi predstavljalo problem i što su uspjeli da iskontrolišu situaciju. Svako ima pravo da iznosi svoje političke stavove, ali moraćemo poraditi na normalizovanju funkcionisanja Narodne skupštine”, kaže Dodik.
On je istakao da je završeno formiranje vlasti na nivou BiH uz potrebu da neka mjesta budu popunjena, što će biti završeno u januaru naredne godine.
Capital.ba
Projekat izgradnje Termobloka 7, kao najveće poslijeratne investicije u Bosni i Hercegovini, mogao bi se označiti već sada propalom investicijom.
Projekat je zvanično započet 2006. godine, a vrijednost je bila 722 miliona eura.
Tokom godina je bilo mnogo pregovaranja i dogovaranja sa austrijskim, njemačkim, švicarskim i japanskim kompanijama te izlazaka pojedinih kompanija iz projekta, a 2014. godine je ugovor potpisan s kineskim konzorcijem.
Značajna sredstva su ranije već utrošena, a s obzirom na to da ono što je započeto neće biti završeno, nadležni što prije moraju pronaći alternativu.
– Što se tiče Termobloka 7, definitivno je da se on neće graditi. Sad je pitanje hoćemo li ići u arbitražu ili ćemo postići neki sporazum s onima s kojima je bio potpisan ugovor oko toga – rekao je ove sedmice Nermin Nikšić, premijer FBiH (SDP), izvijestila je Federalna televizija.
Ispraćamo još jednu tešku godinu u koju su se slile posljedice globalnih kriza iz protekle tri, ali bez nagovještaja da bi u 2024. godini moglo biti bitno drugačije. Još početkom pandemije koronavirusa energenti i hrana pokazali su se kao ključni za svaku ekonomiju, a značaja snabdijevanja iz domaćih izvora svjesniji smo iz dana u dan.
„Generalno, energetika je oblast u kojoj su nam potrebne investicije, ali kroz obnovljive izvore energije. Prioritet su nam ulaganja u energiju i hranu. To su dvije grane koje svaka zemlja treba osigurati za svoje ljude. Znači, da imaju energije i da nisu gladni“, kaže Aziz Šunje, profesor Ekonomskog fakulteta UNSA-e.
Pravci razvoja
Mi smo mali i siromašan narod koji ne može investirati u visoke tehnologije, podsjeća Aleksa Milojević, ekonomski ekspert.
„Naša baza su prirodna bogatstva – prehrambena i drvna industrija te energetika. To su osnovni pravci našeg razvoja, a tek na tim osnovama moguće je kasnije očekivati više tehnološke nivoe „, pojašnjava Milojević.
Osnovni problem Bosne i Hercegovine je taj što nema vlastite izvore finansiranja, jer se vlasti zadužuju uglavnom za potrošnju, pa prihodi koje bismo mogli investirati odlaze u otplatu duga.
„Jedini izvor vlastite akumulacije je promjena načina raspolaganja prirodnim bogatstvima. Umjesto sadašnjih koncesija, koje su toliko niske i beznačajne, čak su mnogo niže od onih u afričkim zemljama, nekadašnjim kolonijama, ta prirodna bogatstva trebaju preći u ruke opština, a da renta za korištenje tih resursa, kao na Zapadu, dostiže čak i 90 posto neto dobiti. Tako bismo imali izvor za naše investicije. Ako ovako nastavimo da, koncesiono, praktično poklanjamo naša prirodna bogatstva, onda nam nema spasa“, ističe Milojević.
Ključna grana
Osim investicija u energetiku, u svim segmentima i svim vidovima proizvodnje energije, zatim transport, kao ključnu granu za plin i naftu, te proizvodnju hrane, Igor Gavran, ekonomski analitičar, prepoznaje još jednu stratešku granu bh. ekonomije s velikim mogućnostima.
„Ono što se, nažalost, čini izvjesnim jeste to da ne samo 2024. nego i narednih godina ulaganja u proizvodnju oružja, municije i vojne opreme imaju najbolju perspektivu“, smatra Gavran.
Očekivanja od države
Iz ugla države, profesor Šunje najznačajnijim smatra investiranje u poduzetničku infrastrukturu, kroz poticanje razvoja biznisa te poticanje poslovnog okruženja.
„Prva investicija je svakako obrazovanje. Zatim ulaganje u putnu i željezničku infrastrukturu, uz istovremeno realizaciju reformske agende, jer su nam potrebne reforme da uhvatimo priključak za EU“, ističe Šunje.
Nove tehnologije
Gavran dodaje da razvoj novih tehnologija, vještačke inteligencije i robotike, električnih vozila, infrastrukture i opreme, ima zagarantiranu ekspanziju, a atraktivnim smatra i investicije u nekretnine te eksploataciju litija, kobalta i drugih.
avaz.ba
Fabrika cementa Lukavac do kraja godine će da završi u rukama jednog od najbogatijih Mađara, Lorinca Meszarosa, kažu za Radio Slobodna Evropa (RSE) iz Meszaros grupe, koja okuplja firme ovog biznismena.
Njega prate kritike zbog bliskosti sa mađarskim premijerom Viktorom Orbanom.
Meszaros, koji je u Hrvatskoj vlasnik Nogometnog kluba Osijek i nekoliko luksuznih vila na Jadranu, ovom kupovinom prvi put ulazi na tržište Bosne i Hercegovine.
Magazin Forbes u svom profilu ovog biznismena navodi da je jedna od njegovih kompanija, Meszaros i Meszaros, veliki igrač u mađarskom građevinskom sektoru, zahvaljujući ugovorima koje dobija od državne vlasti.
Njegova Talentis grupa, koja je u sastavu Meszaros grupe, tokom ljeta je pokrenula proces kupovine jedne od najvećih bh. cementara od austrijske firme Asamer Baustoffe AG.
Austrijska firma je 2001., tokom privatizacije u BiH, kupila 51% vlasništva nad cementarom.
Potom je 2014. otkupila preostale dionice.
Savezno konkurencijsko vijeće Austrije je 7. novembra obaviješteno o prodaji 100% dionica Lukavac cementa, njegovih podružnica i 50% dionica u Rudniku krečnjaka Vijenac, kompaniji Talentis International Construction Investments Kft.
Fabrika cementa u Lukavcu je poznato, jedna od dvije velike cementare u BiH.
Počela je sa radom 1974. godine.
Kako navode na sajtu fabrike, godišnje može da proizvede 700.000 tona klinkera (materijala za izradu cementa) i više od 900.000 tona cementa.
Lukavačka fabrika i Tvornica cementa Kakanj na godišnjem nivou imaju prihode veće od 50 miliona eura.
Cementara u Kaknju je u vlasništvu njemačke multinacionalne kompanije Heidelberg Materials od 2000. godine.
U odgovoru za RSE iz Talentisa, rečeno je da su tokom ljeta potpisali pismo namjere da kupe Lukavac Cement.
Time su dobili „ekskluzivna prava za pregovaranje“.
Dodaju da će nastaviti sa svojim poslovnim aktivnostima na međunarodnom nivou.
„Kupovina Lukavac Cementa dalje će proširiti građevinski portfolio Meszaros Grupe, sa stabilnom kompanijom koja je izuzetno profitabilna u regiji, te će doprinijeti smanjenju nestašice sirovih materijala na domaćem tržištu“, navodi se u odgovoru.
Prema procjenama magazina Forbes, Lorinca Meszaros posjeduje bogatstvo vrijedno oko 1,6 milijardi dolara.
On je počeo tako što se bavio postavljanjem gasnih instalacija u gradiću Felchut, 25 kilometara zapadno od Budimpešte, mjestu gdje je odrastao današnji mađarski premijer Viktor Orban.
Nakon što je Orban po drugi put došao na mjesto premijera, 2010. godine, počeo je uspon Meszarosa.
Od 2011. do 2018. bio je i gradonačelnik ovog mjesta, uz podršku Orbanove stranke Fidesz.
Poznat je po citatu da su „Bog, sreća i Viktor Orban“ igrali ulogu u njegovom usponu.
seebiz.eu
Svakog dana u Sloveniju i Njemačku ode više od 35 radnika iz BiH
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
Nijemci će graditi najveću zgradu u Republici Srpskoj
-
NEKRETNINE2 meseca prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE8 meseci prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
BIZNIS1 godina prijeRodoljub Drašković odustaje od investicija u Trebinju
-
TEHNOLOGIJA1 godina prijeIzvoz IT sektora BiH premašio pola milijarde KM
-
NOVOSTI8 meseci prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
INVESTICIJE7 meseci prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
FINANSIJE5 meseci prijeVlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
FINANSIJE5 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca