Connect with us

ENERGETIKA

DW: Turski tok – gasovod kao simbol

Objavljeno

 


turski tok gasovod

Šefovi turske i ruske države Redžep Tajip Erdoan i Vladimir Putin otvaraju gasovod Turski tok. To je veliki korak ka međusobnom zbližavanju dvije države. No, iza kulisa nije sve tako harmonično, piše Deutsche welle.

Turska privreda i stanovništvo su u velikom porastu – pa tako i potražnja za resursima kao što je zemni gas. Turska svoj gas dobija prije svega iz Rusije – gasovodom „Plavi tok“ koji vodi kroz Crno more.

Taj gasovod je posljednjih godina značajno proširen. Pretvorio se u „Turski tok“. Dvije nove cijevi bi zemlju gladnu energije trebalo da snabdjevaju sa 15,75 milijardi kubnih metara gasa, a kapacitet bi trebalo da poveća na 31 milijardu kubnih metara.

Turski predsjednik Redžep Tajip Erdoan i šef Kremlja Vladimir Putin danas na svečanosti u Istanbulu otvaraju novi gasovod. Veliki dio gasa je predviđen za tursko tržište, a jedan rukavac koji se još gradi trebalo bi da u budućnosti snabdijeva gasom i zemlje Evrope, odnosno Evropske unije.

Turskoj je važno da iskoristi svoj položaj između Istoka i Zapada i da služi kao esencijalno energetsko čvorište.

„Otvaranjem Turskog toka, turski gasovodi će sa svojim pritokama sa Sjevera i Istoka značajno dobiti na važnosti“, rekao je tako turski ministar energije Fatih Donmez.

Reklama

Jedan službenik turskog ministarstva energije je za DW potvrdio da je važna tema sastanka i saradnja sa evropskim zemljama.

Bilateralno partnerstvo između Moskve i Ankare postaje sve tešnje. Zapad sa podozrenjem gleda kako Rusija kao protivnik i Turska kao partner u NATO zbijaju redove, navodi se u tekstu.

Dvije regionalne sile sa sve više samopouzdanja vuku konce u svom regionu. Zato ne čudi što je na sastanku u Istanbulu u igri mnogo više nego samo trgovina zemnim gasom. Prema izjavama službenika turskog ministarstva spoljnih poslova i energije, na dnevnom redu sastanka su i mnoge druge teme.

Jedan turski diplomata koji je želio da ostane anoniman kaže da će tema biti i situacija u Libiji. Turska vlada je odlučila da pošalje vojnike u Libiju kako bi se miješala u tamošnji građanski rat. Turska je stala na stranu međunarodno priznate vlade premijera Fajisa al Saradža. No, Moskva podržava protivničku stranu, to jest, generala Kalifu Haftara koji pokušava da zauzme glavni grad Tripolis sa svojom Libijskom nacionalnom armijom (LNA), dodaje DW.

Moskva pažljivo prati šta Turska radi u Libiji.

„Ankari je već javljeno da turski vojnici ne bi trebalo da se suprotstavljaju borcima generala Haftara“. Erdoan će potvrditi Putinu da turski vojnici nemaju nikakve ratne aspiracije u Libiji, rečeno je u turskim diplomatskim krugovima.

Reklama

Prema izjavama službenika turskog ministarstva spoljnih poslova, tema sastanka će biti i situacija na Sjeveru Sirije.

Kremlj je jedan od odučujućih aktera ne samo u Sjevernoj Africi, već i u Siriji. Turska je 9. oktobra počela svoju operaciju „Izvor mira“ – vojnu operaciju kojom se kurdske paravojne formacije YPG potskuju sa turske granice. Krajem oktobra, ruskom šefu države Vladimiru Putinu i predsjedniku Erdoanu je u Sočiju uspjelo da se slože oko turske vojne operacije i da u najvećoj mjeri obustave vojna dejstva. Ankara je tada dobila dozvolu da na sjeveru Sirije uspostavi bezbjednosnu zonu.

Prema izjavama turskih diplomata, kada je riječ o Sjevernoj Siriji, radi se prije svega o regionu Idliba. Sirijske vladine jedinice koje podržava Moskva izvele su masivne vazdušne napade u regionu koji važi kao posljednje uporište pobunjenika.

Posljednjih mjeseci su stotine hiljada ljuti natjerane u bekstvo – oni pritiskaju tursku granicu.

Sukob interesa nije samo u tome što Moskva podržava Asadov režim sa kojim je Turska u neprijateljstvu. Tome treba dodati i da su sirijske vladine jedinice opkolile jedan osmatrački punkt turske vojske. U septembru su se Rusija i Turska dogovorile oko plana za deskalaciju.

Rusku vladu vrlo zanima još jedna tema, a to je plan turskog predsjednika da sagradi Istanbulski kanal – vještački kanal od 45 kilometara koji će biti paralelan sa Bosforom i spajati Crno i Mramorno more.

Reklama

Moskva strahuje da bi ta gradnja mogla da ugrozi Ugovor iz Montrea iz 1936. godine. U regulativima piše da prolazak trgovačkih brodova kroz Bosforski moreuz ne smije biti sprečavan.

Još važnije za Rusiju je to što ratni brodovi kroz taj moreuz smiju da prolaze samo po strogo određenim uslovima. Za Moskvu je potpuno nejasno šta bi Istanbulski kanal u kojem bi se naplaćivala taksa za prolaz značio za Ugovor iz Montrea.

Šef Kremlja Putin je već naglasio da projekat ne smije da ugrozi Sporazum iz Montrea. Prema izjavama turskih diplomata, Putin je Ankari uputio jasan signal da tim kanalom ne bi smjeli da prolaze ratni brodovi.

„U slučaju gradnje, mora se naći nova formula za izbjegavanje bezbjednosnih problema u regionu“, saopštili su ruski i turski službenici.

Turski tok djeluje kao još jedan krupan korak u zbližavanju Ankare i Moskve.

„Otvaranjem gasovoda, Putin i Erdoan će još jednom da paradiraju svojom slogom. No, razgovori sa turskim službenicima i diplomatama pokazuju prije svega jedno: iza kulisa ima mnogo spornih tačaka – a često i pozicija koje ne mogu biti više suprotstavljene“, ocjenjuje Deutsche Welle.

Reklama

ENERGETIKA

Traži se koncesionar za solarnu elektranu Nova kod Trebinja – Investicija od 14 mil KM i godišnje proizvodnje od 17,7 GWh

Objavljeno

 

Od

Ministarstvo energetike i rudarsta Republike Srpske je raspisalo javni poziv za dodjelu koncesije za izgradnju solarne elektrane Nova na područja grada Trebinja.

Riječ je o solarnoj elektrani instalisane snage od 12.249 MW i procijenjene godišnje proizvodnje od 17,7 GWh.

Lokacija solarne elektrane je planirana na lokalitetu Zubačkog platoa, do koje se dolazi odvajanjem sa regionalnog puta Trebinje-Herceg Novi na oko 12 km od grada Trebinja.

Izgradnja je planirana na površini od oko 15 hektara, a biće priključena na postojeću eletroprenosnu mrežu izgradnjom priključnog dalekovoda.

Procijenjena vrijednost investicije iznosi 14,1 mil KM, dok će se proizvedena električna energija prodavati na tržištu, ističe se u pozivu.

Koncesija se dodijeljuje na maksimalnih 50 godina, dok jednokratna koncesiona naknada iznosi 423.000 KM a naknada za korištenje iznosi 0,0055 KM po proizvedenom KWh.

Reklama

Rok za dostavljanje ponuda je 30 dana od dana objavljivanja javnog poziva (5. mart 2024.).

eKapija

Nastavite čitati

ENERGETIKA

Sarajevska Elektroprivreda u teškoj situaciji, rudnici ne ispručuju dovoljno ugljena

Objavljeno

 

Od

Uprava i uposlenici Elektroprivrede BiH (EPBiH) će s Vladom FBiH i dalje činiti maksimalne napore na iznalaženju rješenja za izuzetno tešku situaciju u kojoj se kompanija nalazi.

Izostanak rješenja bit će ozbiljna prijetnja integritetu i stabilnosti elektroenergetskog sustava, ali i funkcioniranja drugih segmenata FBiH, priopćili su iz JP Elektroprivreda BiH.

JP Elektroprivreda BiH unatoč problemima s kojima se zbog nedostatka dovoljnih količina ugljena iz rudnika Koncerna EPBiH suočava u omogućavanju kontinuiteta proizvodnje električne energije, osigurava urednu opskrbu više od 800 tisuća kupaca i očuvanje integriteta elektroenergetskog sustava.

Smanjenje isporuka ugljena iz rudnika Koncerna EPBiH prema termoelektranama u Tuzli i Kaknju datira od 2019. godine i traje u kontinuitetu do danas. Trenutne isporuke su drastično niske. Rezultat je ozbiljno ugrožavanje rada termoelektrana, pad proizvodnje električne i toplinske energije za zagrijavanje gradova Tuzla, Lukavac i Kakanj.

Elektroprivreda BiH je 2018. godine proizvela 7.245,4 GWh električne energije. Godinu kasnije zabilježen je značajan pad zbog nedostatka ugljena i ostvarenje od 6.033,8 GWh. U 2022. godini proizvedeno je svega 5.849,2 GWh ili 1.396 GWh manje u odnosu na 2018. Za 11 mjeseci ove 2023. ostvarena proizvodnja je iznosila 4.834 GWh i na kraju godine će biti ispod 5.500 GWh.

Bez obzira na nepovoljne okolnosti s raspoloživim količinama ugljena, Elektroprivreda BiH nije dozvolila urušavanje elektroenergetskog sustava i opskrbe. Nedostajuće količine ugljena iz rudnika Koncerna EPBiH nadomještene su kupovinom od trećih osoba kako ne bi bilo ugrožena opskrba prvenstveno domaćih kupaca. Međutim, navedeni ostvareni proizvodni rezultati doveli su do značajnog smanjenja bilansnih viškova namijenjenih za prodaju na tržištu i ostvarenju prihoda po tom osnovu. Situacija je neminovno utjecala na financijsko poslovanje kompanije i negativne rezultate”, navodi se u priopćenju.

Reklama

Iako se na financijske efekte poslovanja utjecati i primjena odluka Vlade FBiH o ograničavanju povećanja cijena za opskrbu tržišnih kupaca tijekom 2022. i ove godine, koje su u konačnoj primjeni rezultirale cijenama znatno nižim od tržišnih, Elektroprivreda BiH je provedbom odluka iskazala spremnost za provođenje mjera zaštite gospodarstva BiH i njezine konkurentnosti.

Prosječna cijena Elektroprivrede BiH za tržišnu opskrbu za 10 mjeseci ove godine bila je 77 eura po MWh, dok je proizvodna cijena iz termoelektrana iznosila u prosjeku 85 eura po MWh. U zemljama regije, cijena po MWh za tržište kretala se od 230 do 414 eura što je slučaj u Hrvatskoj, Sloveniji od 197 do 250 eura, a u Srbiji od 130 do 150,9 eura.

Dajući svoj doprinos u zaštiti domaćih gospodarstvenika, sprečavanju značajnijeg povećanja cijena proizvoda i usluga bh. kompanija, i zadržavanjem cijena za javnu opskrbu na razini iz 2015. godine, Elektroprivreda BiH je potvrdila društveno odgovorno djelovanje u zaštiti gospodarstvenika i standarda građana”, priopćeno je iz Službe za komunikacije EPBiH.

Nastavite čitati

NOVOSTI

Lager iz Posušja postao vlasnik firme AT Solar

Objavljeno

 

Od

Kompanija Lager iz Posušja, koja je jedna od najvećih firmi u BiH, kupila je još jednu firmu. Naime, Lager je postao vlasnik firme AT Solar iz Bosanskog Petrovca, čiji je raniji vlasnik bio Aleksandar Aćimovac, piše BiznisInfo.ba.

Kompanija AT Solar iz Bosanskog Petrovca planira da na području ove opštine izgradi tri solarne elektrane. Sve tri solarne elektrane naziva AT1, AT2 i AT3 će imati snagu od 20 MW, prema idejnom projektu.

Ovo je druga slična akvizicija Lagera u ovoj godini. U julu ove godine smo objavili da su preuzeli firmu Promondis Energy iz Sanskog Mosta koja je bila u vlasništvu istoimene njemačke kompanije čiji je vlasnik investitor Berthold Brentrup. Promondis Energy stoji iza projekta izgradnje solarnog parka Bjelajski Vaganac vrijedog 60-ak miliona eura.

Vlasnik Lager je Milenko Bašić iz Posušja.

Lager iz Posušja je firma koja je zauzela visoko treće mjesto po neto dobiti, odnosno čistoj zaradi u 2022. godini u Federaciji BiH. Ova firma je u prošloj godini zaradila čak 64,9 miliona maraka.

Lager je niz godina regionalni lider u prodaji i servisiranju građevinskih mašina i rudarske opreme te generalni zastupnik najvećih svjetskih proizvođača građevinskih mašina.

Reklama

Osim toga, posljednjih godina pokrenuli su realizaciju nekoliko projekata u energetskom sektoru. Između ostalog, Lager je investirao i izgradio najveću vjetroelektranu u Hrvatskoj – VE “Krš-Pađene” na području Grada Knina.

U Lagerovom vlasništvu je i veliki rudnik uglja u Sanskom Mostu.

biznisinfo.ba

Nastavite čitati

U trendu