ANALIZE
Kompletno zdravstvo do 2023. u sistemu trezorskog poslovanja
Strateško opredjeljenje Vlade Republike Srpske je da se u narednom periodu izvrši uvođenje javnih zdravstvenih ustanova i Fonda zdravstvenog osiguranja u trezorski sistem poslovanja, a što bi trebalo da bude završeno do 2023. godine, stoji u Programu ekonomskih reformi Republike Srpske za period 2020 -2020. godina.
Kako je navedeno, da bi se ta aktivnost realizovala, potrebno je ispuniti definisati i sprovesti mjere koje će zaustaviti dalji rast neizmirenih obaveza u svakoj zdravstvenoj ustanovi pojedinačno, ali i definisati model za izmirenje neizmirenih obaveza svake zdravstvene ustanove pojedinačno, kako se problem neizmirenih obaveza ne bi prenio na budžete opština i gradova ili budžet Republike Srpske.
Prema njihovim riječima, jedna od ključnih reformi u narednom periodu je reforma zdravstvenog sistema. Reforma zdravstvenog sistema u narednom periodu od 2020. do 2022. godine trebalo bi da obuhvati sedam mjera. Te mjere se odnose na praćenje i kontinuirano izmirenje obaveza javnih zdravstvenih ustanova, osiguranje kontinuiteta njihovog poslovanja, zaustavljanje trenda povećanja ukupnih obaveza u zdravstvenom sistemu, smanjenje mogućnosti zloupotrebe prava iz oblasti zdravstvenog osiguranja, a planirano je i osmišljavanje i primjena novih modela za finansiranje zdravstvenog sistema, osiguranje da se raspoloživa sredstva koriste na efikasniji način, te prilagođavaje organizacije i poslovanje Fonda zdravstvenog osiguranja Republike Srpske kako bi se na taj način podržala realizacija akcionog plana i ostalih mjera.
U Programu ekonomskih reformi planirano je da se, između ostalog, u 2020. godini definišu modeli za izmirenje neizmirenih obaveza u zdravstvenom sistemu, pripremi plan izmirenja obaveza, uspostave mehanizmi za osiguranje namjenskog korišćenja sredstava koja budu uložena za izmirivanje pojedinih vrsta obaveza, ali i da se pripreme i uvedu odabrane javne zdravstvene ustanove i jedinice lokalne samouprave na trezorsko poslovanje u 2021. godini.
Takođe, planirano je i razmatranje mogućnosti samostalnim preduzetnicima da bez prepreka koriste prava iz oblasti zdravstvenog osiguranja (bolovanje), da se povećaju kontrole korišćenja bolovanja, izvrši normiranje mreže zdravstvenog sistema Republike Srpske na osnovu zdravstvenih potreba stanovništva.
– S ciljem sprečavanja zloupotreba i negativnih trendova u vezi sa odsustvom zbog bolovanja, nadležna Komisija za ocjenu sposobnosti radnika za rad biće stavljena pod direktnu kontrolu ministra zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske – navodi se između ostalog u ovom dokumentu.
Kada je u pitanju 2021. godina, navedeno je da su planirane aktivnosti na izradi realnih finansijskih planova i planova finansijske stabilizacije javnih zdravstvenih ustanova i Fonda zdravstvenog osiguranja, u skladu sa zakonskim okvirom kojim se uređuje zdravstveni sistem donesenim u 2020. godini. Takođe, planirano je i da se utvrdi cijena svih pojedinačnih usluga u zdravstvenom sistemu, te ojačaju kapaciteti Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite za praćenje i analizu finansijskog poslovanja ЈZU i FZO.
– Planirano je i da se iznađu novi modeli finansiranja zdravstvenog sistema – povećajući sredstva za zdravstvenu zaštitu stanovništva, te definiše više „paketa“ zdravstvene zaštite i pored toga, u upravljanje zdravstvenim sistemom i zdravstvenim ustanovama uključiti osobe sa menadžerskim kompetencijama, iskustvima i vještinama. Takođe, potrebno je i pripremiti odabrane ustanove i jedinice lokalne samouprave za prelazak na trezorsko poslovanje u 2022. godini, te uvođenje trezorskog sistema u odabrane javne zdravstvene ustanove – stoji u Programu ekonomskih reformi.
Što se tiče 2022. godine, u ovom programu stoji da je u toj godini planirano da se preostale ustanove, jedinice lokalne samouprave i Fond zdravstvenog osiguranja pripreme za prelazak na trezorsko poslovanje u 2023. godini, kao i da se završi proces uvođenja preostalih javnih zdravstvenih ustanova u trezorsko poslovanje.
Podsjećamo da je Vlada Republike Srpske u martu prošle godine donijela Akcioni plan za osiguranje održivosti zdravstvenog sistema Republike Srpske, čime je Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite preduzelo konkretne korake s ciljem ubrzavanja analiza i sprovođenja potrebnih mjera, koje će zdravstveni sistem učiniti održivim.
Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite izradilo je dokument Definisanje jasne odgovornosti svih aktera zdravstvenog sistema, te izvršilo detaljnu analizu obaveza javnih zdravstvenih ustanova Republike Srpske i Јavne ustanove Fond zdravstvenog osiguranja, sa stanjem 31. decembra 2018. godine. Kao rezultat analize, Vladi Srpske je predložena na usvajanje Informacija o stanju obaveza javnih zdravstvenih ustanova i Fonda zdravstvenog osiguranja Republike Srpske 31. decembra 2018. godine, a koja je usvojena 25. aprila 2019. godine.
Izvor: RTRS
ANALIZE
Egzodus doktora iz Republike Srpske: Male plate i loši uslovi rada ih tjeraju u inostranstvo
Na mogući egzodus zdravstvenih radnika upozoravalo se nekoliko godina unazad. Na birou za zapošljavanje u Republici Srpskoj doktora više nema. Iscrpljenost kadra zavladala je u bolnicama i domovima zdravlja. O zadržavanju radnika povećanjem plate i boljim uslovima rada, niko ne priča. Jedine brojke koje se spominju su one odlazećih radnika.
NEMA DOKTORA NI NA BIROU
Dom zdravlja Banjaluka raspisao je konkurs za prijem nekoliko zdravstvenih radnika. Na posljednji, niko se nije javio. Šta je razlog, pitali smo rukovodstvo.
„Mislim kada bismo doktorima ponudili bolje uslove rada, bolju platu u terenskim ambulantama posebno da bi možda bio i veći odaziv i veća zainteresovanost za taj posao. Nema ni na birou doktora, a nema ni kandidata koji žele da rade“, istakla je Vedrana Antonić Kovljenović, pomoćnica direktora Doma zdravlja Banjaluka i specijalistkinja porodične medicine.
No, na birou ih ipak ima. Prema podacima Zavoda za zapošljavanje nekoliko stotina medicinkog kadra, nezaposleno je. Pa se postavlja pitanje – gdje su u stvarnosti?
„Rade i kao konobari, rade i u kuhinjama, rade u supermarketima. Vrsni profesionalci odlaze da rade u parfimerije, odlaze da rade neke druge poslove manje složenosti u drugim strukama, ali nažalost za duplo veću platu i onda na taj način osiguravaju egzistenciju svoje porodice“, pojasnio je Mirko Šerbedžija iz Strukovnog sindikata medicinskih sestara i tehničara RS.
MALE PLATE
Osim trbuhom za kruhom u inostranstvo, brojni odlaze u privatne ustanove zbog boljih uslova rada. Takvih je više od 20 u posljednjih nekoliko godina u bolnici Srbija u Istočnom Sarajevu. Iako su plate medicinarima u Kantonu Sarajevo zbog kojih su do nedavno željeli u generalni štrajk, male i takve za radnike zdravstva u RS – nedostižne.
„Najgora situacija je trenutno u bolnici u Istočnom Sarajevu gdje doktori masovno prelaze u bolnice u KS kako privatne tako i državne, specijalista u KS ima bukvalno duplo veću platu nego specijalista u RS. Uglavnom je plata glavni razlog odlaska ljekara ili u inostranstvo ili privatne ustanove“, naglasio je Jovica Mišić, opšti hirurg u bolnici Doboj.
Da je nešto bolja situacija u banjalučkoj bolnici, ne potvrđuju. Nedostaje čak – 700 radnika. U Domu zdravlja u naredne dvije godine, skoro 40 doktora će se penzionisati. Pa se postavlja pitanje – ko će ih zamijeniti?
„U zadnjih nekoliko godina je bilo više desetina doktora na birou , molbii u domovima zdravlja za posao, kako doktora porodične medicine, tako i medicinskih tehničara, ali sada nema nijednog, evo mi smo nakon pola godine uspjeli zaposliti jednog mladog doktora. Što se tiče timova hitne pomoći, bilo bi poželjno da ih ima deset timova, ali mi to nemamo sada, imamo tri mobilna tima“, navela je Nada Banjac, načelnica Službe Hitne medicinske pomoći u Banjaluci.
No, to nisu jedini problemi zdravstva u RS. Da povećanja plata neće biti, poručeno im je iz resornog ministarstva. Trenutno, oni koji su ostali, nadaju se barem redovnim isplatama. S obzirom na to da je ove godine zabilježeno nekoliko kašnjenja plata i doprinosa zdravstvenim radnicima. Pa zbog svega i strah od neizvjesnosti – tjera na pakovanje kofera.
ANALIZE
Republika Srpska povećava kvotu radnih dozvola za strance na 2.000
Upravni odbor Zavoda za zapošljavanje Republike Srpske donio je odluku o izmjeni odluke o utvrđivanju kvota radnih dozvola za zapošljavanje stranih državljana i lica bez državljanstva u Republici Srpskoj, a do izmjena, odnosno povećanja kvota došlo je na zahtjev Unije udruženja poslodavaca Republike Srpske.
Kako su za „Nezavisne novine“ objasnili iz Zavoda za zapošljavanje Srpske, odlukom je utvrđena kvota radnih dozvola za 2024. godinu za zapošljavanje 2.000 stranih državljana i lica bez državljanstva.
„Kvota se odnosi na 500 produženih ranije izdatih radnih dozvola i 1.500 za novo zapošljavanje. Pomenuta kvota je važeća do 31.12.2024. godine„, istakli su oni.
Da podsjetimo, prošle godine donesena je odluka za zapošljavanje 1.400 stranih državljana i lica bez državljanstva u Republici Srpskoj i to 1.000 za novo zapošljavanje stranih državljana i osoba bez državljanstva i 400 za produženje ranije izdatih radnih dozvola.
Saša Aćić, direktor Unije poslodavaca Republike Srpske, istakao je za „Nezavisne novine“ da je, imajući u vidu trendove, realno očekivati da će nova kvota biti dovoljna do kraja godine.
„S obzirom na to da ima veći broj poništenih radnih dozvola u periodu do sada i s obzirom na to da smo podigli kvotu na 2.000, mislimo da će taj broj biti dovoljan do kraja godine uz obećanje da ćemo, ukoliko bude nedostatak dozvola na kraju godine, korigovati odluku i povećati za potreban iznos„, kaže Aćić.
Prema njegovim riječima, stranih radnika je potrebno u svim oblastima, ali najviše ih ima u građevinarstvu, poljoprivredi i prerađivačkoj industriji.
„U svim deficitarnim granama, što se tiče radne snage, potrebni su radnici, međutim ova tri sektora trebaju najviše ljudi iz inostranstva„, navodi on.
Takođe, na sjednici Upravnog odbora koja je održana krajem jula ove godine utvrđena je i kvota radnih dozvola za zapošljavanje stranih državljana i lica bez državljanstva u Republici Srpskoj za 2025. godinu.
„Kvota se odnosi na 2.000 radnih dozvola za zapošljavanje stranih državljana, a ista je važeća do jula 2025. godine. Od ukupnog broja radnih dozvola, 500 će se odnositi na produžene, a 1.500 za novo zapošljavanje stranih državljana i lica bez državljanstva“, objasnili su za „Nezavisne novine“ u Zavodu za zapošljavanje Srpske.
Kada je riječ o kvotama za prvu polovinu naredne godine, Aćić ističe da će, s obzirom na trendove iz okruženja, vrlo vjerovatno doći i do korekcija te odluke.
BIZNIS
Đorđe Đoković širi biznis u Srpskoj
Banjalučka agencija „Legacy international“ u vlasništvu Đorđa Đokovića, mlađeg brata Novaka Đokovića, dobila je posao promocije Olimpijskog centra (OC) „Jahorina“ vrijedan oko 84.000 KM.
Kako se navodi u odluci o izboru najpovoljnije ponude, bila je ovo jedina ponuda koja je stigla na tender, javlja Akta.ba.
Procijenjena vrijednost ponude bez PDV-a je bila 72.200 KM, a Đoković je ponudio promociju za 72.180 KM bez PDV-a.
Agencija „Legacy international“ osnovana je u novembru prošle godine. Do sada nije imala dobijenih tendera, ali je bila zadužena za poslove oko organizacije teniskog ATP turnira „Srpska open“.
U banjalučku podružnicu registrovanu uplatio je kapital od 9.779,15 KM, a osnovna i pretežna djelatnost je rad sportskih objekata. Đoković je direktor i vlasnik beogradske firme istog imena, koja se bavi organizovanjem teniskih turnira u Srbiji.
Đorđe Đoković je najmlađi je od trojice braće Đokovića koji se nakon profesionalnog tenisa posvetio biznisu, a do sada je realizovao nekoliko sportskih projekata.
Osnovna i pretežna djelatnost je rad sportskih objekata.
Inače, Đokoviću su česti gosti na Jahorini koja ima staze nazvane po Novaku Đokoviću.
Nakon mnogobrojnih posjeta porodice najboljeg tenisera, Novaka Đokovića, olimpijskoj planini prošle godine je postignut dogovor i o investicijama koje će ova porodica realizovati na Jahorini.
„Imamo tu čast da su naši česti gosti članovi porodice Đoković koji su sami po sebi svjetski poznat brend. Nakon privilegije koju smo dobili imenovanjem jahorinskih ski staza po imenu najpoznatijeg srpskog tenisera Novaka Đokovića sada Jahorina dobija i hotel u neposrednoj blizini upravo ovih staza. Naša vizija je da privučemo što više ovakvih investitora te da Jahorina u budućnosti ide rame uz rame sa najuspješnijima jer joj svim prethodno realizovanim taj status i pripada. Prije par dana na jednom kongresu sam saznao da je moj tim na koji sam beskrajno ponosan tim koji je sagradio najviše žičara na svijetu“, izjavio je tada Ljevnaić.
Dodao je da veliku zahvalnost duguje prije svega Srđanu Đokoviću sa kojim je kako kaže zadovoljstvo sarađivati i realizovati vizije koje su prije svega usmjerene na budućnost i naslijeđe za naredne generacije.
Sa ovom dogovorenom promocijom, čini se da se poslovna saradnja širi.
Akta.ba
-
NEKRETNINE8 meseci prije
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prije
Novi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI3 meseca prije
Učesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE11 meseci prije
Vlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
INVESTICIJE1 godina prije
Castellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
NOVOSTI1 godina prije
Prag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
POLJOPRIVREDA1 godina prije
Proizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu
-
FINANSIJE11 meseci prije
Mtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca