Connect with us

ANALIZE

Operativna dobit Željeznica FBiH u 2019. godini rekordnih 22.729.510 KM

Objavljeno

 


Operativna dobit prije izdataka za kamate, porez na dobit i amortizaciju (EBITDA) JP ŽFBiH d.o.o. Sarajevo u 2019. godini iznosi 22.729.510 KM, dok je u 2018. godini iznosila 19.027.649 KM.

Operativni prihodi kompanije u 2019. godini iznose 117.586.620 KM i veći su za 1.947.631 KM u odnosu na 2018. godinu kada su iznosili 115.638.989 KM.

Operativni rashodi u 2019. godini iznose 94.857.110 KM i manji su za 1.754.230 KM u odnosu na 2018. godinu kada su iznosili 96.611.340 KM.

„Rekordni rezultat operativne dobiti koju smo ostvarili u prošloj godini prije svega je zasluga radnika i dokaz ispravne poslovne politike kompanije. Naš uspjeh je temeljen na konstantnom povećanju prihoda i smanjenju troškova u poslovanju. Uspješno smo odgovorili na sve zahtjeve privrede u BiH, što je osnovna uloga Željeznica FBiH u poslovanju“, izjavio je Enis Džafić, generalni direktor JP Željeznice FBiH d.o.o. Sarajevo.

Rast prevoza roba i putnika

U 2019. godini prevezli su 9.125.000 tona robe, što je za 5.000 tona više nego u 2018. godini kada je prevezeno 9.120.000 tona robe, što je rezultiralo povećanjem prihoda od prevoza roba za 1.500.000 KM.

Reklama

U putničkom saobraćaju Željeznice FBiH su u 2019. godini prevezle 496.844 putnika, što je povećanje od 83.373 putnika u odnosu na 2018. godinu, kada su prevezli 413.471 putnika.

Povećanje broja prevezenih putnika rezultiralo je povećanjem prihoda od putničkog saobraćaja u 2019. godini u iznosu od 750.000 KM, u odnosu na 2018. godinu.

„Ukoliko uporedimo period od tri godine 2019(496.844) – 2016. (258.000), broj prevezenih putnika veći je za 238.844 putnika, što predstavlja povećanje od 92,5%. Kontinuitet rasta prevoza roba i putnika na godišnjem nivou dokaz je da su privredni subjekti i putnici koji koriste naše usluge, zadovoljni sa istim. U narednom periodu radit ćemo na unapređenju naših usluga za naše korisnike“, kazao je Džafić.

Broj radnika u 2019. godini je za 115 radnika manji u odnosu na 2018. godinu.

U protekle četiri godine broj radnika koji su napustili preduzeće (penzija, smrt, sporazumni raskid ugovora) je 743 radnika.

U posljednje četiri godine u radni odnos je primljeno 66 radnika (bivši radnici Gredelj-Revom Dobošnica (62) i članovi porodica poginulih radnika(4).

Reklama

Svim radnicima koji su napustili preduzeće uvezan je radni staž u ukupnom iznosu od cca. 30 miliona KM.

Vrijednost investicija koje su stavljene u funkciju u 2019. godini iznosi 26.437.320,00 KM.

Nastavljen kontinuitet smanjenja glavnog duga prema Poreskoj upravi FBiH

Generalni direktor Željeznica FBiH naglasio je da su ostvareni rezultati omogućili da kompanija redovno izmiruje ne samo tekuće obaveze, nego i obaveze koje su nastale u ranijim periodima.

Prema javnim fondovima po osnovu poreza i doprinosa u 2019. godini uplaćeno je 30,6 miliona KM.

Od navedenog iznosa 26,1 milion KM odnosi se na tekuće obaveze, a iznos od 4,5 miliona KM na obaveze iz ranijih godina (period od 2001. do 2016. godine), čime je nastavljen trend smanjenja glavnog duga prema Poreskoj upravi FBiH.

Reklama

U toku 2019. godine uplaćene su obaveze UIO BiH u ukupnom iznosu od 2,5 miliona KM.

Željeznice FBiH nemaju neizmirenih obaveza prema UIO BiH.

Također, u 2019. godini platili su obaveze prema dobavljačima i bankama koje su nastale u periodu 2008-2014. godine u iznosu od 23 miliona KM.

„U posljednje četiri godine platili smo obaveze prema dobavljačima, bankama, Poreskoj upravi FBiH, a koje su nastale u periodu 2001-2016. godine, u iznosu od cca 100 miliona KM uz servisiranje svih tekućih obaveza. To je još jedan od dokaza da su Željeznice FBiH uspjele, osim povećanja obima rada i stabilizovati svoje poslovanje“, riječi su generalnog direktora Džafića.

U cilju daljeg unapređenja rada i modernizacije JP ŽFBiH d.o.o. Sarajevo neophodna je potpuna promjena zakonske regulative koja uređuje rad JP ŽFBiH d.o.o. Sarajevo i to: Zakon o Željeznicama FBiH, Zakon u finansiranju željezničke infrastrukture i sufinansiranju putničkog i kombinovanog saobraćaja i Zakon o finansijskoj konsolidaciji JP ŽFBiH d.o.o. Sarajevo.

Izvor: poslovnenovine.ba

Reklama

ANALIZE

Egzodus doktora iz Republike Srpske: Male plate i loši uslovi rada ih tjeraju u inostranstvo

Objavljeno

 

Na mogući egzodus zdravstvenih radnika upozoravalo se nekoliko godina unazad. Na birou za zapošljavanje u Republici Srpskoj doktora više nema. Iscrpljenost kadra zavladala je u bolnicama i domovima zdravlja. O zadržavanju radnika povećanjem plate i boljim uslovima rada, niko ne priča. Jedine brojke koje se spominju su one odlazećih radnika.

NEMA DOKTORA NI NA BIROU

Dom zdravlja Banjaluka raspisao je konkurs za prijem nekoliko zdravstvenih radnika. Na posljednji, niko se nije javio. Šta je razlog, pitali smo rukovodstvo.

„Mislim kada bismo doktorima ponudili bolje uslove rada, bolju platu u terenskim ambulantama posebno da bi možda bio i veći odaziv i veća zainteresovanost za taj posao. Nema ni na birou doktora, a nema ni kandidata koji žele da rade“, istakla je Vedrana Antonić Kovljenović, pomoćnica direktora Doma zdravlja Banjaluka i specijalistkinja porodične medicine.

No, na birou ih ipak ima. Prema podacima Zavoda za zapošljavanje nekoliko stotina medicinkog kadra, nezaposleno je. Pa se postavlja pitanje – gdje su u stvarnosti?

„Rade i kao konobari, rade i u kuhinjama, rade u supermarketima. Vrsni profesionalci odlaze da rade u parfimerije, odlaze da rade neke druge poslove manje složenosti u drugim strukama, ali nažalost za duplo veću platu i onda na taj način osiguravaju egzistenciju svoje porodice“, pojasnio je Mirko Šerbedžija iz Strukovnog sindikata medicinskih sestara i tehničara RS.

Reklama

MALE PLATE

Osim trbuhom za kruhom u inostranstvo, brojni odlaze u privatne ustanove zbog boljih uslova rada. Takvih je više od 20 u posljednjih nekoliko godina u bolnici Srbija u Istočnom Sarajevu. Iako su plate medicinarima u Kantonu Sarajevo zbog kojih su do nedavno željeli u generalni štrajk, male i takve za radnike zdravstva u RS – nedostižne.

„Najgora situacija je trenutno u bolnici u Istočnom Sarajevu gdje doktori masovno prelaze u bolnice u KS kako privatne tako i državne, specijalista u KS ima bukvalno duplo veću platu nego specijalista u RS. Uglavnom je plata glavni razlog odlaska ljekara ili u inostranstvo ili privatne ustanove“, naglasio je Jovica Mišić, opšti hirurg u bolnici Doboj.

Da je nešto bolja situacija u banjalučkoj bolnici, ne potvrđuju. Nedostaje čak – 700 radnika. U Domu zdravlja u naredne dvije godine, skoro 40 doktora će se penzionisati. Pa se postavlja pitanje – ko će ih zamijeniti?

„U zadnjih nekoliko godina je bilo više desetina doktora na birou , molbii u domovima zdravlja za posao, kako doktora porodične medicine, tako i medicinskih tehničara, ali sada nema nijednog, evo mi smo nakon pola godine uspjeli zaposliti jednog mladog doktora. Što se tiče timova hitne pomoći, bilo bi poželjno da ih ima deset timova, ali mi to nemamo sada, imamo tri mobilna tima“, navela je Nada Banjac, načelnica Službe Hitne medicinske pomoći u Banjaluci.

No, to nisu jedini problemi zdravstva u RS. Da povećanja plata neće biti, poručeno im je iz resornog ministarstva. Trenutno, oni koji su ostali, nadaju se barem redovnim isplatama. S obzirom na to da je ove godine zabilježeno nekoliko kašnjenja plata i doprinosa zdravstvenim radnicima. Pa zbog svega i strah od neizvjesnosti – tjera na pakovanje kofera.

Reklama

N1

Nastavite čitati

ANALIZE

Republika Srpska povećava kvotu radnih dozvola za strance na 2.000

Objavljeno

 

Upravni odbor Zavoda za zapošljavanje Republike Srpske donio je odluku o izmjeni odluke o utvrđivanju kvota radnih dozvola za zapošljavanje stranih državljana i lica bez državljanstva u Republici Srpskoj, a do izmjena, odnosno povećanja kvota došlo je na zahtjev Unije udruženja poslodavaca Republike Srpske.

Kako su za „Nezavisne novine“ objasnili iz Zavoda za zapošljavanje Srpske, odlukom je utvrđena kvota radnih dozvola za 2024. godinu za zapošljavanje 2.000 stranih državljana i lica bez državljanstva.

Kvota se odnosi na 500 produženih ranije izdatih radnih dozvola i 1.500 za novo zapošljavanje. Pomenuta kvota je važeća do 31.12.2024. godine„, istakli su oni.

Da podsjetimo, prošle godine donesena je odluka za zapošljavanje 1.400 stranih državljana i lica bez državljanstva u Republici Srpskoj i to 1.000 za novo zapošljavanje stranih državljana i osoba bez državljanstva i 400 za produženje ranije izdatih radnih dozvola.

Saša Aćić, direktor Unije poslodavaca Republike Srpske, istakao je za „Nezavisne novine“ da je, imajući u vidu trendove, realno očekivati da će nova kvota biti dovoljna do kraja godine.

S obzirom na to da ima veći broj poništenih radnih dozvola u periodu do sada i s obzirom na to da smo podigli kvotu na 2.000, mislimo da će taj broj biti dovoljan do kraja godine uz obećanje da ćemo, ukoliko bude nedostatak dozvola na kraju godine, korigovati odluku i povećati za potreban iznos„, kaže Aćić.

Reklama

Prema njegovim riječima, stranih radnika je potrebno u svim oblastima, ali najviše ih ima u građevinarstvu, poljoprivredi i prerađivačkoj industriji.

U svim deficitarnim granama, što se tiče radne snage, potrebni su radnici, međutim ova tri sektora trebaju najviše ljudi iz inostranstva„, navodi on.

Takođe, na sjednici Upravnog odbora koja je održana krajem jula ove godine utvrđena je i kvota radnih dozvola za zapošljavanje stranih državljana i lica bez državljanstva u Republici Srpskoj za 2025. godinu.

Kvota se odnosi na 2.000 radnih dozvola za zapošljavanje stranih državljana, a ista je važeća do jula 2025. godine. Od ukupnog broja radnih dozvola, 500 će se odnositi na produžene, a 1.500 za novo zapošljavanje stranih državljana i lica bez državljanstva“, objasnili su za „Nezavisne novine“ u Zavodu za zapošljavanje Srpske.

Kada je riječ o kvotama za prvu polovinu naredne godine, Aćić ističe da će, s obzirom na trendove iz okruženja, vrlo vjerovatno doći i do korekcija te odluke.

Nezavisne novine

Reklama
Nastavite čitati

BIZNIS

Đorđe Đoković širi biznis u Srpskoj

Objavljeno

 

Banjalučka agencija „Legacy international“ u vlasništvu Đorđa Đokovića, mlađeg brata Novaka Đokovića, dobila je posao promocije Olimpijskog centra (OC) „Jahorina“ vrijedan oko 84.000 KM.

Kako se navodi u odluci o izboru najpovoljnije ponude, bila je ovo jedina ponuda koja je stigla na tender, javlja Akta.ba.

Procijenjena vrijednost ponude bez PDV-a je bila 72.200 KM, a Đoković je ponudio promociju za 72.180 KM bez PDV-a.

Agencija „Legacy international“ osnovana je u novembru prošle godine. Do sada nije imala dobijenih tendera, ali je bila zadužena za poslove oko organizacije teniskog ATP turnira „Srpska open“.

U banjalučku podružnicu registrovanu uplatio je kapital od 9.779,15 KM, a osnovna i pretežna djelatnost je rad sportskih objekata. Đoković je direktor i vlasnik beogradske firme istog imena, koja se bavi organizovanjem teniskih turnira u Srbiji.

Đorđe Đoković je najmlađi je od trojice braće Đokovića koji se nakon profesionalnog tenisa posvetio biznisu, a do sada je realizovao nekoliko sportskih projekata.

Reklama

Osnovna i pretežna djelatnost je rad sportskih objekata.

Inače, Đokoviću su česti gosti na Jahorini koja ima staze nazvane po Novaku Đokoviću.

Nakon mnogobrojnih posjeta porodice najboljeg tenisera, Novaka Đokovića, olimpijskoj planini prošle godine je postignut dogovor i o investicijama koje će ova porodica realizovati na Jahorini.

„Imamo tu čast da su naši česti gosti članovi porodice Đoković koji su sami po sebi svjetski poznat brend. Nakon privilegije koju smo dobili imenovanjem jahorinskih ski staza po imenu najpoznatijeg srpskog tenisera Novaka Đokovića sada Jahorina dobija i hotel u neposrednoj blizini upravo ovih staza. Naša vizija je da privučemo što više ovakvih investitora te da Jahorina u budućnosti ide rame uz rame sa najuspješnijima jer joj svim prethodno realizovanim taj status i pripada. Prije par dana na jednom kongresu sam saznao da je moj tim na koji sam beskrajno ponosan tim koji je sagradio najviše žičara na svijetu“, izjavio je tada Ljevnaić.

Dodao je da veliku zahvalnost duguje prije svega Srđanu Đokoviću sa kojim je kako kaže zadovoljstvo sarađivati i realizovati vizije koje su prije svega usmjerene na budućnost i naslijeđe za naredne generacije.

Sa ovom dogovorenom promocijom, čini se da se poslovna saradnja širi.

Reklama

Akta.ba

Nastavite čitati

U trendu