ANALIZE
Njemački gigant svakog sata gubi milion evra
Najveća njemačka aviokompanija Lufthanza suočava se s velikim ekonomskim problemima, a svakog sata gubitak je veći za milion evra.
Uprkos tome što država u tu firmu ulaže milijarde, u Lufthanzi su ugrožene hiljade radnih mjesta.
Njemačka Lufthanza, teško pogođena zvog korone, mora značajno da smanji troškove za plate radnika. Pad prometa u putničkom saobraćaju doveo je do toga da višak kadrova u toj kompaniji bude i veći nego što se do sada znalo. Nakon krize će Lufthanzi biti potrebno 22.000 zaposlenih – a to je 26.000 radnih mjesta manje nego danas, saopšteno je iz te kompanije nakon pregovora s predstavnicima tri sindikata u Frankfurtu
Do sada se pominjala brojka od nešto više od 10.000 radnih mjesta. Kako bi se što je moguće manje ljudi tpustilo, izdvajanja za osoblje bi tokom krize morala da budu znatno smanjena, objasnio je direktor odjeljenja za ljudske resurse Lufthanze Mihael Nigeman. „Zato činimo sve što možemo kako bismo do 22. juna postigli konkretne dogovore sa sindikatima.“
Sporazumi sa sindikatima trebalo bi da dovedu do smanjenja troškova za zaposlene. Takav dogovor je neophodan kako bi deoničari firme odobrili državni paket od devet milijardi evra namenjen spasavanju kompanije, tvrdi izvršni direktor Karsten Špor. Konkretno, dioničari bi trebalo da odobre povećanje vlasničkog kapitala od 25 odsto, kako bi država imala 20 odsto udela u Lufthanzi.
„Bez značajnog smanjenja troškova na osoblje za vreme krize, propustićemo šansu ponovno pokretanje kompanije nakon krize i rizikujemo da Lufthanza-grupa iz svega toga izađe znatno oslabljena“, rekao je direktor odjeljenja za ljudske resurse Nigeman.
Pritom nije samo riječ o ljudima angažovanim na letovima, već i o onima koji rade u pratećim službama ili u administraciji. Prema podacima Lufthanze, polovina viška radnika je u Njemačkoj, ali sa mogućim otpuštanjima suočavaju se i delogi grupacije Svis, Ostrijan i Brisel erlajns. Prema izvještajima medija, u švajcarskom Svisu u pitanju je oko 1.900 radnih mjesta, a u austrijsom Ostrijanu i belgijskom Brisel Erlajnsu oko hiljadu.
Sindikati su još jednom izrazili spremnost da zajednički rade na pronalaženju izlaza iz krize.
„Dosadašni pregovori su pokazali da želimo zajedno da pronađemo rješenje i da ćemo ga naći“, optimista je Markus Val, predsjednik sindikata pilota Kokpit.
Piloti su ponovo izneli svoju ponudu da se dobrovoljno odreknu i do 45 odsto svoje plate kako bi sačuvali radna mjesta. U pregovorima između izvršnog odbora grupacije Lufthanza i sindikata koji su započeli 10. juna, Kokpit je ponudio uštedu troškova u iznosu od oko 350 miliona evra, objavio je taj sindikat.
Aviokompanijama je potreban novi početak, ukazuju iz sindikata stjuardesa i stjuarda UFO.
„Zato ćemo se i dalje truditi da na vanrednoj generalnoj skupštini pronađemo rješenje“, izjavio je izvršni direktor UFO Nikolej Baubliz. Međutim, Lufthanza bi, istakao je, morala da odustane od otpuštanja i mora biti spremna na partnerstvo sa sindikatima.
Iz Lufthanze je pojašnjeno da bi skraćeno radno vrijeme i krizni sporazumi trebalo da rezultiraju „izbjegavanjem otpuštanja radnika, koliko je to moguće“. Predstavnici sindikata Verdi kažu da kompanija zahtjeva smanjenje plata, smanjenje novca za radnike koji rade skraćeno radno vrijeme, dodatka za godišnji odmor i Božić, kao i odricanje od zahtjeva za povećanje plata.
„Uz odricanje od 20 odsto plate očekuje se znatan doprinos“, istakla je za DW potpredsjednica sindikata Verdi Kristine Bele.
„Naravno da smo svjesni teške finansijske situacije, ali očekujemo i značajne zahvate u reorganizaciji rada, a ne samo one koji se odnose na uštede na račun otpuštanja osoblja“, dodala je Bele i naglasila da dogovor neće biti moguć bez garancija da će biti zadržani zaposleni radnici.
Lufthanza nije jedinstven slučaj u svijetu. Analitičari firme Alijanc Ojler Hermes procenjuju da je – uprkos ukupnoj državnoj pomoći od 125 milijardi dolara aviokompanijama širom svijeta – u opasnosti oko 750.000 radnih mjesta, odnosno oko 30 odsto.
Kao i mnoge druge aviokompanije, i Lufthanza pokušava da pronađe pravi modus kako bi se dugoročno prilagodila smanjenoj potražnji za njenim uslugama. U toj kompaniji procenjuju da će se na nivo od prije krize vratiti tek 2023. Pritom bi njena flota od 760 aviona trebalo da se smanji za 100 mašina.
Lufthanza očekuje da će porast potražnje usluga u avio saobraćaju biti spor. A dok se to ne dogodi, potrebna joj je pomoć njemačke vlade. Kao protivuslugu državi za paket pomoći od devet milijardi evra, Lufthanza će morati konkurentima da preda deo svojih slotova za polijetanje i slijetanje na aerodromima u Frankfurtu i Minhenu.
Na vanrednoj generalnoj skupštini kompanije zakazanoj za 25. juni, akcionari moraju da odobre taj paket pomoći. Generalni direktor Lufthanze Karsten Špor tom prilikom namjerava da predstavi koncept štednje grupacije koja zapošljava oko 138.000 ljudi i koja je u prvom kvartalu godine pretrpjela gubitak koji se meri u milijardama.
ANALIZE
Egzodus doktora iz Republike Srpske: Male plate i loši uslovi rada ih tjeraju u inostranstvo
Na mogući egzodus zdravstvenih radnika upozoravalo se nekoliko godina unazad. Na birou za zapošljavanje u Republici Srpskoj doktora više nema. Iscrpljenost kadra zavladala je u bolnicama i domovima zdravlja. O zadržavanju radnika povećanjem plate i boljim uslovima rada, niko ne priča. Jedine brojke koje se spominju su one odlazećih radnika.
NEMA DOKTORA NI NA BIROU
Dom zdravlja Banjaluka raspisao je konkurs za prijem nekoliko zdravstvenih radnika. Na posljednji, niko se nije javio. Šta je razlog, pitali smo rukovodstvo.
„Mislim kada bismo doktorima ponudili bolje uslove rada, bolju platu u terenskim ambulantama posebno da bi možda bio i veći odaziv i veća zainteresovanost za taj posao. Nema ni na birou doktora, a nema ni kandidata koji žele da rade“, istakla je Vedrana Antonić Kovljenović, pomoćnica direktora Doma zdravlja Banjaluka i specijalistkinja porodične medicine.
No, na birou ih ipak ima. Prema podacima Zavoda za zapošljavanje nekoliko stotina medicinkog kadra, nezaposleno je. Pa se postavlja pitanje – gdje su u stvarnosti?
„Rade i kao konobari, rade i u kuhinjama, rade u supermarketima. Vrsni profesionalci odlaze da rade u parfimerije, odlaze da rade neke druge poslove manje složenosti u drugim strukama, ali nažalost za duplo veću platu i onda na taj način osiguravaju egzistenciju svoje porodice“, pojasnio je Mirko Šerbedžija iz Strukovnog sindikata medicinskih sestara i tehničara RS.
MALE PLATE
Osim trbuhom za kruhom u inostranstvo, brojni odlaze u privatne ustanove zbog boljih uslova rada. Takvih je više od 20 u posljednjih nekoliko godina u bolnici Srbija u Istočnom Sarajevu. Iako su plate medicinarima u Kantonu Sarajevo zbog kojih su do nedavno željeli u generalni štrajk, male i takve za radnike zdravstva u RS – nedostižne.
„Najgora situacija je trenutno u bolnici u Istočnom Sarajevu gdje doktori masovno prelaze u bolnice u KS kako privatne tako i državne, specijalista u KS ima bukvalno duplo veću platu nego specijalista u RS. Uglavnom je plata glavni razlog odlaska ljekara ili u inostranstvo ili privatne ustanove“, naglasio je Jovica Mišić, opšti hirurg u bolnici Doboj.
Da je nešto bolja situacija u banjalučkoj bolnici, ne potvrđuju. Nedostaje čak – 700 radnika. U Domu zdravlja u naredne dvije godine, skoro 40 doktora će se penzionisati. Pa se postavlja pitanje – ko će ih zamijeniti?
„U zadnjih nekoliko godina je bilo više desetina doktora na birou , molbii u domovima zdravlja za posao, kako doktora porodične medicine, tako i medicinskih tehničara, ali sada nema nijednog, evo mi smo nakon pola godine uspjeli zaposliti jednog mladog doktora. Što se tiče timova hitne pomoći, bilo bi poželjno da ih ima deset timova, ali mi to nemamo sada, imamo tri mobilna tima“, navela je Nada Banjac, načelnica Službe Hitne medicinske pomoći u Banjaluci.
No, to nisu jedini problemi zdravstva u RS. Da povećanja plata neće biti, poručeno im je iz resornog ministarstva. Trenutno, oni koji su ostali, nadaju se barem redovnim isplatama. S obzirom na to da je ove godine zabilježeno nekoliko kašnjenja plata i doprinosa zdravstvenim radnicima. Pa zbog svega i strah od neizvjesnosti – tjera na pakovanje kofera.
ANALIZE
Republika Srpska povećava kvotu radnih dozvola za strance na 2.000
Upravni odbor Zavoda za zapošljavanje Republike Srpske donio je odluku o izmjeni odluke o utvrđivanju kvota radnih dozvola za zapošljavanje stranih državljana i lica bez državljanstva u Republici Srpskoj, a do izmjena, odnosno povećanja kvota došlo je na zahtjev Unije udruženja poslodavaca Republike Srpske.
Kako su za „Nezavisne novine“ objasnili iz Zavoda za zapošljavanje Srpske, odlukom je utvrđena kvota radnih dozvola za 2024. godinu za zapošljavanje 2.000 stranih državljana i lica bez državljanstva.
„Kvota se odnosi na 500 produženih ranije izdatih radnih dozvola i 1.500 za novo zapošljavanje. Pomenuta kvota je važeća do 31.12.2024. godine„, istakli su oni.
Da podsjetimo, prošle godine donesena je odluka za zapošljavanje 1.400 stranih državljana i lica bez državljanstva u Republici Srpskoj i to 1.000 za novo zapošljavanje stranih državljana i osoba bez državljanstva i 400 za produženje ranije izdatih radnih dozvola.
Saša Aćić, direktor Unije poslodavaca Republike Srpske, istakao je za „Nezavisne novine“ da je, imajući u vidu trendove, realno očekivati da će nova kvota biti dovoljna do kraja godine.
„S obzirom na to da ima veći broj poništenih radnih dozvola u periodu do sada i s obzirom na to da smo podigli kvotu na 2.000, mislimo da će taj broj biti dovoljan do kraja godine uz obećanje da ćemo, ukoliko bude nedostatak dozvola na kraju godine, korigovati odluku i povećati za potreban iznos„, kaže Aćić.
Prema njegovim riječima, stranih radnika je potrebno u svim oblastima, ali najviše ih ima u građevinarstvu, poljoprivredi i prerađivačkoj industriji.
„U svim deficitarnim granama, što se tiče radne snage, potrebni su radnici, međutim ova tri sektora trebaju najviše ljudi iz inostranstva„, navodi on.
Takođe, na sjednici Upravnog odbora koja je održana krajem jula ove godine utvrđena je i kvota radnih dozvola za zapošljavanje stranih državljana i lica bez državljanstva u Republici Srpskoj za 2025. godinu.
„Kvota se odnosi na 2.000 radnih dozvola za zapošljavanje stranih državljana, a ista je važeća do jula 2025. godine. Od ukupnog broja radnih dozvola, 500 će se odnositi na produžene, a 1.500 za novo zapošljavanje stranih državljana i lica bez državljanstva“, objasnili su za „Nezavisne novine“ u Zavodu za zapošljavanje Srpske.
Kada je riječ o kvotama za prvu polovinu naredne godine, Aćić ističe da će, s obzirom na trendove iz okruženja, vrlo vjerovatno doći i do korekcija te odluke.
BIZNIS
Đorđe Đoković širi biznis u Srpskoj
Banjalučka agencija „Legacy international“ u vlasništvu Đorđa Đokovića, mlađeg brata Novaka Đokovića, dobila je posao promocije Olimpijskog centra (OC) „Jahorina“ vrijedan oko 84.000 KM.
Kako se navodi u odluci o izboru najpovoljnije ponude, bila je ovo jedina ponuda koja je stigla na tender, javlja Akta.ba.
Procijenjena vrijednost ponude bez PDV-a je bila 72.200 KM, a Đoković je ponudio promociju za 72.180 KM bez PDV-a.
Agencija „Legacy international“ osnovana je u novembru prošle godine. Do sada nije imala dobijenih tendera, ali je bila zadužena za poslove oko organizacije teniskog ATP turnira „Srpska open“.
U banjalučku podružnicu registrovanu uplatio je kapital od 9.779,15 KM, a osnovna i pretežna djelatnost je rad sportskih objekata. Đoković je direktor i vlasnik beogradske firme istog imena, koja se bavi organizovanjem teniskih turnira u Srbiji.
Đorđe Đoković je najmlađi je od trojice braće Đokovića koji se nakon profesionalnog tenisa posvetio biznisu, a do sada je realizovao nekoliko sportskih projekata.
Osnovna i pretežna djelatnost je rad sportskih objekata.
Inače, Đokoviću su česti gosti na Jahorini koja ima staze nazvane po Novaku Đokoviću.
Nakon mnogobrojnih posjeta porodice najboljeg tenisera, Novaka Đokovića, olimpijskoj planini prošle godine je postignut dogovor i o investicijama koje će ova porodica realizovati na Jahorini.
„Imamo tu čast da su naši česti gosti članovi porodice Đoković koji su sami po sebi svjetski poznat brend. Nakon privilegije koju smo dobili imenovanjem jahorinskih ski staza po imenu najpoznatijeg srpskog tenisera Novaka Đokovića sada Jahorina dobija i hotel u neposrednoj blizini upravo ovih staza. Naša vizija je da privučemo što više ovakvih investitora te da Jahorina u budućnosti ide rame uz rame sa najuspješnijima jer joj svim prethodno realizovanim taj status i pripada. Prije par dana na jednom kongresu sam saznao da je moj tim na koji sam beskrajno ponosan tim koji je sagradio najviše žičara na svijetu“, izjavio je tada Ljevnaić.
Dodao je da veliku zahvalnost duguje prije svega Srđanu Đokoviću sa kojim je kako kaže zadovoljstvo sarađivati i realizovati vizije koje su prije svega usmjerene na budućnost i naslijeđe za naredne generacije.
Sa ovom dogovorenom promocijom, čini se da se poslovna saradnja širi.
Akta.ba
-
NEKRETNINE8 meseci prije
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prije
Novi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI3 meseca prije
Učesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE11 meseci prije
Vlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
INVESTICIJE1 godina prije
Castellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
NOVOSTI1 godina prije
Prag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
POLJOPRIVREDA1 godina prije
Proizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu
-
FINANSIJE11 meseci prije
Mtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca