Connect with us

ANALIZE

Svijetu prijeti najveća recesija od Drugog svjetskog rata

Objavljeno

 


Svjetska banka

Iznenadni i veliki šok pandemije korona virusa i mjere zatvaranja sa ciljem njenog suzbijanja doveli su do ozbiljnog pada globalne ekonomije. Prema prognozama Svjetske banke, ove godine će doći do pada globalnog rasta za 5,2%. To bi predstavljalo najdublju recesiju od Drugog svjetskog rata, pri čemu bi najveći broj ekonomija doživio najveći pad proizvodnje po glavi stanovnika od 1870. godine, saopštila je Svjetska banka u svom najnovijem izvještaju Globalni ekonomski izgledi (Global Economic Prospects).

„Očekuje se da, usljed ozbiljnog poremećaja domaće potražnje i ponude, trgovine i finansija, ekonomska aktivnost naprednih ekonomija doživi pad za 7% u 2020. godini. Očekuje se da ove godine nova tržišta i ekonomije u razvoju (EMDE) dožive pad za 2,5%, što je prvo smanjenje na nivou ove grupe u posljednjih najmanje šezdeset godina. Očekuje se pad dohotka po glavi stanovnika za 3,6%, zbog čega će se milioni ljudi ove godine suočiti sa ekstremnim siromaštvom“, stoji u Izvještaju.

Kako se ističe, najteže su pogođene one zemlje u kojima je pandemija bila najteža i koje se u velikoj mjeri oslanjaju na globalnu trgovinu, turizam, izvoz roba i vanjsko finansiranje. Mada će se jačina udara razlikovati od regiona do regiona, sva nova tržišta i ekonomije u razvoju imaju ranjivosti, koje su pojačane usljed spoljnih šokova. Pored toga, prekidi u pristupu školovanju i primarnoj zdravstvenoj zaštiti vjerovatno će imati dugotrajne efekte na razvoj ljudskog kapitala.

„Ovo je veoma zabrinjavajuće, jer će kriza vjerovatno ostaviti dugotrajne posljedice i dovesti do krupnih globalnih izazova“, rekla je potpredsjednica Svjetske banke za ujednačen rast, finansije i institucije, Ceyla Pazarbasioglu.

„Prva stavka na dnevnom redu je rješavanje hitnih globalnih zdravstvenih i ekonomskih pitanja. Uz to, globalna zajednica se mora ujediniti kako bi se pronašao način za snažniji oporavak, kako bi izbjegli da se još veći broj ljudi suoči sa siromaštvom i nezaposlenošću“, dodala je ona.

Prema osnovnoj prognozi, pod pretpostavkom da se pandemija povuče dovoljno da se omogući ukidanje domaćih mjera za ublažavanje do sredine godine u naprednim ekonomijama i nešto kasnije u EMDE, da se globalna prelivanja smanje u drugoj polovini godine, te da poremećaji na finansijskim tržištima ne budu dugotrajni, prognozira se da će se globalni rast vratiti na 4,2% u 2021. godini, odnosno na 3,9% za napredne ekonomije i 4,6% za EMDE.

Reklama

Međutim, izgledi su veoma neizvjesni, a preovlađuju negativni rizici, uključujući mogućnost produženog trajanja pandemije, finansijskog preokreta i povlačenja iz globalnih trgovinskih veza. Negativni scenario bi mogao dovesti do pada globalne ekonomije za čak 8% ove godine, nakon čega bi uslijedio spori oporavak u 2021. godini, od tek malo iznad 1%, sa smanjenjem proizvodnje u EMDE za skoro 5% ove godine.

Prognozira se da će ekonomija SAD ove godine doživjeti pad za 6,1%, kao odraz poremećaja koji se dovode u vezu sa mjerama za uspostavljanje kontrole nad pandemijom. Očekuje se pad proizvodnje u evro-području za 9,1% u 2020. godini, pošto je aktivnost bila teško pogođena širenjem bolesti. Očekuje se pad ekonomije Japana za 6,1%, budući da su preventivne mjere usporile ekonomsku aktivnost.

„Recesija uzrokovana Kovid-19 je jedinstvena u više aspekata i vjerovatno će biti najdublja recesija u naprednim ekonomijama od Drugog svjetskog rata i prvi pad proizvodnje u novim i ekonomijama u razvoju u najmanje šest decenija“, rekao je direktor grupe za izglede u Svjetskoj banci Ayhan Kose i dodao:

„Aktuelna epizoda je već dovela do daleko najbržih i najvećih do sada zabilježenih padova globalnih prognoza rasta. Ako se možemo ravnati prema prošlosti, moguće je da dođe do daljeg pada rasta, što podrazumijeva da će kreatori politika možda morati da budu spremni da primjene dodatne mjere da podrže aktivnost“.

Analitički djelovi iz ovog izdanja Global Economic Prospects bave se ključnim aspektima ovog istorijskog ekonomskog šoka: • Koliko će biti duboka recesija izazvana Kovid-19? Istraživanje koje obuhvata 183 ekonomije i period 1870-2021. sagledava globalnu recesiju sa istorijskog stanovišta. • Scenariji mogućih ishoda na planu rasta: Kratkoročne projekcije rasta podliježu neuobičajenom stepenu nesgurnosti; ispituju se alternativni scenariji. • Na koji način neformalnost pogoršava efekte pandemije? Zdravstvene i ekonomske posljedice pandemije vjerovatno će biti gore u zemljama u kojima je u velikoj mjeri zastupljena neformalnost. • Izgledi za zemlje sa niskim nivoom dohotka: Pandemija uzima danak od najsiromašnijih zemalja, na planu ljudskih resursa i ekonomije. • Regionalne makroekonomske posljedice: Svaki region se suočava sa sopstvenim ranjivostima na pandemiju i s njom povezanu krizu. • Uticaj na globalne lance vrijednosti: Poremećaji globalnih lanaca vrijednosti mogu da pojačaju udare pandemije na trgovinu, proizvodnju i finansijska tržišta. • Trajne posljedice pandemije: Kod dubokih recesija postoji vjerovatnoća da nanesu dugoročnu štetu investicijama, da pogode ljudski kapital zbog nezaposlenosti i da pokrenu povlačenje iz globalnih trgovinskih i nabavnih veza (objavljeno 2. juna). • Niže cijene nafte: Niske cijene nafte, koje su rezultat nezabilježenog pada potražnje, vjerovatno neće zaštititi od efekata pandemije, ali mogu pružiti određenu podršku tokom oporavka (objavljeno 2. juna).

Pandemija naglašava hitnu potrebu za djelovanjem na planu zdravstvenih i ekonomskih politika, uključujući globalnu saradnju, kako bi se ublažile posljedice, zaštitile ranjive populacije i ojačali kapaciteti zemlje za sprečavanje i rješavanje sličnih događaja u budućnosti. Od ključnog je značaja za nova tržišta i ekonomije u razvoju, koji su posebno ranjivi, da ojačaju sisteme javnog zdravstva, rješavaju izazove neformalnosti i ograničenih zaštitinih mehanizama i sprovedu reforme u cilju generisanja snažnog i održivog rasta nakon što kriza prođe.

Reklama

Ukoliko efekti pandemije potraju, nova tržišta i ekonomije u razvoju koje imaju fiskalni prostor i povoljne uslove finansiranja mogle bi razmotriti dodatne podsticaje. To bi trebalo da prate mjere kojima se pomaže kredibilno vraćanje srednjoročne fiskalne održivosti, uključujući mjere kojima se jača fiskalni okvir, unapređuje prikupljanje domaćih prihoda i efikasnost potrošnje, te povećava fiskalna i transparentnost u pogledu duga. Transparentnost svih finansijskih obaveza države, instrumenata koji su slični dugu i investicija predstavlja ključni korak u stvaranju privlačne investicione klime i mogla bi ostvariti značajan napredak ove godine.

Nezavisne novine

ANALIZE

Egzodus doktora iz Republike Srpske: Male plate i loši uslovi rada ih tjeraju u inostranstvo

Objavljeno

 

Na mogući egzodus zdravstvenih radnika upozoravalo se nekoliko godina unazad. Na birou za zapošljavanje u Republici Srpskoj doktora više nema. Iscrpljenost kadra zavladala je u bolnicama i domovima zdravlja. O zadržavanju radnika povećanjem plate i boljim uslovima rada, niko ne priča. Jedine brojke koje se spominju su one odlazećih radnika.

NEMA DOKTORA NI NA BIROU

Dom zdravlja Banjaluka raspisao je konkurs za prijem nekoliko zdravstvenih radnika. Na posljednji, niko se nije javio. Šta je razlog, pitali smo rukovodstvo.

„Mislim kada bismo doktorima ponudili bolje uslove rada, bolju platu u terenskim ambulantama posebno da bi možda bio i veći odaziv i veća zainteresovanost za taj posao. Nema ni na birou doktora, a nema ni kandidata koji žele da rade“, istakla je Vedrana Antonić Kovljenović, pomoćnica direktora Doma zdravlja Banjaluka i specijalistkinja porodične medicine.

No, na birou ih ipak ima. Prema podacima Zavoda za zapošljavanje nekoliko stotina medicinkog kadra, nezaposleno je. Pa se postavlja pitanje – gdje su u stvarnosti?

„Rade i kao konobari, rade i u kuhinjama, rade u supermarketima. Vrsni profesionalci odlaze da rade u parfimerije, odlaze da rade neke druge poslove manje složenosti u drugim strukama, ali nažalost za duplo veću platu i onda na taj način osiguravaju egzistenciju svoje porodice“, pojasnio je Mirko Šerbedžija iz Strukovnog sindikata medicinskih sestara i tehničara RS.

Reklama

MALE PLATE

Osim trbuhom za kruhom u inostranstvo, brojni odlaze u privatne ustanove zbog boljih uslova rada. Takvih je više od 20 u posljednjih nekoliko godina u bolnici Srbija u Istočnom Sarajevu. Iako su plate medicinarima u Kantonu Sarajevo zbog kojih su do nedavno željeli u generalni štrajk, male i takve za radnike zdravstva u RS – nedostižne.

„Najgora situacija je trenutno u bolnici u Istočnom Sarajevu gdje doktori masovno prelaze u bolnice u KS kako privatne tako i državne, specijalista u KS ima bukvalno duplo veću platu nego specijalista u RS. Uglavnom je plata glavni razlog odlaska ljekara ili u inostranstvo ili privatne ustanove“, naglasio je Jovica Mišić, opšti hirurg u bolnici Doboj.

Da je nešto bolja situacija u banjalučkoj bolnici, ne potvrđuju. Nedostaje čak – 700 radnika. U Domu zdravlja u naredne dvije godine, skoro 40 doktora će se penzionisati. Pa se postavlja pitanje – ko će ih zamijeniti?

„U zadnjih nekoliko godina je bilo više desetina doktora na birou , molbii u domovima zdravlja za posao, kako doktora porodične medicine, tako i medicinskih tehničara, ali sada nema nijednog, evo mi smo nakon pola godine uspjeli zaposliti jednog mladog doktora. Što se tiče timova hitne pomoći, bilo bi poželjno da ih ima deset timova, ali mi to nemamo sada, imamo tri mobilna tima“, navela je Nada Banjac, načelnica Službe Hitne medicinske pomoći u Banjaluci.

No, to nisu jedini problemi zdravstva u RS. Da povećanja plata neće biti, poručeno im je iz resornog ministarstva. Trenutno, oni koji su ostali, nadaju se barem redovnim isplatama. S obzirom na to da je ove godine zabilježeno nekoliko kašnjenja plata i doprinosa zdravstvenim radnicima. Pa zbog svega i strah od neizvjesnosti – tjera na pakovanje kofera.

Reklama

N1

Nastavite čitati

ANALIZE

Republika Srpska povećava kvotu radnih dozvola za strance na 2.000

Objavljeno

 

Upravni odbor Zavoda za zapošljavanje Republike Srpske donio je odluku o izmjeni odluke o utvrđivanju kvota radnih dozvola za zapošljavanje stranih državljana i lica bez državljanstva u Republici Srpskoj, a do izmjena, odnosno povećanja kvota došlo je na zahtjev Unije udruženja poslodavaca Republike Srpske.

Kako su za „Nezavisne novine“ objasnili iz Zavoda za zapošljavanje Srpske, odlukom je utvrđena kvota radnih dozvola za 2024. godinu za zapošljavanje 2.000 stranih državljana i lica bez državljanstva.

Kvota se odnosi na 500 produženih ranije izdatih radnih dozvola i 1.500 za novo zapošljavanje. Pomenuta kvota je važeća do 31.12.2024. godine„, istakli su oni.

Da podsjetimo, prošle godine donesena je odluka za zapošljavanje 1.400 stranih državljana i lica bez državljanstva u Republici Srpskoj i to 1.000 za novo zapošljavanje stranih državljana i osoba bez državljanstva i 400 za produženje ranije izdatih radnih dozvola.

Saša Aćić, direktor Unije poslodavaca Republike Srpske, istakao je za „Nezavisne novine“ da je, imajući u vidu trendove, realno očekivati da će nova kvota biti dovoljna do kraja godine.

S obzirom na to da ima veći broj poništenih radnih dozvola u periodu do sada i s obzirom na to da smo podigli kvotu na 2.000, mislimo da će taj broj biti dovoljan do kraja godine uz obećanje da ćemo, ukoliko bude nedostatak dozvola na kraju godine, korigovati odluku i povećati za potreban iznos„, kaže Aćić.

Reklama

Prema njegovim riječima, stranih radnika je potrebno u svim oblastima, ali najviše ih ima u građevinarstvu, poljoprivredi i prerađivačkoj industriji.

U svim deficitarnim granama, što se tiče radne snage, potrebni su radnici, međutim ova tri sektora trebaju najviše ljudi iz inostranstva„, navodi on.

Takođe, na sjednici Upravnog odbora koja je održana krajem jula ove godine utvrđena je i kvota radnih dozvola za zapošljavanje stranih državljana i lica bez državljanstva u Republici Srpskoj za 2025. godinu.

Kvota se odnosi na 2.000 radnih dozvola za zapošljavanje stranih državljana, a ista je važeća do jula 2025. godine. Od ukupnog broja radnih dozvola, 500 će se odnositi na produžene, a 1.500 za novo zapošljavanje stranih državljana i lica bez državljanstva“, objasnili su za „Nezavisne novine“ u Zavodu za zapošljavanje Srpske.

Kada je riječ o kvotama za prvu polovinu naredne godine, Aćić ističe da će, s obzirom na trendove iz okruženja, vrlo vjerovatno doći i do korekcija te odluke.

Nezavisne novine

Reklama
Nastavite čitati

BIZNIS

Đorđe Đoković širi biznis u Srpskoj

Objavljeno

 

Banjalučka agencija „Legacy international“ u vlasništvu Đorđa Đokovića, mlađeg brata Novaka Đokovića, dobila je posao promocije Olimpijskog centra (OC) „Jahorina“ vrijedan oko 84.000 KM.

Kako se navodi u odluci o izboru najpovoljnije ponude, bila je ovo jedina ponuda koja je stigla na tender, javlja Akta.ba.

Procijenjena vrijednost ponude bez PDV-a je bila 72.200 KM, a Đoković je ponudio promociju za 72.180 KM bez PDV-a.

Agencija „Legacy international“ osnovana je u novembru prošle godine. Do sada nije imala dobijenih tendera, ali je bila zadužena za poslove oko organizacije teniskog ATP turnira „Srpska open“.

U banjalučku podružnicu registrovanu uplatio je kapital od 9.779,15 KM, a osnovna i pretežna djelatnost je rad sportskih objekata. Đoković je direktor i vlasnik beogradske firme istog imena, koja se bavi organizovanjem teniskih turnira u Srbiji.

Đorđe Đoković je najmlađi je od trojice braće Đokovića koji se nakon profesionalnog tenisa posvetio biznisu, a do sada je realizovao nekoliko sportskih projekata.

Reklama

Osnovna i pretežna djelatnost je rad sportskih objekata.

Inače, Đokoviću su česti gosti na Jahorini koja ima staze nazvane po Novaku Đokoviću.

Nakon mnogobrojnih posjeta porodice najboljeg tenisera, Novaka Đokovića, olimpijskoj planini prošle godine je postignut dogovor i o investicijama koje će ova porodica realizovati na Jahorini.

„Imamo tu čast da su naši česti gosti članovi porodice Đoković koji su sami po sebi svjetski poznat brend. Nakon privilegije koju smo dobili imenovanjem jahorinskih ski staza po imenu najpoznatijeg srpskog tenisera Novaka Đokovića sada Jahorina dobija i hotel u neposrednoj blizini upravo ovih staza. Naša vizija je da privučemo što više ovakvih investitora te da Jahorina u budućnosti ide rame uz rame sa najuspješnijima jer joj svim prethodno realizovanim taj status i pripada. Prije par dana na jednom kongresu sam saznao da je moj tim na koji sam beskrajno ponosan tim koji je sagradio najviše žičara na svijetu“, izjavio je tada Ljevnaić.

Dodao je da veliku zahvalnost duguje prije svega Srđanu Đokoviću sa kojim je kako kaže zadovoljstvo sarađivati i realizovati vizije koje su prije svega usmjerene na budućnost i naslijeđe za naredne generacije.

Sa ovom dogovorenom promocijom, čini se da se poslovna saradnja širi.

Reklama

Akta.ba

Nastavite čitati

U trendu