U Republici Srpskoj do sada je izgrađeno 29 malih hidroelektrana, u toku je izgradnja još sedam, od čega bi polovina trebalo da bude završena do kraja ove ili početkom naredne godine, a ukupna vrijednost ulaganja u tih 36 objekata je 352 miliona maraka, kaže ministar energetike i rudarstva RS Petar Đokić.

On dodaje da to nisu male investicije, ističući da su kroz izgradnju tih objekata prošle stotine radnika, a brojne naše firme su stekle reference da mogu da grade takve objekte i na nekim drugim područjima.

– Republika Srpska do sada je dobila negdje oko 107 megavata instalisane snage. To nije malo sa stanovišta ukupnih bilansa koje ima RS, posebno što imamo obavezu da povećavamo obim energije proizvedene iz obnovljivih izvora – kaže Đokić.

GLAS: Na dnevnom redu sjednice Narodne skupštine RS koja je u toku bile su i izmjene i dopune Zakona o koncesijama i vođena je ozbiljna rasprava.

ĐOKIĆ: Riječ je o sitnim promjenama zakona zato što nomotehnička pravila ne dopuštaju obimniju promjenu i morali bismo ići u predlaganje novog zakona, a za to još nismo u potpunosti spremni. Cilj ovih izmjena je da unaprijedimo postupak davanja koncesija i da resursima kojima raspolaže Republika Srpska upravljamo na najracionalniji način i s ciljem daljeg razvoja Republike.

GLAS: Tokom rasprava najviše je bilo govora o malim hidroelektranama (MHE), a čuli su se i zahtjevi za obustavljanje davanja koncesija za izgradnju MHE?

Reklama

ĐOKIĆ: Nažalost, rasprava je obilovala različitim temama i mnogo više se govorilo o onome što uopšte nije sadržaj predloženih izmjena i dopuna zakona. To se ne dešava prvi put u našem parlamentu, ali rasprava je pokazala da su koncesije ozbiljna i važna tema, jer koncesije nisu samo ekonomsko, već društveno pitanje. I razumljivo je da građane interesuje kako se upravlja njihovim resursima, kako se oni daju na upravljanje, kako oni koji dobiju koncesije koriste resurse, da li je to u interesu razvoja, da li utiče na životnu sredinu, da li je u funkciji podrške lokalnoj zajednici i još mnogo, mnogo toga.

GLAS: Kako komentarišete zahtjev da bude obustavljena dodjela koncesija?

ĐOKIĆ: Razumijem takve zahtjeve i moramo ozbiljno da shvatimo svaku primjedbu koja dolazi od građana, nevladinog sektora ili institucija u kojima se upozorava da je došlo do devalviranja prirodne okoline na mjestima gdje su izgrađeni neki objekti. Na svakom mjestu gdje se desi tako nešto potrebno je spriječiti i zaustaviti razvoj tog projekta.

GLAS: Bez obustavljanja dodjele koncesija?

ĐOKIĆ: Pazite, koncesije se dodjeljuju na bazi realnih procjena i kroz studije o opravdanosti koje se kasnije moraju poštovati pri izgradnji tih objekata. Ako se sve to dosljedno poštuje, onda ne bi trebalo da bude problema, ali ako se odstupa od studija i glavnog projekta, onda nastaje problem. Moguće je da je toga negdje bilo i da je to izazvalo reakciju građana i ponoviću da na svakom mjestu gdje se desi tako nešto, to treba da bude spriječeno i zaustavljeno.

FBiH

Reklama

GLAS: Na sjednici Skupštine su se čula i poređenja naše sa koncesionom politikom u FBiH. Kako to komentarišete?

ĐOKIĆ: Mi želimo da korišćenje prirodnih resursa bude isključivo u funkciji razvoja Srpske i to je suština i naših i aktivnosti drugih institucija kojima je to posao. Srpska ima dobro uređen koncesioni postupak, ali uvijek je potrebno raditi na njegovom poboljšanju i jačanju nadzora kroz Komisiju za koncesije i inspekcijske organe. S druge strane, u FBiH se koncesiona aktivnost sprovodi kroz kantone, tako da imate deset različitih koncesionih politika, što izaziva brojne reakcije.

Izvor: Glas Srpske