FINANSIJE
Tekući račun platnog bilansa u deficitu od 395,5 miliona KM
Tekući račun platnog bilansa za BiH u prvom kvartalu ove godine zabilježio je deficit od 395,5 miliona KM, što je za 67,4 miliona KM ili 14,6 odsto manje u odnosu na isti period prošle godine, pokazuju podaci Centralne banke BiH.
Na smanjenje deficita tekućeg računa u prvom kvartalu na godišnjem nivou najviše je uticalo smanjenje deficita robne razmjene, i to u iznosu od 200,6 miliona KM ili 10,7 odsto, što je posljedica značajnog smanjenja uvoza robe za 5,8 odsto, dok je izvoz robe smanjen za dva odsto, a istovremeno, ostvaren je pozitivan bilans međunarodne trgovine uslugama od 376,7 miliona KM, dok se bilježi pad za 23 odsto.
– Ovakvo kretanje bilansa usluga u cijelosti je rezultat smanjenog izvoza usluga, prvenstveno kategorije putovanja – turizam, dok se uvoz usluga u posmatranom kvartalu zadržao na nivou kakav je bio u istom periodu prošle godine – saopšteno je iz Centralne banke BiH.
Na stavci primarnog dohotka nema bitnijih promjena u odnosu na isti kvartal prethodne godine, a nešto primjetniji je pad bilansa sekundarnog dohotka od dva odsto, a jedan od razloga je pad priliva personalnih transfera, koji su smanjeni za 22,6 miliona KM ili 3,4 odsto, što je relativno umjereno, jer se u prvom kvartalu još nisu osjetili puni efekti pandemije.
Na strani finansijskih tokova obračunatih u okviru finansijskog računa, primijetan je trend smanjenih priliva direktnih investicija u BiH u prvim tromjesečjima, a koji je evidentan od 2017. godine.
Prilivi direktnih investicija u BiH za prvi kvartal iznosili su 243,2 miliona KM, što je za 3,4 odsto manje u odnosu na isti period prethodne godine, a domaće investicije u inostranstvo su bile zanemarive.
– Istovremeno, bilježe se značajniji odlivi u inostranstvo u obliku portfolio investicija od 65,6 miliona KM, pa su neto tokovi portfolio investicija iznosili 64,5 miliona KM – navedeno je u saopštenju.
Iz Centralne banke BiH navode da komponenta neto ostale investicije bilježi povećanje zbog smanjivanja pasive i povećanja aktive u nominalnom iznosu od 78,8 miliona KM, dok je rezervna aktiva u prvom kvartalu smanjena za 144,6 miliona KM.
Prema podacima o platnom bilansu za 2019. godinu, deficit tekućeg računa iznosio je 1.235,7 miliona KM, a što je nominalno na istom nivou kao u 2018. godini, dok je u relativnom odnosu prema BDP iznosio 3,5 odsto.
Robni deficit je u 2019. u odnosu na 2018. produbljen za 6,4 odsto. Pozitivni bilansi usluga i sekundarnog dohotka bilježe rast u posmatranoj godini u odnosu na prethodnu i to za 6,1 odsto, i 7,5 odsto respektivno.
U okviru sekundarnog dohotka, doznake u 2019. su iznosile rekordnih 2,7 milijardi KM, što predstavlja povećanje od 9,3 odsto u odnosu na godinu ranije.
Prema godišnjim podacima finansijskog računa, direktne investicije u BiH, odnosno pasiva direktnih investicija – prilivi u BiH za 2019. godinu, iznosile su 898,6 miliona KM, što je povećanje od 11,6 odsto ili 93,6 miliona KM u odnosu na prethodnu godinu.
Neto ostale investicije predstavljaju važnu stavku za finansiranje deficita tekućeg računa i obično su veće od direktnih investicija, ali u 2019. bilježile su 761,8 miliona KM, što je značajno smanjenje i to za 447,3 miliona KM ili 37,0 odsto u odnosu na 2018. kada su iznosile 1.209,2 miliona KM, a jedan od razloga je smanjeno povlačenje kredita iz inostranstva.
Rezervna aktiva – devizne rezerve su tokom 2019. godinu bilježile rast od 935 miliona KM, što govori da kontinuirani deficit tekućeg računa nije uzrokovao pritisak na devizne rezerve.
Preuzeto: Biznisinfo
Vodeća kriptovaluta zadnji je put bila viša za 12% na 89.100 USD, prema Coin Metricsu. Ranije u ponedjeljak porastao je čak do 89.623,00 dolara. Mnogi ulagači očekuju da će njegova cijena nastaviti s novim rekordima na putu do 100.000 dolara kasnije ove godine.
“Bitcoin je sada u modusu otkrivanja cijene nakon što je rano prošle srijede ujutro probio rekorde svih vremena kada je službeno objavljeno da je Trump pobijedio na izborima”, rekao je Mike Colonnese, analitičar u H.C. Wainwright.
„Vjerojatno će se snažno pozitivno raspoloženje zadržati do kraja 2024. i [mi] vidimo da bi cijene bitcoina potencijalno mogle doseći šesteroznamenkasti broj do kraja ove godine“, dodao je.
Kripto ulagači navijaju za obećanja novoizabranog predsjednika Donalda Trumpa da će regulatorno okruženje učiniti poticajnijim, pa čak i prijateljskim prema kripto poduzećima, koja su se dugo borila s nedostatkom jasnoće pravila puta, javlja Seebiz.
Dok se bitcoin već dugo smatra sigurnom imovinom u Washingtonu – to jest, ne podliježe zakonima o vrijednosnim papirima – dugi rep kriptovaluta i startupa povezanih s kripto valutom djeluje u rizičnoj sivoj zoni.
„To je upravo pomaknuto za 180 stupnjeva“, rekao je Matt Hougan, glavni investicijski direktor Bitwise Asset Managementa, za CNBC. „Sada smo u pozitivnom regulatornom okruženju, sada imamo vjetar u leđa zbog toga, a to dolazi u slučaju tržišta koje je već bilo na tržištu bikova… to će nas gurnuti gore.“
Eterom se u ponedjeljak navečer trgovalo više za 5,8%. Token za plaćanje XRP porastao je za gotovo 4%, a token povezan s projektom decentraliziranog financiranja Polygon porastao je za više od 4%. Dogecoin je bio jedan od najvećih dobitnika – vjerojatno zbog svoje povezanosti s Elonom Muskom, koji je pomogao da Trump bude izabran. Porasla je za 38%.
Na tržištu dionica, Coinbase i MicroStrategy dobili su oko 3%, odnosno 5%, u produljenom trgovanju. Na redovitoj sjednici u ponedjeljak, Coinbase je porastao za 19% i trgovao se iznad 300 dolara prvi put od 2021. Sada je to oko 6% u odnosu na najvišu vrijednost iz te godine.
Trgovci i analitičari slažu se da je ovo povećanje tek na početku.
“Čini se da postoji zračni jaz između prethodnih [bitcoin] najviših vrijednosti svih vremena oko 72.000 dolara i 100.000 dolara”, rekao je Hougan. “Teško je točno vidjeti što bi natjeralo prodavače da uđu na ovo tržište i zaustave zamah prije nego što dođemo do te razine. Naravno, nema nikakvih garancija. Mogli ste vidjeti povlačenja, ali mi smo u novom ciklusu kripto tržišta. … Mislim da smo u pravu što smo optimistični i da je predrasuda još uvijek na pozitivnoj strani.”
Fond zdravstvenog osiguranja (FZO) RS platiće firmama MMSCODE iz Banjaluke i Core iz Sarajeva 3,7 mil KM za trogodišnje održavanje Integrisanog zdravstvenog informacionog sistema (IZIS).
Rezultat je to tendera koji je sproveo Fond zdravstvenog osiguranja (FZO) RS na osnovu kojeg se potpisuje trogodišnji ugovor.
U odluci o izboru najpovoljnijeg ponuđača je navedeno da se prihvata ponuda grupe ponuđača MMSCODE iz Banjaluke i Core iz Sarajeva u vrijednosti od 3.753.529 KM sa pripadajućim porezima.
Prihvaćena ponuda, koja je ujedno bila i jedina, je za 2.171 KM niža u odnosu na sredstva koja su bila predviđena tenderom (3.755.700 KM sa PDV-om).
Kako je Capital ranije pisao, Fond je kroz ovogodišnji plan javnih nabavki uvećao sredstva za ove namjene.
Prvobitno je bilo predviđeno 680.000 KM bez PDV-a odnosno 795.600 sa PDV-om za ovu godinu. Sredinom godine je došlo do promjene plana javnih nabavki, pa su u Fondu odlučili da se redovno održavanje IZIS-a obezbijedi kroz trogodišnji ugovor, a za te namjene su planirali 3,2 mil KM bez PDV-a ili 3,75 miliona sa pripadajućim porezom.
To znači da će se na godišnjem nivou za ove namjene izdvajati oko 1,2 mil KM, što je oko 400.000 KM više od prvobitnog plana.
Nakon izmjene plana objavljen je tender za izbor izvođača na kojem su se pojavile samo navedene firme.
Podsjećanja radi, IZIS je plaćen 26 mil KM kompanijama MMSCode, Lanaco i Ericsson Nikola Tesla iz Zagreba koje su radile na njegovom kreiranju i implementaciji.
Kompletan razvojni put IZIS-a, kako navodi Capital, pratili su problemi. Od prvog dana sistem se pokazao kao neefikasan i neprilagođen doktorima koji su mjesecima negodovali zbog komplikacija i nepovezanosti sa drugim zdravstvenim ustanovama.
Inače, IZIS je krajem prošle godine bio na meti hakerskog napada zbog čega je cijeli sistem ove godine često bio van funkcije.
Vlada Republike Srpske ponovo se juče zadužila na Banjalučkoj berzi za nešto više od 10 miliona KM prodajom 10.000 obveznica.
Prema izvještaju o rezultatima aukcije 68. emisije obveznica, rok dospijeća je pet godina a kamata 6%.
Ukupno je bilo 19.123.424 KM pristiglih ponuda, dok je ukupna prodajna vrijednost obveznica iznosila 10.076.000 mil KM.
Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar
Grad Mostar od prodaje vinjeta zaradio 1.5 milijuna KM
Bitcoin skočio na 90.000 dolara po prvi put u povijesti
-
NEKRETNINE8 meseci prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI3 meseca prijeUčesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE11 meseci prijeVlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
INVESTICIJE1 godina prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
NOVOSTI1 godina prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
POLJOPRIVREDA1 godina prijeProizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu
-
FINANSIJE11 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca