FINANSIJE
EIB povećala finansiranje za Zapadni Balkan
Evropska investiciona banka (EIB) uložila je 873 miliona eura u Zapadni Balkan tokom 2020. godine i time zabilježila rast od gotovo 50% u poređenju sa 2019. godinom. Obezbijedila je značajnu podršku za oporavak najugroženijih sektora od covida-19, u okviru inicijative Tima Evrope.
U skladu sa prioritetima Evropske unije (EU) za povećanje povezanosti, većina sredstava, odnosno 531 milion eura, plasirana je u izgradnju i modernizaciju transportne infrastrukture u regionu.
Obezbijeđen je i grant EU od 12 miliona eura kroz Investicioni okvir za Zapadni Balkan (WBIF) za Koridor Vc u Bosni i Hercegovini.
Banka EU podržala je i druge važne inicijative, kao što je investicija od 65 miliona eura u digitalizaciju preko 1500 škola širom Srbije. Ovaj projekat će omogućiti uvođenje IT opreme i brzog internet, dok će 50 000 nastavnika dobiti obuku iz digitalnih vještina. U skladu sa klimatskim ciljevima banke, uloženo je 11 miliona eura u fabriku za preradu otpadnih voda na Kosovu, čime će oko 90 000 ljudi u opštini Gnjilane/Gjilan dobiti pristup pijaćoj vodi.
EIB Grupacija, koja se sastoji od EIB i Evropskog investicionog fonda (EIF), značajno je podržala mala i srednja preduzeća u 2020 godini, plasiranjem 320 miliona eura lokalnim bankama za podršku malim biznisima, saopćeno je iz ove grupacije.
Grupacija je unaprijedila svoje instrumente za podršku privatnom sektoru kada su u pitanju garancije iz budžeta EU i ostala rješenja za raspodjelu rizika kako bi se povećala konkurentnost lokalnih kompanija i preduzetnika. Ovakva vrsta podrške neophodna je i za regionalnu tranziciju ka zelenijem, inkluzivnijem i održivijem ekonomskom modelu.
U narednom periodu cilj je da se nastavi sa uspješnim garancijskim instrumentima, poput Instrumenta za razvoj preduzetništva i inovacija na Zapadnom Balkanu (WB EDIF) kojim upravlja EIF. Njime je do sada podržano nekoliko hiljada lokalnih MSP i radnih mjesta, a nedavno je unaprijeđen od strane Generalnog direktorata za susjedstvo i pregovore o proširenju EU kako bi efikasnije pomogao tokom krize covida-19. EIB je takođe povećao podršku za pripremu i implementaciju investicionih projekata opredijelivši tehničku pomoć vrijednu 17 miliona eura u okviru Inicijative za ekonomsku otpornost i WBIF.
EIB igra jednu od vodećih uloga u okviru inicijative Tima Evrope Evropske unije za pomoć protiv borbe sa posljedicama covida-19. U maju 2020. godine banka se obavezala da obezbijedi 1,7 milijardi eura za region na Samitu lidera zemalja Zapadnog Balkana. Do danas, mobilisala je preko milijardu eura za brži oporavak regiona. Sredstva su plasirana po ubrzanom postupku za zdravstveni i privatni sektor, pogotovo najugroženijim malim preduzećima.
“Drago mi je da je Grupacija EIB skoro udvostručila investicioni obim za Zapadni Balkan u jednoj od najizazovnijih godina u modernoj istoriji. Međutim, nećemo usporiti, već nastavljamo da pomažemo regionu da prebrodi krizu, nastavi sa evropskim integracijama i ubrza neophodnu ekonomsku tranziciju ka zelenom i digitalnom tržištu. Posebno smo ponosni što smo potpisali prvi podsticajni zajam za društveno odgovorna preduzeća koji će doprinijeti zapošljavanju mladih i razvoju ženskog preduzetništva, a počeli smo i sa investicijama u digitalizaciju privatnog i javnog sektora”, kazala je potpredsjednica Liljana Pavlova, odgovorna za aktivnosti EIB na Zapadnom Balkanu.
U 2021. godini EIB planira da podrži klimatske projekte, oporavak malih i srednjih preduzeća, povezivanje regionalnog tržišta, digitalnu transformaciju i projekte koji ohrabruju inkluzivno zapošljavanje.
Sve ove inicijative dio su Ekonomsko investicionog-plana Evropske komisije za Zapadni Balkan. Grupacija EIB očekuje dobru saradnju sa svim partnerima u implementaciji ovog značajnog plana kojim će se mobilisati do 9 milijardi eura za održivi rast i transport, digitalnu i zelenu transformaciju i stvaranje zajedničkog tržišta, kao i investicije do 20 milijardi eura uz pomoć Garancijskog instrumenta za Zapadni Balkan.
Biznisinfo
Na današnjem trgovanju na Sarajevskoj berzi ostvaren je ukupan promet od 28.222.037 KM. U sklopu 66 transakcija ukupno je prometovano 19.105 vrijednosnih papira.
Danas je održana 75. aukcija trezorskih zapisa Federacije Bosne i Hercegovine s rokom dospjeća od 6 mjeseci. Metodom višestrukih cijena upisano je ukupno 2.845 trezorskih zapisa, čime je za emitenta prikupljeno ukupno 27.954.184 KM.
- Vrijednost BIFX-a je pala za 0,28 indeksnih poena na 668,44 poena, što u odnosu na prošlo trgovanje predstavlja pad od 0,04 %
- Vrijednost indeksa SASX-10 je porasla za 0,63 indeksna poena na 943,98 poena, što u odnosu na prošlo trgovanje predstavlja porast od 0,07 %
- Vrijednost indeksa SASX-30 je porasla za 3,58 indeksnih poena na 1.883,42 poena, što u odnosu na prošlo trgovanje predstavlja porast od 0,19 %
- Vrijednost SASE Islamskog indeksa – u saradnji sa BBI, SASX-BBI je porasla za 5,66 indeksnih poena na 10.626,51 poen, što u odnosu na prošlo trgovanje predstavlja porast od 0,05 %
- Vrijednost indeksa SASX-Fundamentals, SASX-FN je porasla za 1,17 indeksnih poena na 17.334,92 poena, što u odnosu na prošlo trgovanje predstavlja porast od 0,01 %
- Na Kotaciji privrednih društava i Kotaciji obveznica nije bilo zaključenih transakcija.
Na Kotaciji fondova ostvaren je promet dionicama ZIF BOSFIN DD SARAJEVO (simbol BSNFRK2 ) u iznosu od 220,00 KM; u sklopu 1 transakcije prometovano je 500 dionica. Kurs ovog fonda iznosio je 0,44 KM.
Na Slobodnom tržištu – ST1 ostvaren je promet od 173.827,59 KM; u sklopu 15 transakcija prometovano je 5.534 dionice. Najveći dnevni promet ostvaren je dionicama emitenta RUDNICI BOKSITA JAJCE DD JAJCE (simbol RBKJRK2 ) u iznosu od 131.325,00 KM. Kurs ovog emitenta iznosio je 51,50 KM.
Na Slobodnom tržištu – ST2 ostvaren je promet dionicama emitenta IGMAN DD KONJIC (simbol IGKCRK3 ) u iznosu od 1.870,00 KM; u sklopu 1 transakcije prometovano je 11 dionica. Kurs ovog emitenta iznosio je 170,00 KM.
Na Slobodnom tržištu – ST3 i na Tržištu za emitente u stečaju nije bilo ostvarene trgovine.
Najveći dnevni porast vrijednosti zabilježile su dionice emitenta RUDNICI BOKSITA JAJCE DD JAJCE (simbol RBKJRK2) od 3,00 % i dostigle su cijenu od 51,50 KM, dok je dnevni pad registrirao ZIF BOSFIN DD SARAJEVO (simbol BSNFRK2) od 2,22 % sa cijenom od 0,44 KM.
Na vanberzanskom tržištu evidentirana je trgovina dionicama emitenta:
– BROVIS DD VISOKO (simbol: BROVRK2) u vrijednosti od 91.935,00 KM, u sklopu 33 transakcije prometovano je 10.215 dionica.
Dionice kompanije Telekom Srpske, odnosno Mtel, pale su opet danas na najnižu cijenu u posljednjih nekoliko godina.
Na današnjem trgovanju na Banjalučkoj berzi dionice ove kompanije su oslabile za 0,87 posto i zasustavile se na 1,14 KM. Ovo je najniža cijena u posljednjih nekoliko godina, izvještava BiznisInfo.ba. Prema ovoj cijeni dionice, ukupna tržišna kapitalizacija, odnosno vrijednost kompanije, je oko 560 miliona KM.
Podsjetimo da je pad vrijednosti kompanije počeo 25. maja prošle godine kada je firma izgubila oko četvrtine vrijednosti za samo dva dana.
To se desilo nakon odluke kompanije da ne isplati polovinu zarade dioničarima. Iz firme je nedugo nakon toga rečeno da je riječ o kratkoročnom padu te da će se vrijednost dionica brzo vratiti na stari nivo, ali se to nikad nije desilo, a pad vrijednosti se nastavio sve do danas. Prije toga vrijednost kompanije je bila oko 800 miliona maraka.
Poređenja radi, vrijednost dionice BH Telecoma danas je oko 12,5 KM. S obzirom da je kapital kompanije podijeljen na 63.457.358 dionica, tržišna vrijednost BH Telecoma trenutno je nešto preko 793 miliona maraka. Vrijednost BH Telecoma trenutno je, dakle, čak 40 posto veća od Mtelove.
Pritom je ovo najniža vrijednost dionice BH Telecoma od početka godine. Dionice firme su u januaru išle i do 14,5 KM, što diže vrijednost firme na čak 920 miliona KM, prema podacima BiznisInfo.ba.
Ovo pokazuje da je BH Telecom puno interesantniji investitorima uprkos činjenici da se Mtel brže širi zbog činjenice da investira mnogo više novca u akvizicije. Ulagačima se očito ne sviđa činjenica što agresivno širenje ide preko leđa dioničara.
Mtel je većinskom vlasništvu Telekoma Srbija, iza kojeg stoji država Srbija.
Najniža zagarantovana zarada (minimalac) od 1. januara 2024. u Republici Srpskoj biće 900 KM, odlučila je Vlada Republike Srpske.
Obrazlažući ovu odluku, Danijel Egić, ministar rada i biračko-invalidske zaštite Republike Srpske, kazao je nakon 51. sjednice izvršne vlasti da prema zakonu o radu, Ekononsko socijalni savjet RS trebalo da u posljednjem kvartalu predloži iznos najniže zarade, te da Vlada, bila primorana da utvrdi iznos minimalca, jer socijalni partneri u Srpskoj, odnosno predstavnici Saveza sindikata RS, Unije poslodavaca RS i upravo Vlade Srpske, nisu mogli da se dogovore o ovom pitanju, jer su, svako za sebe, imali različite prijedloge o iznosu ove zarade, a koja trenutno iznosi 700 KM.
Odgovarajući na pitanje: Kako Vlada Republike Srpske planira pomoći poslodavcima koji neće moći izdržati povećanje minimalca na 900 maraka?, Egić je kazao da ne može da kaže tačno kako.
„Uvjereni smo da će to biti jako mali poslodavaca. Prema Zakonu o radu najniža plata se isplaćuje samo ako radnik ne može svojim radom da nadomjesti tu platu. A znamo svi da svi radnici više zarađuju, a plaćeni su, bar po minimalcu. To smo znali utvrditi kad bi inspekcije išle po preduzećima. To je ta siva zona, koju moramo da iskorijenimo i očistimo„, naglasio je on.
„Nije uračunat topli obrok i prevoz u najnižu platu“ , poručio je Egić, odgovarajući na ovo pitanje.
Podsjećamo, prvo je predsjednik Srpske Milorad Dodik iznio ideju da minimalac bude 1.050 maraka, nakon čega je krenulo licitiranje.
Poslodavci su smatrali da je realno da bude 750 KM sa svima davanjima, što je za sindikalce bilo potpuno neprihvatljivo.
Pominjali su iznos od minimalno 950 KM, ali i uz poruku da prihvataju i Dodikovu ideju.
On je rekao da će od januara 2024. biti uveden jedinstven borački dodatak od tri KM za sve boračke kategorije, od prve do sedme.
To se, podsjetimo, odnosi na sve borce koji su bili u zoni borbenih dejstava, minimalno mjesec dana.
DINECO: Domaći brend za svjetsko tržište
Miroslav Mišković zvanično osnovao novu firmu u Sarajevu, kreće s velikim biznisom
Svakog dana u Sloveniju i Njemačku ode više od 35 radnika iz BiH
-
NEKRETNINE3 meseca prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE9 meseci prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
BIZNIS1 godina prijeRodoljub Drašković odustaje od investicija u Trebinju
-
TEHNOLOGIJA1 godina prijeIzvoz IT sektora BiH premašio pola milijarde KM
-
NOVOSTI9 meseci prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
INVESTICIJE8 meseci prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
FINANSIJE6 meseci prijeVlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
FINANSIJE7 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca