ANALIZE
Bogate zemlje zaduženije nego ikad: Da li je globalni dug izvan kontrole?
Javni dug decenijama raste velikom brzinom, a pandemija Covid-19 ubrzala je pojavu koja sve više uznemirava ekonomiste. Kompanija “Janus Henderson” upravo je objavila poučnu studiju: dug trideset i pet najaktivnijih zemalja na tržištu obveznica gotovo se povećao četverostruko u dvadeset i pet godina.
Javni dug mnogih ekonomskih sila dovoljan je da vam se zavrti u glavi. Brojevi se čine običnim ljudima teški za shvatiti. Pa ipak, tiču se svih! Autori nedavne studije kompanije za upravljanje “Janus Henderson” nisu propustili da istaknu: “Ovako ili onako, domačinstva su krajnji vladini zajmodavci.”
Ti su se stručnjaci koncentrisali na trideset i pet zemalja koje predstavljaju 88 % svjetskog BDP-a. Na temelju podataka Economist Intelligence Unita (EIU) izračunali su da im se javni dug povećao sa 16,7 biliona (hiljada milijardi) dolara u 1995. na 53,3 biliona dolara u 2019.
Dugogodišnji fenomen za koji je pandemija Covid-19 djelovala kao zapaljivo sredstvo. U 2020. kumulativni javni dug proučavanih država dostiže nevjerovatnu svotu od 62,515 milijardi dolara, prenosi Bankar.e
Krhke evropske ekonomije
Ti su podaci bitni u trenutku kada prijeti opasnost od rasta stopa obveznica. Posljednjih godina ultra prilagodljive politike centralnih banaka, predvođene američkom Federalnom rezervom (Fed) i Evropskom centralnom bankom (ECB), učinile su sve da kamatne stope budu niske. Zemlje poput Njemačke i Francuske već su neko vrijeme imale koristi od negativnih stopa na svoje desetogodišnje zajmove.
No, nedavni rast stopa obveznica zabilježen u Sjedinjenim Državama nakon podsticajnog paketa predsjednika Joea Bidena izazvao je pometnju. Francuska desetogodišnja asimilabilna blagajnička obveznica (OAT) vratila se pozitivu nekoliko puta od početka godine. Doduše, 21. aprila u 15.56 sati lagano se vratila na negativnu vrijednost (-0,029 %). Ali čuo se pucanj upozorenja.
Trenutna situacija ne utiče samo na Francusku. Mnoge razvijene ekonomije promatraju ovaj rast stopa obveznica. U čemu je stvar? Nade ka ekonomskom oporavku posebno su ohrabrile kampanje vakinisanja koje ukazuju na izlaz iz krize u roku od nekoliko mjeseci. Ali ovaj ekonomski oporavak dolazi sa svojim rizicima.
U slučaju porasta kamatnih stopa, nekoliko bi se zemalja našlo u poteškoćama jer bi težinu njihovog duga postalo teško održati. Nedavno pozvan da govori pred mikrofonom Sputnjika, Josse Roussel, ekonomista i profesor na Pariškoj poslovnoj školi, upozorio je: “S obzirom na krhkost evropskih ekonomija, porast stope veličine koje smo vidjeli u Sjedinjenim Državama ne bi bio održiv. Kriza Covida značajno je povećala državnu zaduženost, ali ne samo to.”
Isto vrijedi i za ekonomistu Philippea Simonnota koji za Sputnjik izjavljuje: “Povećanje stope bilo bi dramatično u Evropi za teško zadužene države.”
Francuska je posebno zabrinuta zbog ovog rizika. Njen je javni dug od 1995. skočio 274 %. 2020. godine dostigao je kolosalnu svotu od 2.650,1 milijarde eura ili 115,7 % bruto domaćeg proizvoda (BDP). Što se tiče proračunskog deficita, on sada predstavlja 9,2 % BDP-a. Nikad viđen od 1949. godine!”
Stručnjaci iz Janusa Hendersona primjećuju da porast francuskog javnog duga od 1995. godine “odgovara porastu gotovo identičnom svjetskom prosjeku”, ali je “mnogo veći od rasta njenih susjeda”. A sa slabim ekonomskim rastom od 63 % u četvrt vijeka, francuske ekonomske performanse ne mogu apsorbovati eksploziju duga, prenosi portal Logicno.com.
Ovim je teretom izvršna uprava komplikovana. No, “ipak ostaje upravljiva”, prema Les Échosu, koji se oslanja na djelo Janusa Hendersona. “U 2020. efektivna kamatna stopa Francuske iznosila je samo 1,1 %, što je znatno ispod svjetskog prosjeka. Kao rezultat, Francuzima se smanjio teret duga. Kamate su se 2020. vratile na 518 dolara po stanovniku. 2008. račun je bio puno veći, s 1.355 dolara po stanovniku … za dug koji je upola manji od iznosa”, napominje vodeći ekonomski dnevnik.
Činjenica ostaje da Pariz s više od tri biliona dolara duga zauzima nezavidnu poziciju najvećeg zajmoprimca u Europi. Iz tog razloga Agnès Verdier-Molinié, direktorica Ifrapa i autorka knjige Može li Francuska još dugo tako izdržati? (ur. Albin Michel), smatra da Francuska “više nema sredstava za” bilo koji trošak “i sve dodatne mjere podrške ekonomiji”.
– Živimo isključivo od dugova. Podsjećam vas da je Francuska 2020. posuđivala milijardu eura dnevno – rekla je za Sputnjik.
Ipak, Francuska je dobar student zajedno s drugim zemljama poput Japana, koji ima javni dug ekvivalentan 250 % svog BDP-a. Grčka (209 %), Italija (159 %), Singapur (155 %) i Španija (120 %) također uspijevaju proći lošije od Pariza.
Francuskoj ne ide tako loše na drugoj ljestvici, kako Les Échos ističe: „Iza Japana Singapur ima najveći javni dug po stanovniku (96 417 američkih dolara). Slijedi američka vlada koja je na kraju 2020. svakom građaninu dugovala više od 59 000 američkih dolara, zatim Irska (preko 57 000 američkih dolara), Belgija (gotovo 56 000), Kanada (preko 53 000), Italija (53 000) i Francuska (50 500).”
Sjedinjene Države su ranjivije
Treba vidjeti kada će upaliti osigurač. Studija Janusa Hendersona nije pretjerano uznemirujuća: “Centralne banke nastaviće da zadržavaju kamatne stope na cijeloj krivulji prinosa još nekoliko godina, održavajući niske troškove finansiranja za vlade.” Ali do kada? Dokument predviđa “prilično jasan porast kamata od 2023. godine”, napominje Les Échos.
Drugim riječima, opasnost za Evropu i Francusku? Sigurno. No, prema kompaniji za upravljanje imovinom, opasnost je još važnija preko Atlantika: “Sjedinjene Države osjetljivije su na buduća povećanja stope od mnogih drugih zemalja.”
Biznisinfo
ANALIZE
Egzodus doktora iz Republike Srpske: Male plate i loši uslovi rada ih tjeraju u inostranstvo
Na mogući egzodus zdravstvenih radnika upozoravalo se nekoliko godina unazad. Na birou za zapošljavanje u Republici Srpskoj doktora više nema. Iscrpljenost kadra zavladala je u bolnicama i domovima zdravlja. O zadržavanju radnika povećanjem plate i boljim uslovima rada, niko ne priča. Jedine brojke koje se spominju su one odlazećih radnika.
NEMA DOKTORA NI NA BIROU
Dom zdravlja Banjaluka raspisao je konkurs za prijem nekoliko zdravstvenih radnika. Na posljednji, niko se nije javio. Šta je razlog, pitali smo rukovodstvo.
„Mislim kada bismo doktorima ponudili bolje uslove rada, bolju platu u terenskim ambulantama posebno da bi možda bio i veći odaziv i veća zainteresovanost za taj posao. Nema ni na birou doktora, a nema ni kandidata koji žele da rade“, istakla je Vedrana Antonić Kovljenović, pomoćnica direktora Doma zdravlja Banjaluka i specijalistkinja porodične medicine.
No, na birou ih ipak ima. Prema podacima Zavoda za zapošljavanje nekoliko stotina medicinkog kadra, nezaposleno je. Pa se postavlja pitanje – gdje su u stvarnosti?
„Rade i kao konobari, rade i u kuhinjama, rade u supermarketima. Vrsni profesionalci odlaze da rade u parfimerije, odlaze da rade neke druge poslove manje složenosti u drugim strukama, ali nažalost za duplo veću platu i onda na taj način osiguravaju egzistenciju svoje porodice“, pojasnio je Mirko Šerbedžija iz Strukovnog sindikata medicinskih sestara i tehničara RS.
MALE PLATE
Osim trbuhom za kruhom u inostranstvo, brojni odlaze u privatne ustanove zbog boljih uslova rada. Takvih je više od 20 u posljednjih nekoliko godina u bolnici Srbija u Istočnom Sarajevu. Iako su plate medicinarima u Kantonu Sarajevo zbog kojih su do nedavno željeli u generalni štrajk, male i takve za radnike zdravstva u RS – nedostižne.
„Najgora situacija je trenutno u bolnici u Istočnom Sarajevu gdje doktori masovno prelaze u bolnice u KS kako privatne tako i državne, specijalista u KS ima bukvalno duplo veću platu nego specijalista u RS. Uglavnom je plata glavni razlog odlaska ljekara ili u inostranstvo ili privatne ustanove“, naglasio je Jovica Mišić, opšti hirurg u bolnici Doboj.
Da je nešto bolja situacija u banjalučkoj bolnici, ne potvrđuju. Nedostaje čak – 700 radnika. U Domu zdravlja u naredne dvije godine, skoro 40 doktora će se penzionisati. Pa se postavlja pitanje – ko će ih zamijeniti?
„U zadnjih nekoliko godina je bilo više desetina doktora na birou , molbii u domovima zdravlja za posao, kako doktora porodične medicine, tako i medicinskih tehničara, ali sada nema nijednog, evo mi smo nakon pola godine uspjeli zaposliti jednog mladog doktora. Što se tiče timova hitne pomoći, bilo bi poželjno da ih ima deset timova, ali mi to nemamo sada, imamo tri mobilna tima“, navela je Nada Banjac, načelnica Službe Hitne medicinske pomoći u Banjaluci.
No, to nisu jedini problemi zdravstva u RS. Da povećanja plata neće biti, poručeno im je iz resornog ministarstva. Trenutno, oni koji su ostali, nadaju se barem redovnim isplatama. S obzirom na to da je ove godine zabilježeno nekoliko kašnjenja plata i doprinosa zdravstvenim radnicima. Pa zbog svega i strah od neizvjesnosti – tjera na pakovanje kofera.
ANALIZE
Republika Srpska povećava kvotu radnih dozvola za strance na 2.000
Upravni odbor Zavoda za zapošljavanje Republike Srpske donio je odluku o izmjeni odluke o utvrđivanju kvota radnih dozvola za zapošljavanje stranih državljana i lica bez državljanstva u Republici Srpskoj, a do izmjena, odnosno povećanja kvota došlo je na zahtjev Unije udruženja poslodavaca Republike Srpske.
Kako su za „Nezavisne novine“ objasnili iz Zavoda za zapošljavanje Srpske, odlukom je utvrđena kvota radnih dozvola za 2024. godinu za zapošljavanje 2.000 stranih državljana i lica bez državljanstva.
„Kvota se odnosi na 500 produženih ranije izdatih radnih dozvola i 1.500 za novo zapošljavanje. Pomenuta kvota je važeća do 31.12.2024. godine„, istakli su oni.
Da podsjetimo, prošle godine donesena je odluka za zapošljavanje 1.400 stranih državljana i lica bez državljanstva u Republici Srpskoj i to 1.000 za novo zapošljavanje stranih državljana i osoba bez državljanstva i 400 za produženje ranije izdatih radnih dozvola.
Saša Aćić, direktor Unije poslodavaca Republike Srpske, istakao je za „Nezavisne novine“ da je, imajući u vidu trendove, realno očekivati da će nova kvota biti dovoljna do kraja godine.
„S obzirom na to da ima veći broj poništenih radnih dozvola u periodu do sada i s obzirom na to da smo podigli kvotu na 2.000, mislimo da će taj broj biti dovoljan do kraja godine uz obećanje da ćemo, ukoliko bude nedostatak dozvola na kraju godine, korigovati odluku i povećati za potreban iznos„, kaže Aćić.
Prema njegovim riječima, stranih radnika je potrebno u svim oblastima, ali najviše ih ima u građevinarstvu, poljoprivredi i prerađivačkoj industriji.
„U svim deficitarnim granama, što se tiče radne snage, potrebni su radnici, međutim ova tri sektora trebaju najviše ljudi iz inostranstva„, navodi on.
Takođe, na sjednici Upravnog odbora koja je održana krajem jula ove godine utvrđena je i kvota radnih dozvola za zapošljavanje stranih državljana i lica bez državljanstva u Republici Srpskoj za 2025. godinu.
„Kvota se odnosi na 2.000 radnih dozvola za zapošljavanje stranih državljana, a ista je važeća do jula 2025. godine. Od ukupnog broja radnih dozvola, 500 će se odnositi na produžene, a 1.500 za novo zapošljavanje stranih državljana i lica bez državljanstva“, objasnili su za „Nezavisne novine“ u Zavodu za zapošljavanje Srpske.
Kada je riječ o kvotama za prvu polovinu naredne godine, Aćić ističe da će, s obzirom na trendove iz okruženja, vrlo vjerovatno doći i do korekcija te odluke.
BIZNIS
Đorđe Đoković širi biznis u Srpskoj
Banjalučka agencija „Legacy international“ u vlasništvu Đorđa Đokovića, mlađeg brata Novaka Đokovića, dobila je posao promocije Olimpijskog centra (OC) „Jahorina“ vrijedan oko 84.000 KM.
Kako se navodi u odluci o izboru najpovoljnije ponude, bila je ovo jedina ponuda koja je stigla na tender, javlja Akta.ba.
Procijenjena vrijednost ponude bez PDV-a je bila 72.200 KM, a Đoković je ponudio promociju za 72.180 KM bez PDV-a.
Agencija „Legacy international“ osnovana je u novembru prošle godine. Do sada nije imala dobijenih tendera, ali je bila zadužena za poslove oko organizacije teniskog ATP turnira „Srpska open“.
U banjalučku podružnicu registrovanu uplatio je kapital od 9.779,15 KM, a osnovna i pretežna djelatnost je rad sportskih objekata. Đoković je direktor i vlasnik beogradske firme istog imena, koja se bavi organizovanjem teniskih turnira u Srbiji.
Đorđe Đoković je najmlađi je od trojice braće Đokovića koji se nakon profesionalnog tenisa posvetio biznisu, a do sada je realizovao nekoliko sportskih projekata.
Osnovna i pretežna djelatnost je rad sportskih objekata.
Inače, Đokoviću su česti gosti na Jahorini koja ima staze nazvane po Novaku Đokoviću.
Nakon mnogobrojnih posjeta porodice najboljeg tenisera, Novaka Đokovića, olimpijskoj planini prošle godine je postignut dogovor i o investicijama koje će ova porodica realizovati na Jahorini.
„Imamo tu čast da su naši česti gosti članovi porodice Đoković koji su sami po sebi svjetski poznat brend. Nakon privilegije koju smo dobili imenovanjem jahorinskih ski staza po imenu najpoznatijeg srpskog tenisera Novaka Đokovića sada Jahorina dobija i hotel u neposrednoj blizini upravo ovih staza. Naša vizija je da privučemo što više ovakvih investitora te da Jahorina u budućnosti ide rame uz rame sa najuspješnijima jer joj svim prethodno realizovanim taj status i pripada. Prije par dana na jednom kongresu sam saznao da je moj tim na koji sam beskrajno ponosan tim koji je sagradio najviše žičara na svijetu“, izjavio je tada Ljevnaić.
Dodao je da veliku zahvalnost duguje prije svega Srđanu Đokoviću sa kojim je kako kaže zadovoljstvo sarađivati i realizovati vizije koje su prije svega usmjerene na budućnost i naslijeđe za naredne generacije.
Sa ovom dogovorenom promocijom, čini se da se poslovna saradnja širi.
Akta.ba
-
NEKRETNINE8 meseci prije
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prije
Novi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI3 meseca prije
Učesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE11 meseci prije
Vlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
INVESTICIJE1 godina prije
Castellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
NOVOSTI1 godina prije
Prag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
POLJOPRIVREDA1 godina prije
Proizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu
-
FINANSIJE11 meseci prije
Mtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca