ANALIZE
Inspekcije nemoćne na ulicama, smanjene akcize iskorjenjuju šverc
Dok institucije na nivou BiH i policijske agencije, u čijoj je nadležnosti suzbijanje crnog tržišta cigareta i ostalih duvanskih proizvoda, bilježe velike zapljene ovih artikala, inspekcijski organi na entitetskim i nižim nivoima imaju skromniji učinak.Primjera radi, kako je potvrđeno „Nezavisnim novinama“, kada su u pitanju rezultati Federalnog tržišnog inspektorata, u posljednje dvije godine oduzeto je tek 155 kg duvana u listu, 56 kg rezanog duvana te 14.000 kutija cigareta bez markica, prosječne tržišne vrijednosti 44.686 KM.
U stvarnosti, taj iznos je oko 70.000 KM jer se vrijednost kutijice u zapljenama računa oko pet KM. Ovo ukazuje i na problem izostanka koordinacije i komunikacije između državnih agencija i nižih nivoa inspekcija kako bi se uskladila mjerenja u zapljenama.
U Federalnoj upravi za inspekcijske poslove ističu da ne tolerišu kršenje zakona.
„U svakom slučaju, ne može se govoriti o bilo kakvoj toleranciji ilegalne prodaje od strane Federalne uprave za inspekcijske poslove, koja je u više navrata kontrolisala (auto)pijace na području FBiH, a u vezi s prometom duvana i duvanskih prerađevina“, tvrde iz Federalne uprave za inspekcijske poslove.
Razlog tome što su zapljene ovih proizvoda u FBiH skromne možda se može pronaći i u nedostatku kadra.
„Po pitanju strateškog planiranja i raspoloživosti ljudskih kapaciteta, ranije smo navodili da Federalna uprava za inspekcijske poslove, a time i Federalni tržišni inspektorat djeluje u ograničenim kadrovskim okvirima. Naš realan zahtjev je bio prijem cca. 30 federalnih tržišnih inspektora za adekvatan i strateški inspekcijski tretman problema i nezakonitosti iz područja naše nadležnosti, dok Federalni tržišni inspektorat trenutno ima 16 tržišnih inspektora s djelokrugom rada na 10 kantona“, pojašnjavaju iz Federalne uprave za inspekcijske poslove.
Osim Federalne inspekcije, nadležnost po Zakonu o unutrašnjoj trgovini FBiH imaju i kantonalni, gradski i opštinski tržišni inspektori.
Iz Kantonalne uprave za inspekcijske poslove (KUIP) Kantona Sarajevo (KS) uvjeravaju da su od početka godine inspekcijski nadzori obavljani na kritičnim lokalitetima na području svih opština u ovom kantonu.
Kako dodaju, prema prethodno utvrđenom rasporedu, inspektori su radnim i neradnim danima, kao i u poslijepodnevnim satima, kontrole bespravnog prometa obavljali s posebnim akcentom na akciznu robu – cigarete, rezani duhan itd., koja se prodavala bez odobrenja mjerodavnog organa i bez dokumentacije o porijeklu.
„Vrijednost izuzete robe koju su kantonalni tržišno-turistički inspektori KUIP-a izuzeli od početka 2021. godine kao predmet prekršaja u ilegalnom prometu u KS iznosi 9.592 KM, od čega su, između ostalog, izuzete 5.043 kutije cigareta u originalnom pakovanju bez akciznih markica, te 66 kutija ručno motanih cigareta pakovanje 20/1“, kaže za „Nezavisne novine“ Vildana Brdarić, portparolka KUIP KS.
I u ovom slučaju, taj iznos je puno veći, odnosno više od 25.000 KM, ali je vidan izostanak komunikacije među nadležnima i usaglašavanja vrijednosti kutijice u zapljenama.
Kada je riječ o Republici Srpskoj, iz Inspektorata RS navode da kontrolu duvana i duvanskih proizvoda vrše u dva segmenta, u proizvodnji kod domaćih poljoprivrednih proizvođača putem Poljoprivredne inspekcije, te u prometu putem Tržišne inspekcije. Njihova iskustva pokazuju da se nelegalna trgovina duvanom u pravilu odvija van registrovanih prodajnih objekata, na privatnim posjedima, u skladištima i pomoću putničkih vozila.
„U registrovanim prodajnim objektima, prodavnicama, trgovačkim centrima, čija kontrola je u nadležnosti ovog organa, rijetko zatičemo robu bez porijekla“, kažu za „Nezavisne novine“ iz Inspektorata RS.
Kako dodaju, povremeno poljoprivredni i tržišni inspektori na pijacama zatiču fizička lica koja prometuju duvanske prerađevine bez porijekla, ali je u pravilu riječ o manjim količinama koje zatiču na licu mjesta, od jednog do dva kilograma rezanog duvana ili nekoliko pakli cigareta.
„Dosad nismo imali slučajeva da smo na licu mjesta zatekli velike količine duvana i prerađevina, jer ih fizička lica u pravilu skladište u vozilima ili privatnim prostorijama“, ističu iz Inspektorata RS.
Ekonomski analitičar Faruk Hadžić ističe da su, prema objavljenim i dostupnim informacijama, inspekcije u BiH imale bolje rezultate u suzbijanju prodaje duvana i duvanskih proizvoda nego što je bio slučaj u prethodnim godinama, ali, kako upozorava, puni efekti angažovanja rada inspekcijskih organa mogu se očekivati tek kada dođe do smanjenja razlike u cijenama na legalnom i crnom tržištu.
Kako dodaje, što je veća razlika u cijenama, udio crnog tržišta će sve više rasti i privlačiće nove osobe da se bave ilegalnim aktivnostima prodaje.
„Ako bi se nivo akciza na duhan smanjio i doveo do optimalnog nivoa, onda bi dio osoba sam napustio aktivnosti prodaje na crnom tržištu, jer im se ne bi isplatilo da budu dio rada na crno, što bi omogućilo i inspekcijama jači nadzor i bolje rezultate u suzbijanju prodaje i distribucije na crno duhanskih proizvoda“, kaže Hadžić za „Nezavisne novine“.
Saša Grabovac, izvršni direktor Udruženja ekonomista RS SWOT, upitan može li se očekivati da, ako kontrolni organi nastave s radom ovim tempom, dođe do potpunog suzbijanja crnog tržišta cigaretama i duvanom, ima jasan odgovor.
„Neobjektivno je očekivati, a usudio bih se reći i nemoguće sprovesti potpuno suzbijanje nelegalne trgovine bilo koje vrste proizvoda pa tako i cigareta. Ono što je objektivno moguće je svođenje obima nelegalne trgovine na neku razumnu mjeru koja ne utiče značajno na budžetske prihode“, kaže Grabovac za „Nezavisne novine“.
Iz Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH kažu da bi svaka agencija za sprovođenje zakona u BiH trebalo da se bori protiv nelegalne prodaje akciznih proizvoda, od UIO, preko policijskih agencija do inspekcija.
Kako dodaju, podaci o cigaretama koje je zaplijenila UIO BiH pokazuju da postepeno raste vrijednost oduzetih cigareta. Međutim, kako priznaju, činjenica je da crno tržište postoji.
UIO BiH je u 2009. godini, kada je BiH započela usklađivanje oporezivanja akcizom duhanskih prerađevina s legislativom EU, ukupno izdala 535 miliona akciznih markica, dok je u 2020. godini izdato svega 185 miliona akciznih markica. Alarmantan je i podatak da je u 2020. godini prikupljeno svega 709,7 miliona KM od akciza na duvan i duvanske prerađevine, a godinu ranije 867 miliona KM. Ovi podaci su dodatno zabrinjavajući ako se zna da nije došlo do pada broja pušača.
Istovremeno, da zapljene koje bilježi UIO BiH rastu, pokazuju i zvanični podaci te institucije. Podsjećanja radi, dosad su organizovane i brojne akcije s ciljem suzbijanja crnog tržišta duvanskih proizvoda. Recimo, u okviru akcije „Trokadero“, u martu, pronađeno je i oduzeto 192.500 paklica cigareta bez akcizne markice, ukupne vrijednosti više od milion KM.
Pritom, službenici UIO BiH su u februaru ostvarili rekordnu zapljenu cigareta. Naime, zaustavljen je kamion koji je pokušao prošvercovati veliku količinu cigareta iz Crne Gore u BiH, a njihova procijenjena vrijednost je 1,6 miliona KM.
Međutim, evidentno je da bi nam ovim tempom trebale stotine godina da se potpuno eliminiše nelegalna prodaja cigareta i ostalih duvanskih proizvoda u BiH.
Podsjećanja radi, javni dug BiH za godinu dana je porastao za 943 miliona maraka. Da je akcizna politika drugačija i da se godišnje ne gubi skoro milijarda maraka i odlazi u ruke švercera, sredstva bi se mogla usmjeriti u sanaciju javnog duga.
Faruk Hadžić
Ako bi se nivo akciza na duhan smanjio i doveo do optimalnog nivoa, onda bi dio osoba sam napustio aktivnosti prodaje na crnom tržištu.
Saša Grabovac
Ono što je objektivno moguće je svođenje obima nelegalne trgovine na neku razumnu mjeru koja ne utiče značajno na budžetske prihode.
Nezavisne novine
ANALIZE
Egzodus doktora iz Republike Srpske: Male plate i loši uslovi rada ih tjeraju u inostranstvo
Na mogući egzodus zdravstvenih radnika upozoravalo se nekoliko godina unazad. Na birou za zapošljavanje u Republici Srpskoj doktora više nema. Iscrpljenost kadra zavladala je u bolnicama i domovima zdravlja. O zadržavanju radnika povećanjem plate i boljim uslovima rada, niko ne priča. Jedine brojke koje se spominju su one odlazećih radnika.
NEMA DOKTORA NI NA BIROU
Dom zdravlja Banjaluka raspisao je konkurs za prijem nekoliko zdravstvenih radnika. Na posljednji, niko se nije javio. Šta je razlog, pitali smo rukovodstvo.
„Mislim kada bismo doktorima ponudili bolje uslove rada, bolju platu u terenskim ambulantama posebno da bi možda bio i veći odaziv i veća zainteresovanost za taj posao. Nema ni na birou doktora, a nema ni kandidata koji žele da rade“, istakla je Vedrana Antonić Kovljenović, pomoćnica direktora Doma zdravlja Banjaluka i specijalistkinja porodične medicine.
No, na birou ih ipak ima. Prema podacima Zavoda za zapošljavanje nekoliko stotina medicinkog kadra, nezaposleno je. Pa se postavlja pitanje – gdje su u stvarnosti?
„Rade i kao konobari, rade i u kuhinjama, rade u supermarketima. Vrsni profesionalci odlaze da rade u parfimerije, odlaze da rade neke druge poslove manje složenosti u drugim strukama, ali nažalost za duplo veću platu i onda na taj način osiguravaju egzistenciju svoje porodice“, pojasnio je Mirko Šerbedžija iz Strukovnog sindikata medicinskih sestara i tehničara RS.
MALE PLATE
Osim trbuhom za kruhom u inostranstvo, brojni odlaze u privatne ustanove zbog boljih uslova rada. Takvih je više od 20 u posljednjih nekoliko godina u bolnici Srbija u Istočnom Sarajevu. Iako su plate medicinarima u Kantonu Sarajevo zbog kojih su do nedavno željeli u generalni štrajk, male i takve za radnike zdravstva u RS – nedostižne.
„Najgora situacija je trenutno u bolnici u Istočnom Sarajevu gdje doktori masovno prelaze u bolnice u KS kako privatne tako i državne, specijalista u KS ima bukvalno duplo veću platu nego specijalista u RS. Uglavnom je plata glavni razlog odlaska ljekara ili u inostranstvo ili privatne ustanove“, naglasio je Jovica Mišić, opšti hirurg u bolnici Doboj.
Da je nešto bolja situacija u banjalučkoj bolnici, ne potvrđuju. Nedostaje čak – 700 radnika. U Domu zdravlja u naredne dvije godine, skoro 40 doktora će se penzionisati. Pa se postavlja pitanje – ko će ih zamijeniti?
„U zadnjih nekoliko godina je bilo više desetina doktora na birou , molbii u domovima zdravlja za posao, kako doktora porodične medicine, tako i medicinskih tehničara, ali sada nema nijednog, evo mi smo nakon pola godine uspjeli zaposliti jednog mladog doktora. Što se tiče timova hitne pomoći, bilo bi poželjno da ih ima deset timova, ali mi to nemamo sada, imamo tri mobilna tima“, navela je Nada Banjac, načelnica Službe Hitne medicinske pomoći u Banjaluci.
No, to nisu jedini problemi zdravstva u RS. Da povećanja plata neće biti, poručeno im je iz resornog ministarstva. Trenutno, oni koji su ostali, nadaju se barem redovnim isplatama. S obzirom na to da je ove godine zabilježeno nekoliko kašnjenja plata i doprinosa zdravstvenim radnicima. Pa zbog svega i strah od neizvjesnosti – tjera na pakovanje kofera.
ANALIZE
Republika Srpska povećava kvotu radnih dozvola za strance na 2.000
Upravni odbor Zavoda za zapošljavanje Republike Srpske donio je odluku o izmjeni odluke o utvrđivanju kvota radnih dozvola za zapošljavanje stranih državljana i lica bez državljanstva u Republici Srpskoj, a do izmjena, odnosno povećanja kvota došlo je na zahtjev Unije udruženja poslodavaca Republike Srpske.
Kako su za „Nezavisne novine“ objasnili iz Zavoda za zapošljavanje Srpske, odlukom je utvrđena kvota radnih dozvola za 2024. godinu za zapošljavanje 2.000 stranih državljana i lica bez državljanstva.
„Kvota se odnosi na 500 produženih ranije izdatih radnih dozvola i 1.500 za novo zapošljavanje. Pomenuta kvota je važeća do 31.12.2024. godine„, istakli su oni.
Da podsjetimo, prošle godine donesena je odluka za zapošljavanje 1.400 stranih državljana i lica bez državljanstva u Republici Srpskoj i to 1.000 za novo zapošljavanje stranih državljana i osoba bez državljanstva i 400 za produženje ranije izdatih radnih dozvola.
Saša Aćić, direktor Unije poslodavaca Republike Srpske, istakao je za „Nezavisne novine“ da je, imajući u vidu trendove, realno očekivati da će nova kvota biti dovoljna do kraja godine.
„S obzirom na to da ima veći broj poništenih radnih dozvola u periodu do sada i s obzirom na to da smo podigli kvotu na 2.000, mislimo da će taj broj biti dovoljan do kraja godine uz obećanje da ćemo, ukoliko bude nedostatak dozvola na kraju godine, korigovati odluku i povećati za potreban iznos„, kaže Aćić.
Prema njegovim riječima, stranih radnika je potrebno u svim oblastima, ali najviše ih ima u građevinarstvu, poljoprivredi i prerađivačkoj industriji.
„U svim deficitarnim granama, što se tiče radne snage, potrebni su radnici, međutim ova tri sektora trebaju najviše ljudi iz inostranstva„, navodi on.
Takođe, na sjednici Upravnog odbora koja je održana krajem jula ove godine utvrđena je i kvota radnih dozvola za zapošljavanje stranih državljana i lica bez državljanstva u Republici Srpskoj za 2025. godinu.
„Kvota se odnosi na 2.000 radnih dozvola za zapošljavanje stranih državljana, a ista je važeća do jula 2025. godine. Od ukupnog broja radnih dozvola, 500 će se odnositi na produžene, a 1.500 za novo zapošljavanje stranih državljana i lica bez državljanstva“, objasnili su za „Nezavisne novine“ u Zavodu za zapošljavanje Srpske.
Kada je riječ o kvotama za prvu polovinu naredne godine, Aćić ističe da će, s obzirom na trendove iz okruženja, vrlo vjerovatno doći i do korekcija te odluke.
BIZNIS
Đorđe Đoković širi biznis u Srpskoj
Banjalučka agencija „Legacy international“ u vlasništvu Đorđa Đokovića, mlađeg brata Novaka Đokovića, dobila je posao promocije Olimpijskog centra (OC) „Jahorina“ vrijedan oko 84.000 KM.
Kako se navodi u odluci o izboru najpovoljnije ponude, bila je ovo jedina ponuda koja je stigla na tender, javlja Akta.ba.
Procijenjena vrijednost ponude bez PDV-a je bila 72.200 KM, a Đoković je ponudio promociju za 72.180 KM bez PDV-a.
Agencija „Legacy international“ osnovana je u novembru prošle godine. Do sada nije imala dobijenih tendera, ali je bila zadužena za poslove oko organizacije teniskog ATP turnira „Srpska open“.
U banjalučku podružnicu registrovanu uplatio je kapital od 9.779,15 KM, a osnovna i pretežna djelatnost je rad sportskih objekata. Đoković je direktor i vlasnik beogradske firme istog imena, koja se bavi organizovanjem teniskih turnira u Srbiji.
Đorđe Đoković je najmlađi je od trojice braće Đokovića koji se nakon profesionalnog tenisa posvetio biznisu, a do sada je realizovao nekoliko sportskih projekata.
Osnovna i pretežna djelatnost je rad sportskih objekata.
Inače, Đokoviću su česti gosti na Jahorini koja ima staze nazvane po Novaku Đokoviću.
Nakon mnogobrojnih posjeta porodice najboljeg tenisera, Novaka Đokovića, olimpijskoj planini prošle godine je postignut dogovor i o investicijama koje će ova porodica realizovati na Jahorini.
„Imamo tu čast da su naši česti gosti članovi porodice Đoković koji su sami po sebi svjetski poznat brend. Nakon privilegije koju smo dobili imenovanjem jahorinskih ski staza po imenu najpoznatijeg srpskog tenisera Novaka Đokovića sada Jahorina dobija i hotel u neposrednoj blizini upravo ovih staza. Naša vizija je da privučemo što više ovakvih investitora te da Jahorina u budućnosti ide rame uz rame sa najuspješnijima jer joj svim prethodno realizovanim taj status i pripada. Prije par dana na jednom kongresu sam saznao da je moj tim na koji sam beskrajno ponosan tim koji je sagradio najviše žičara na svijetu“, izjavio je tada Ljevnaić.
Dodao je da veliku zahvalnost duguje prije svega Srđanu Đokoviću sa kojim je kako kaže zadovoljstvo sarađivati i realizovati vizije koje su prije svega usmjerene na budućnost i naslijeđe za naredne generacije.
Sa ovom dogovorenom promocijom, čini se da se poslovna saradnja širi.
Akta.ba
-
NEKRETNINE8 meseci prije
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prije
Novi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI3 meseca prije
Učesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE11 meseci prije
Vlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
INVESTICIJE1 godina prije
Castellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
NOVOSTI1 godina prije
Prag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
POLJOPRIVREDA1 godina prije
Proizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu
-
FINANSIJE11 meseci prije
Mtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca