Connect with us

ANALIZE

Ko su kriptomilijarderi

Objavljeno

 


Trenutno svijetom vlada digitalna zlatna groznica. Ogroman rast vrijednosti bitkoina i drugih kriptovaluta uveo je kriptomilijardere na velika vrata na „Forbsovu“ listu najbogatijih ljudi na svijetu.

Koliko toga može da se desi za samo godinu dana najbolje znaju oni koji ulažu u kriptovalute. Kada je američka ekonomija zastala u martu prošle godine, investitori su se uspaničili, bitkoin je pao čak 50 odsto za jedan dan, a pratile su ga i druge kriptovalute.

Dvanaest mjeseci kasnije budućnost digitalnih dobara nikad nije izgledala svjetlije. Bitkoin je obarao rekorde ove godine, a cijena je u martu dostizala i brojke više od 60.000 dolara. Druge kriptovalute imale su sličan rast, što je dovelo do toga da ukupna tržišna kapitalizacija kriptovaluta poraste na više od 1,5 biliona dolara.

Sada i banke i kompanije kreću u pohod na to tržište. Kako ovo tržište raste, raste i lista bogatih. Čak 12 kriptomilijardera ušlo je na „Forbsovu“ listu najbogatijih za samo godinu dana, u odnosu na samo četiri, koliko ih je bilo na spisku godinu dana prije toga.

Kameron i Tajler Vinklvos

Braća blizanci i bivši veslači tužili su „Facebook“, nagodili se i dobili 65 miliona dolara, a onda su to pretvorili u još veće bogatstvo, pa tako sada obojica imaju po tri milijarde dolara. Sa kupovinom bitkoina su počeli 2012. godine.

Takođe su pokrenuli i kripto-mjenjačnicu Džeminaj (Gemini) i aukcijsku platformu za digitalne umjetnine Nifti gejtvej (Nifty Gateway).

Reklama

Majkl Sejlor

Sejlor je CEO kompanije Majkro stratedži (MicroStrategy) koji je težak 2,3 milijarde dolara.

Bitkoine je kupio prije buma, kako za sebe, tako i za kompaniju, čime je pogurao rast cijene njenih akcija.

Metju Rozak

Rozak je entuzijasta za kripto bio još od 2011. godine. Danas njegovo bogatstvo se procjenjuje na 1,5 milijardi dolara.

On je i na čelu kompanije „Blok“ (Bloq), koja je specijalizovana za blokčejn infrastrukturu, ali i rani investitor u kriptostartape.

Tim Drejper

Godine 2014. ovaj kapitalista iz Silicijumske doline kupio je bitkoine u vrijednosti od 18,7 miliona dolara, koje su prije toga američki maršali konfiskovali sa crnog tržišta Put svile (Silk Road).

Danas ti bitkoini vrijede 1,5 milijardi dolara.

Reklama

Sem Benkman Frajd

Senkman Frajd je najbogatiji kriptomilijarder. Ovaj dvadesetdevetogodišnjak je završio studije na američkom univerzitetu MIT, a težak je 8,7 milijardi dolara.

Brajan Armstrong

Armstrong je CEO i koosnivač „Koinbejsa“ (Coinbase), čije se bogatstvo više nego ušestorostručilo u posljednjih godinu dana zbog buma na tržištu kriptovaluta.

Njegovo bogatstvo se procjenjuje na 6,5 milijardi dolara.

Fred Ersam

On je zajedno s Armstrongom osnovao „Koinbejs“ 2012. godine. Kompaniju je napustio, ali je ostao član Odbora, a njegov udio u kompaniji od šest odsto procjenjuje se na 1,9 milijardi dolara.

Čangpeng Žao

Osnivač kriptomjenjačnice „Bajnens“ (Binance) vratio se na listu milijardera. Bogatstvo: 1,9 milijardi dolara.

Beri Silbert

Njegovo bogatstvo vezano je za konglomerat DCG (Digital Currency Group), koji je osnovao 2015, a procjenjuje se na 1,6 milijardi dolara.

Reklama

Kris Larsen

Koosnivač i predsjednik kompanije „Ripl“ (Ripple) posjeduje bogatstvo vrijedno 3,4 milijardi dolara.

Džed Mekejleb

Još jedan koosnivač „Ripla“, čije se bogatstvo procjenjuje na dvije milijarde dolara.

Nezavisne novine

Nastavite čitati

ANALIZE

Egzodus doktora iz Republike Srpske: Male plate i loši uslovi rada ih tjeraju u inostranstvo

Objavljeno

 

Na mogući egzodus zdravstvenih radnika upozoravalo se nekoliko godina unazad. Na birou za zapošljavanje u Republici Srpskoj doktora više nema. Iscrpljenost kadra zavladala je u bolnicama i domovima zdravlja. O zadržavanju radnika povećanjem plate i boljim uslovima rada, niko ne priča. Jedine brojke koje se spominju su one odlazećih radnika.

NEMA DOKTORA NI NA BIROU

Dom zdravlja Banjaluka raspisao je konkurs za prijem nekoliko zdravstvenih radnika. Na posljednji, niko se nije javio. Šta je razlog, pitali smo rukovodstvo.

„Mislim kada bismo doktorima ponudili bolje uslove rada, bolju platu u terenskim ambulantama posebno da bi možda bio i veći odaziv i veća zainteresovanost za taj posao. Nema ni na birou doktora, a nema ni kandidata koji žele da rade“, istakla je Vedrana Antonić Kovljenović, pomoćnica direktora Doma zdravlja Banjaluka i specijalistkinja porodične medicine.

No, na birou ih ipak ima. Prema podacima Zavoda za zapošljavanje nekoliko stotina medicinkog kadra, nezaposleno je. Pa se postavlja pitanje – gdje su u stvarnosti?

„Rade i kao konobari, rade i u kuhinjama, rade u supermarketima. Vrsni profesionalci odlaze da rade u parfimerije, odlaze da rade neke druge poslove manje složenosti u drugim strukama, ali nažalost za duplo veću platu i onda na taj način osiguravaju egzistenciju svoje porodice“, pojasnio je Mirko Šerbedžija iz Strukovnog sindikata medicinskih sestara i tehničara RS.

Reklama

MALE PLATE

Osim trbuhom za kruhom u inostranstvo, brojni odlaze u privatne ustanove zbog boljih uslova rada. Takvih je više od 20 u posljednjih nekoliko godina u bolnici Srbija u Istočnom Sarajevu. Iako su plate medicinarima u Kantonu Sarajevo zbog kojih su do nedavno željeli u generalni štrajk, male i takve za radnike zdravstva u RS – nedostižne.

„Najgora situacija je trenutno u bolnici u Istočnom Sarajevu gdje doktori masovno prelaze u bolnice u KS kako privatne tako i državne, specijalista u KS ima bukvalno duplo veću platu nego specijalista u RS. Uglavnom je plata glavni razlog odlaska ljekara ili u inostranstvo ili privatne ustanove“, naglasio je Jovica Mišić, opšti hirurg u bolnici Doboj.

Da je nešto bolja situacija u banjalučkoj bolnici, ne potvrđuju. Nedostaje čak – 700 radnika. U Domu zdravlja u naredne dvije godine, skoro 40 doktora će se penzionisati. Pa se postavlja pitanje – ko će ih zamijeniti?

„U zadnjih nekoliko godina je bilo više desetina doktora na birou , molbii u domovima zdravlja za posao, kako doktora porodične medicine, tako i medicinskih tehničara, ali sada nema nijednog, evo mi smo nakon pola godine uspjeli zaposliti jednog mladog doktora. Što se tiče timova hitne pomoći, bilo bi poželjno da ih ima deset timova, ali mi to nemamo sada, imamo tri mobilna tima“, navela je Nada Banjac, načelnica Službe Hitne medicinske pomoći u Banjaluci.

No, to nisu jedini problemi zdravstva u RS. Da povećanja plata neće biti, poručeno im je iz resornog ministarstva. Trenutno, oni koji su ostali, nadaju se barem redovnim isplatama. S obzirom na to da je ove godine zabilježeno nekoliko kašnjenja plata i doprinosa zdravstvenim radnicima. Pa zbog svega i strah od neizvjesnosti – tjera na pakovanje kofera.

Reklama

N1

Nastavite čitati

ANALIZE

Republika Srpska povećava kvotu radnih dozvola za strance na 2.000

Objavljeno

 

Upravni odbor Zavoda za zapošljavanje Republike Srpske donio je odluku o izmjeni odluke o utvrđivanju kvota radnih dozvola za zapošljavanje stranih državljana i lica bez državljanstva u Republici Srpskoj, a do izmjena, odnosno povećanja kvota došlo je na zahtjev Unije udruženja poslodavaca Republike Srpske.

Kako su za „Nezavisne novine“ objasnili iz Zavoda za zapošljavanje Srpske, odlukom je utvrđena kvota radnih dozvola za 2024. godinu za zapošljavanje 2.000 stranih državljana i lica bez državljanstva.

Kvota se odnosi na 500 produženih ranije izdatih radnih dozvola i 1.500 za novo zapošljavanje. Pomenuta kvota je važeća do 31.12.2024. godine„, istakli su oni.

Da podsjetimo, prošle godine donesena je odluka za zapošljavanje 1.400 stranih državljana i lica bez državljanstva u Republici Srpskoj i to 1.000 za novo zapošljavanje stranih državljana i osoba bez državljanstva i 400 za produženje ranije izdatih radnih dozvola.

Saša Aćić, direktor Unije poslodavaca Republike Srpske, istakao je za „Nezavisne novine“ da je, imajući u vidu trendove, realno očekivati da će nova kvota biti dovoljna do kraja godine.

S obzirom na to da ima veći broj poništenih radnih dozvola u periodu do sada i s obzirom na to da smo podigli kvotu na 2.000, mislimo da će taj broj biti dovoljan do kraja godine uz obećanje da ćemo, ukoliko bude nedostatak dozvola na kraju godine, korigovati odluku i povećati za potreban iznos„, kaže Aćić.

Reklama

Prema njegovim riječima, stranih radnika je potrebno u svim oblastima, ali najviše ih ima u građevinarstvu, poljoprivredi i prerađivačkoj industriji.

U svim deficitarnim granama, što se tiče radne snage, potrebni su radnici, međutim ova tri sektora trebaju najviše ljudi iz inostranstva„, navodi on.

Takođe, na sjednici Upravnog odbora koja je održana krajem jula ove godine utvrđena je i kvota radnih dozvola za zapošljavanje stranih državljana i lica bez državljanstva u Republici Srpskoj za 2025. godinu.

Kvota se odnosi na 2.000 radnih dozvola za zapošljavanje stranih državljana, a ista je važeća do jula 2025. godine. Od ukupnog broja radnih dozvola, 500 će se odnositi na produžene, a 1.500 za novo zapošljavanje stranih državljana i lica bez državljanstva“, objasnili su za „Nezavisne novine“ u Zavodu za zapošljavanje Srpske.

Kada je riječ o kvotama za prvu polovinu naredne godine, Aćić ističe da će, s obzirom na trendove iz okruženja, vrlo vjerovatno doći i do korekcija te odluke.

Nezavisne novine

Reklama
Nastavite čitati

BIZNIS

Đorđe Đoković širi biznis u Srpskoj

Objavljeno

 

Banjalučka agencija „Legacy international“ u vlasništvu Đorđa Đokovića, mlađeg brata Novaka Đokovića, dobila je posao promocije Olimpijskog centra (OC) „Jahorina“ vrijedan oko 84.000 KM.

Kako se navodi u odluci o izboru najpovoljnije ponude, bila je ovo jedina ponuda koja je stigla na tender, javlja Akta.ba.

Procijenjena vrijednost ponude bez PDV-a je bila 72.200 KM, a Đoković je ponudio promociju za 72.180 KM bez PDV-a.

Agencija „Legacy international“ osnovana je u novembru prošle godine. Do sada nije imala dobijenih tendera, ali je bila zadužena za poslove oko organizacije teniskog ATP turnira „Srpska open“.

U banjalučku podružnicu registrovanu uplatio je kapital od 9.779,15 KM, a osnovna i pretežna djelatnost je rad sportskih objekata. Đoković je direktor i vlasnik beogradske firme istog imena, koja se bavi organizovanjem teniskih turnira u Srbiji.

Đorđe Đoković je najmlađi je od trojice braće Đokovića koji se nakon profesionalnog tenisa posvetio biznisu, a do sada je realizovao nekoliko sportskih projekata.

Reklama

Osnovna i pretežna djelatnost je rad sportskih objekata.

Inače, Đokoviću su česti gosti na Jahorini koja ima staze nazvane po Novaku Đokoviću.

Nakon mnogobrojnih posjeta porodice najboljeg tenisera, Novaka Đokovića, olimpijskoj planini prošle godine je postignut dogovor i o investicijama koje će ova porodica realizovati na Jahorini.

„Imamo tu čast da su naši česti gosti članovi porodice Đoković koji su sami po sebi svjetski poznat brend. Nakon privilegije koju smo dobili imenovanjem jahorinskih ski staza po imenu najpoznatijeg srpskog tenisera Novaka Đokovića sada Jahorina dobija i hotel u neposrednoj blizini upravo ovih staza. Naša vizija je da privučemo što više ovakvih investitora te da Jahorina u budućnosti ide rame uz rame sa najuspješnijima jer joj svim prethodno realizovanim taj status i pripada. Prije par dana na jednom kongresu sam saznao da je moj tim na koji sam beskrajno ponosan tim koji je sagradio najviše žičara na svijetu“, izjavio je tada Ljevnaić.

Dodao je da veliku zahvalnost duguje prije svega Srđanu Đokoviću sa kojim je kako kaže zadovoljstvo sarađivati i realizovati vizije koje su prije svega usmjerene na budućnost i naslijeđe za naredne generacije.

Sa ovom dogovorenom promocijom, čini se da se poslovna saradnja širi.

Reklama

Akta.ba

Nastavite čitati

U trendu