Connect with us

ANALIZE

Preokret u 2021: Profiti 10 vodećih naftnih kompanija porasli na više od 46 milijardi dolara

Objavljeno

 


Ukupni profiti vodećih 10 naftnih kompanija listiranih na svjetskim berzama porasli su u prvom tromjesečju 2021. godine na više od 46 milijardi dolara.
To su pokazali podaci koje je prikupila agencija Anadolija iz njihovih finansijskih izvještaja objavljenih na tržištima kapitala.

Ovaj rezultat dolazi nakon perioda neuobičajene volatilnosti i problema na tržištu “crnog zlata” 2020. godine, kada su dva glavna tipa nafte, Brent i WTI, kao međunarodne cjenovne reference na ovom tržištu, bilježili istorijski najniže vrijednosti.

Prema mjesečnom izvještaju Organizacije zemalja izvoznica nafte (OPEC) iz maja, pandemija kovid-19 i naknadna ograničenja mobilnosti, kao i makroekonomski rizici i globalna geopolitička nestabilnost, doveli su lani do pada potražnje sa 99,76 miliona barela dnevno (bpd) u 2019. godini na 90,05 miliona barela.

Prvi udarac je tržištu nafte zadat u februaru 2020. godine kada je kovid-19 počeo da se širi planetom, primoravajući velike proizvođače, kao i OPEC i njene saveznike, alijansu poznatu kao OPEC+, da stupe u akciju u nastojanju da preuzmu kontrolu nad kretanjem na tržištu. Tada, međutim, nisu uspjeli da postignu dogovor zbog suprotstavljenih stavova između lidera OPEC-a, Saudijske Arabije, i vodeće nečlanice tog naftnog kartela – Rusije.

Zbog ovog neslaganja i odluke dva najveća proizvođača nafte da “odvrnu slavine” ranije smanjenje proizvodnje je početkom aprila prekinuto, što je izazvalo nagli pad cijena. Tržište nafte je bilo preplavljeno ponudom dok je na strani potražnje vladala oseka, što je imalo značajan uticaj na cijene “crnog zlata”.

Pored toga, problem sa nedovoljnim kapacitetima za skladištenje vršio je veliki pritisak na cijene nafte. Zbog nedostatka skladišnog prostora, trgovci su u aprilu otkazivali fizičko preuzimanje isporuka i nastojali da se “otarase” postojećih zaliha po svaku cijenu, što je rezultiralo nesvakidašnjim slučajem – da cijena američke WTI nafte 20. aprila pređe na negativnu teritoriju, i potone na minus 37 dolara za barel.

Reklama

Sjevernomorska sirova nafta Brent, koja se koristi kao glavni standard kod formiranja cijena na svjetskim tržištima ovog energenta, pala je 21. aprila na 17,51 dolara po barelu. Cijena Brenta je tokom prošle godine potonula za 32,8 posto na prosječnih 43 dolara, stvarajući pritisak na bilans stanja mnogih naftnih kompanija.

Kao rezultat toga, velike naftne kompanije, uključujući američke proizvođače Exxon Mobile i Chevron, francuski Total, anglo-holandski Royal Dutch Shell, britanski British Petroleum (BP), italijanski ENI, norveški Ekvinor, ruski Lukoil i Rosnjeft i saudijsko-arabijski Aramco, zabilježili su u 2020. ogromne gubitke na godišnjem nivou.

Međutim, 2021. godina je donijela zaokret, pri čemu je jaz između ponude i potražnje počeo da se smanjuje sa pokretanjem kampanje vakcinacije, koja je uticala na pad dnevnih slučajeva zaraze i ukidanje lockdowna u velikim svjetskim ekonomijama, uključujući Evropu i SAD.

Kako su globalne ekonomije počele da se oporavljaju od negativnih efekata pandemije, i potražnja za naftom je ušla u fazu oporavka. Tome je doprinijela i disciplina u sprovođenju politike smanjenja isporuka iz zemalja grupe OPEC+, pa su se cijene nafte vlatile na nivo prije pandemije što se pozitivno odrazilo na bilans stanja naftnih kompanija.

Zahvaljujući efikasnom upravljanju ponudom i jačanju globalne tražnje, prihodi 10 najvećih naftnih kompanija su porasli za 8,5 milijardi dolara na 46,5 milijardi tokom prvog kvartala 2021. godine, prema podacima iz njihovih finansijskih izvještaja.

U prvom kvartalu prošle godine, samo su Saudi Aramco i Chevron zabilježili ukupnu neto dobit od 20,3 milijarde dolara, dok su ostale kompanije zajedno imale gubitak od oko 17,7 milijardi dolara.

Reklama

Situacija je u prva tri mjeseca ove godine potpuno drugačija. Britanski BP je ostvario najveći međugodišnji profit – od gubitka od 4,4 milijarde dolara u prvom kvartalu 2020. došao je do dobitka od 4,7 milijardi dolara prvom tromjesečju ove godine.

Ruska naftna kompanija Lukoil je takođe prijavila medugodišnju dobit od 2,1 milijardu dolara u prvom kvartalu za razliku od gubitka od 6,3 milijarde dolara istom tromjesečju 2020.

Druge kompanije koje su ostvarile profit tokom perioda januar-mart ove godine su: Saudi Aramco sa 21,7 milijardi dolara, Exxon Mobile sa 2,7 milijardi, Shell sa 5,7 milijardi dolara, Chevron sa 1,4 milijarde, Rosnjeft sa dvije milijarde, ENI sa jednom milijardom dolara, Ekvinor sa 1,8 milijardi i Total sa 3,3 milijarde dolara.

Ukupan prihod naftnih giganata u prvom kvartalu ove godine povećan je za 24 milijarde dolara, ili 6,6 posto u odnosu na prošlu godinu, na približno 387 milijardi.

Dok su Rosnjeft i Shell zabilježili pad prihoda u ovom periodu, Saudi Aramco je bila kompanija s najvećom povećanjem prihoda. U poređenju sa prethodnom godinom, prihod Aramca se popeo za 19,9 odsto na približno 80 milijardi dolara.

S druge strane, prihod Shella u prvom kvartalu opao je za 7,2 procenta na 55,6 milijardi dolara u odnosu na isti period lani.

Reklama

Rosnjeft je ostvario prihod od približno 23,6 milijardi dolara u prva tri mjeseca 2021, ali je ta cifra za 1,19 posto manja od prihoda kompanije zabilježenog u istom periodu godinu ranije, prenosi agencija Anadolija.

ANALIZE

Egzodus doktora iz Republike Srpske: Male plate i loši uslovi rada ih tjeraju u inostranstvo

Objavljeno

 

Na mogući egzodus zdravstvenih radnika upozoravalo se nekoliko godina unazad. Na birou za zapošljavanje u Republici Srpskoj doktora više nema. Iscrpljenost kadra zavladala je u bolnicama i domovima zdravlja. O zadržavanju radnika povećanjem plate i boljim uslovima rada, niko ne priča. Jedine brojke koje se spominju su one odlazećih radnika.

NEMA DOKTORA NI NA BIROU

Dom zdravlja Banjaluka raspisao je konkurs za prijem nekoliko zdravstvenih radnika. Na posljednji, niko se nije javio. Šta je razlog, pitali smo rukovodstvo.

„Mislim kada bismo doktorima ponudili bolje uslove rada, bolju platu u terenskim ambulantama posebno da bi možda bio i veći odaziv i veća zainteresovanost za taj posao. Nema ni na birou doktora, a nema ni kandidata koji žele da rade“, istakla je Vedrana Antonić Kovljenović, pomoćnica direktora Doma zdravlja Banjaluka i specijalistkinja porodične medicine.

No, na birou ih ipak ima. Prema podacima Zavoda za zapošljavanje nekoliko stotina medicinkog kadra, nezaposleno je. Pa se postavlja pitanje – gdje su u stvarnosti?

„Rade i kao konobari, rade i u kuhinjama, rade u supermarketima. Vrsni profesionalci odlaze da rade u parfimerije, odlaze da rade neke druge poslove manje složenosti u drugim strukama, ali nažalost za duplo veću platu i onda na taj način osiguravaju egzistenciju svoje porodice“, pojasnio je Mirko Šerbedžija iz Strukovnog sindikata medicinskih sestara i tehničara RS.

Reklama

MALE PLATE

Osim trbuhom za kruhom u inostranstvo, brojni odlaze u privatne ustanove zbog boljih uslova rada. Takvih je više od 20 u posljednjih nekoliko godina u bolnici Srbija u Istočnom Sarajevu. Iako su plate medicinarima u Kantonu Sarajevo zbog kojih su do nedavno željeli u generalni štrajk, male i takve za radnike zdravstva u RS – nedostižne.

„Najgora situacija je trenutno u bolnici u Istočnom Sarajevu gdje doktori masovno prelaze u bolnice u KS kako privatne tako i državne, specijalista u KS ima bukvalno duplo veću platu nego specijalista u RS. Uglavnom je plata glavni razlog odlaska ljekara ili u inostranstvo ili privatne ustanove“, naglasio je Jovica Mišić, opšti hirurg u bolnici Doboj.

Da je nešto bolja situacija u banjalučkoj bolnici, ne potvrđuju. Nedostaje čak – 700 radnika. U Domu zdravlja u naredne dvije godine, skoro 40 doktora će se penzionisati. Pa se postavlja pitanje – ko će ih zamijeniti?

„U zadnjih nekoliko godina je bilo više desetina doktora na birou , molbii u domovima zdravlja za posao, kako doktora porodične medicine, tako i medicinskih tehničara, ali sada nema nijednog, evo mi smo nakon pola godine uspjeli zaposliti jednog mladog doktora. Što se tiče timova hitne pomoći, bilo bi poželjno da ih ima deset timova, ali mi to nemamo sada, imamo tri mobilna tima“, navela je Nada Banjac, načelnica Službe Hitne medicinske pomoći u Banjaluci.

No, to nisu jedini problemi zdravstva u RS. Da povećanja plata neće biti, poručeno im je iz resornog ministarstva. Trenutno, oni koji su ostali, nadaju se barem redovnim isplatama. S obzirom na to da je ove godine zabilježeno nekoliko kašnjenja plata i doprinosa zdravstvenim radnicima. Pa zbog svega i strah od neizvjesnosti – tjera na pakovanje kofera.

Reklama

N1

Nastavite čitati

ANALIZE

Republika Srpska povećava kvotu radnih dozvola za strance na 2.000

Objavljeno

 

Upravni odbor Zavoda za zapošljavanje Republike Srpske donio je odluku o izmjeni odluke o utvrđivanju kvota radnih dozvola za zapošljavanje stranih državljana i lica bez državljanstva u Republici Srpskoj, a do izmjena, odnosno povećanja kvota došlo je na zahtjev Unije udruženja poslodavaca Republike Srpske.

Kako su za „Nezavisne novine“ objasnili iz Zavoda za zapošljavanje Srpske, odlukom je utvrđena kvota radnih dozvola za 2024. godinu za zapošljavanje 2.000 stranih državljana i lica bez državljanstva.

Kvota se odnosi na 500 produženih ranije izdatih radnih dozvola i 1.500 za novo zapošljavanje. Pomenuta kvota je važeća do 31.12.2024. godine„, istakli su oni.

Da podsjetimo, prošle godine donesena je odluka za zapošljavanje 1.400 stranih državljana i lica bez državljanstva u Republici Srpskoj i to 1.000 za novo zapošljavanje stranih državljana i osoba bez državljanstva i 400 za produženje ranije izdatih radnih dozvola.

Saša Aćić, direktor Unije poslodavaca Republike Srpske, istakao je za „Nezavisne novine“ da je, imajući u vidu trendove, realno očekivati da će nova kvota biti dovoljna do kraja godine.

S obzirom na to da ima veći broj poništenih radnih dozvola u periodu do sada i s obzirom na to da smo podigli kvotu na 2.000, mislimo da će taj broj biti dovoljan do kraja godine uz obećanje da ćemo, ukoliko bude nedostatak dozvola na kraju godine, korigovati odluku i povećati za potreban iznos„, kaže Aćić.

Reklama

Prema njegovim riječima, stranih radnika je potrebno u svim oblastima, ali najviše ih ima u građevinarstvu, poljoprivredi i prerađivačkoj industriji.

U svim deficitarnim granama, što se tiče radne snage, potrebni su radnici, međutim ova tri sektora trebaju najviše ljudi iz inostranstva„, navodi on.

Takođe, na sjednici Upravnog odbora koja je održana krajem jula ove godine utvrđena je i kvota radnih dozvola za zapošljavanje stranih državljana i lica bez državljanstva u Republici Srpskoj za 2025. godinu.

Kvota se odnosi na 2.000 radnih dozvola za zapošljavanje stranih državljana, a ista je važeća do jula 2025. godine. Od ukupnog broja radnih dozvola, 500 će se odnositi na produžene, a 1.500 za novo zapošljavanje stranih državljana i lica bez državljanstva“, objasnili su za „Nezavisne novine“ u Zavodu za zapošljavanje Srpske.

Kada je riječ o kvotama za prvu polovinu naredne godine, Aćić ističe da će, s obzirom na trendove iz okruženja, vrlo vjerovatno doći i do korekcija te odluke.

Nezavisne novine

Reklama
Nastavite čitati

BIZNIS

Đorđe Đoković širi biznis u Srpskoj

Objavljeno

 

Banjalučka agencija „Legacy international“ u vlasništvu Đorđa Đokovića, mlađeg brata Novaka Đokovića, dobila je posao promocije Olimpijskog centra (OC) „Jahorina“ vrijedan oko 84.000 KM.

Kako se navodi u odluci o izboru najpovoljnije ponude, bila je ovo jedina ponuda koja je stigla na tender, javlja Akta.ba.

Procijenjena vrijednost ponude bez PDV-a je bila 72.200 KM, a Đoković je ponudio promociju za 72.180 KM bez PDV-a.

Agencija „Legacy international“ osnovana je u novembru prošle godine. Do sada nije imala dobijenih tendera, ali je bila zadužena za poslove oko organizacije teniskog ATP turnira „Srpska open“.

U banjalučku podružnicu registrovanu uplatio je kapital od 9.779,15 KM, a osnovna i pretežna djelatnost je rad sportskih objekata. Đoković je direktor i vlasnik beogradske firme istog imena, koja se bavi organizovanjem teniskih turnira u Srbiji.

Đorđe Đoković je najmlađi je od trojice braće Đokovića koji se nakon profesionalnog tenisa posvetio biznisu, a do sada je realizovao nekoliko sportskih projekata.

Reklama

Osnovna i pretežna djelatnost je rad sportskih objekata.

Inače, Đokoviću su česti gosti na Jahorini koja ima staze nazvane po Novaku Đokoviću.

Nakon mnogobrojnih posjeta porodice najboljeg tenisera, Novaka Đokovića, olimpijskoj planini prošle godine je postignut dogovor i o investicijama koje će ova porodica realizovati na Jahorini.

„Imamo tu čast da su naši česti gosti članovi porodice Đoković koji su sami po sebi svjetski poznat brend. Nakon privilegije koju smo dobili imenovanjem jahorinskih ski staza po imenu najpoznatijeg srpskog tenisera Novaka Đokovića sada Jahorina dobija i hotel u neposrednoj blizini upravo ovih staza. Naša vizija je da privučemo što više ovakvih investitora te da Jahorina u budućnosti ide rame uz rame sa najuspješnijima jer joj svim prethodno realizovanim taj status i pripada. Prije par dana na jednom kongresu sam saznao da je moj tim na koji sam beskrajno ponosan tim koji je sagradio najviše žičara na svijetu“, izjavio je tada Ljevnaić.

Dodao je da veliku zahvalnost duguje prije svega Srđanu Đokoviću sa kojim je kako kaže zadovoljstvo sarađivati i realizovati vizije koje su prije svega usmjerene na budućnost i naslijeđe za naredne generacije.

Sa ovom dogovorenom promocijom, čini se da se poslovna saradnja širi.

Reklama

Akta.ba

Nastavite čitati

U trendu