INVESTICIJE
„Neoplanta“ zainteresovana za ulaganje na području Bijeljine
Premijer Republike Srpske Radovan Višković izjavio je da je proizvođač suhomesnatih proizvoda „Neoplanta“ zainteresovana je za ulaganje na području Bijeljine, zbog gasa, i da su njeni predstavnici već obišli neke lokacije, te se očekuje donošenje konkretne odluke.
„Već danas su se opredijelili da grade svoj kapacitet u Republici Srpskoj, ali treba još da odluče koji kapacitet, količina i broj radnika. Tako da vrlo skoro možemo očekivati proizvodnju suhomesnatih proizvoda iz tih kapaciteta u Republici Srpskoj“, naveo je Višković.
Premijer Srpske je naveo da je imao odvojene sastanke sa predstavnicima potencijalnih investitora „Neoplantom“ iz Novog Sada, „Naftnom industrijom Srbije“, kompanijom „Cepter“, hotelima „Helveti“ iz Ciriha, „Energoprojektom“, „Ekonomik grupom“ i američkom korporacijom „Pontiluks“, koja želi da investira baš u Srpsku.
Višković je rekao da NIS želi da širi prodajne i maloprodajne kapacitete u Republici Srpskoj, te da su u pregovorima sa „Optima grupom“ da u narednom periodu rade zajedno tržište BiH.
On je dodao da Vlada Republike Srpske ima akcije u „Krajina petrolu“ i da je moguće da se razgovara o eventualnoj prodaji tih akcija države, što će u NIS-u razmotriti.
Kada je riječ o „Cepteru“, Višković je naveo da su oni u fazi izgradnje hotela u Banjaluci, a već imaju jedan u Kozarskoj Dubici, te da je razgovarano o gradnji kapaciteta u Banji Gračanica, a raspitivali su se i za aerodrom Trebinje, jer tu žele da grade neke svoje kapacitete.
On je rekao da su vlasnici hotela „Helveti“ iz Ciriha ljudi iz Lopara i da već imaju svoje kapacitete na tom prostoru, ali da ljudi iz dijaspore koje oni zastupaju žele da sa Republikom Srpskom naprave još bolje konekcije i još veće investicije.
„Dijaspora traži da ima jednu adresu u našim institucijama da ne bi `šetali` od institucije do institucije. Mi to razumijemo i u narednom periodu ću sa saradnicima iz kabineta čak kreirati i zakonsko rješenje da se u kabinetu ili u Vladi napravi jedna kontakt tačka za saradnju sa dijasporom“, istakao je Višković i dodao da dijaspora, prije svega, želi da ulaže u svoja mjesta porijekla.
Kada je riječ o „Energoprojektu“, poznatoj prijeratnoj kompaniji koja se bavi projektovanjem niskogradnjom i visokogradnjom, Višković je naveo da je ta firma zainteresovana da se pojavi i kao izvođač radova na zajedničkim projektima Srpske i Srbije na Gornjoj Drini, Buk Bijela, Foča i Paunci.
„Pitali su da li bi mogli biti i izvođači na samoj brani. Republika Srpska nema ništa protiv da u fer tržišnoj utakmici `Energoprojekat` dobije taj posao. Rekao sam im da treba da obave razgovor i u Srbiji, što će i uraditi“, dodao je Višković.
On je napomenuo da je „Ekonomik grupa“ iz Beograda potpisala Memorandum sa načelnikom opštine Bratunac Srđanom Rankićem, budući da žele da izgrade novi proizvodni kapacitet u slobodnoj zoni u Bratuncu, kod mosta Bratoljub.
Višković je podsjetio da ova kompanija ima već pogone u Srebrenici i da zapošljava 80 ljudi, a da bi ovaj novi kapacitet zaposlio dodatnih 80 ljudi.
„Oni su zahvalni Vladi Republike Srpske za dosadašnju pažnju. Očekujem da će ovo preduzeće vrlo brzo krenuti u tu aktivnosti izgradnje novog kapaciteta“, dodao je Višković.
Kada je riječ o američkoj korporaciji za proizvodnju osvjetljenja „Pontiluks“, ona je, kaže Višković, zainteresovana da gradi novu fabriku i to baš u Republici Srpskoj, koja ima dobre veze sa ruskim tržištem, tako da svoje proizvode mogu da plasiraju i na rusko i na evropsko tržište.
Kako je pojasnio, radi se o proizvodnji rasvjete za velike kapacitete, kao što su rudnici, fabrike, osvjetljenja gradova, a sad je „hit“ osvjetljenje na bazi uštede električne energije.
„Zadovoljstvo mi je bilo što su na zapadnom Balkanu izabrali baš Republiku Srpsku za svoju investiciju. Zahvalio sam i rekao da će im institucije Srpske biti njihov servis i poželio da što prije dođe do njihove investicije“, naveo je Višković.
Prema njegovim riječima, kada bi svojom proizvodnjom samo pokrili rudnike Gacko, Ugljevik i neke u FBiH, oni bi isplatili svoju investiciju.
Višković se juče u Beogradu, na marginama skupa o investiranju u Republiku Srpsku, održanom u okviru manifestacije „Dani Srpske u Srbiji“, sastao sa predstavnicima sedam velikih kompanija.
On je ponovio da ima velika očekivanja od jučerašnjeg skupa, sastanaka i razgovora u Privrednoj komori Srbije u Beogradu, na kojem su predstavnici Republike Srpske predstavili investicione potencijale Srpske kompanijama i privrednicima u Srbiji.
Preuzeto: Glas Srpske
Projekat izgradnje Termobloka 7, kao najveće poslijeratne investicije u Bosni i Hercegovini, mogao bi se označiti već sada propalom investicijom.
Projekat je zvanično započet 2006. godine, a vrijednost je bila 722 miliona eura.
Tokom godina je bilo mnogo pregovaranja i dogovaranja sa austrijskim, njemačkim, švicarskim i japanskim kompanijama te izlazaka pojedinih kompanija iz projekta, a 2014. godine je ugovor potpisan s kineskim konzorcijem.
Značajna sredstva su ranije već utrošena, a s obzirom na to da ono što je započeto neće biti završeno, nadležni što prije moraju pronaći alternativu.
– Što se tiče Termobloka 7, definitivno je da se on neće graditi. Sad je pitanje hoćemo li ići u arbitražu ili ćemo postići neki sporazum s onima s kojima je bio potpisan ugovor oko toga – rekao je ove sedmice Nermin Nikšić, premijer FBiH (SDP), izvijestila je Federalna televizija.
Ispraćamo još jednu tešku godinu u koju su se slile posljedice globalnih kriza iz protekle tri, ali bez nagovještaja da bi u 2024. godini moglo biti bitno drugačije. Još početkom pandemije koronavirusa energenti i hrana pokazali su se kao ključni za svaku ekonomiju, a značaja snabdijevanja iz domaćih izvora svjesniji smo iz dana u dan.
„Generalno, energetika je oblast u kojoj su nam potrebne investicije, ali kroz obnovljive izvore energije. Prioritet su nam ulaganja u energiju i hranu. To su dvije grane koje svaka zemlja treba osigurati za svoje ljude. Znači, da imaju energije i da nisu gladni“, kaže Aziz Šunje, profesor Ekonomskog fakulteta UNSA-e.
Pravci razvoja
Mi smo mali i siromašan narod koji ne može investirati u visoke tehnologije, podsjeća Aleksa Milojević, ekonomski ekspert.
„Naša baza su prirodna bogatstva – prehrambena i drvna industrija te energetika. To su osnovni pravci našeg razvoja, a tek na tim osnovama moguće je kasnije očekivati više tehnološke nivoe „, pojašnjava Milojević.
Osnovni problem Bosne i Hercegovine je taj što nema vlastite izvore finansiranja, jer se vlasti zadužuju uglavnom za potrošnju, pa prihodi koje bismo mogli investirati odlaze u otplatu duga.
„Jedini izvor vlastite akumulacije je promjena načina raspolaganja prirodnim bogatstvima. Umjesto sadašnjih koncesija, koje su toliko niske i beznačajne, čak su mnogo niže od onih u afričkim zemljama, nekadašnjim kolonijama, ta prirodna bogatstva trebaju preći u ruke opština, a da renta za korištenje tih resursa, kao na Zapadu, dostiže čak i 90 posto neto dobiti. Tako bismo imali izvor za naše investicije. Ako ovako nastavimo da, koncesiono, praktično poklanjamo naša prirodna bogatstva, onda nam nema spasa“, ističe Milojević.
Ključna grana
Osim investicija u energetiku, u svim segmentima i svim vidovima proizvodnje energije, zatim transport, kao ključnu granu za plin i naftu, te proizvodnju hrane, Igor Gavran, ekonomski analitičar, prepoznaje još jednu stratešku granu bh. ekonomije s velikim mogućnostima.
„Ono što se, nažalost, čini izvjesnim jeste to da ne samo 2024. nego i narednih godina ulaganja u proizvodnju oružja, municije i vojne opreme imaju najbolju perspektivu“, smatra Gavran.
Očekivanja od države
Iz ugla države, profesor Šunje najznačajnijim smatra investiranje u poduzetničku infrastrukturu, kroz poticanje razvoja biznisa te poticanje poslovnog okruženja.
„Prva investicija je svakako obrazovanje. Zatim ulaganje u putnu i željezničku infrastrukturu, uz istovremeno realizaciju reformske agende, jer su nam potrebne reforme da uhvatimo priključak za EU“, ističe Šunje.
Nove tehnologije
Gavran dodaje da razvoj novih tehnologija, vještačke inteligencije i robotike, električnih vozila, infrastrukture i opreme, ima zagarantiranu ekspanziju, a atraktivnim smatra i investicije u nekretnine te eksploataciju litija, kobalta i drugih.
avaz.ba
Fabrika cementa Lukavac do kraja godine će da završi u rukama jednog od najbogatijih Mađara, Lorinca Meszarosa, kažu za Radio Slobodna Evropa (RSE) iz Meszaros grupe, koja okuplja firme ovog biznismena.
Njega prate kritike zbog bliskosti sa mađarskim premijerom Viktorom Orbanom.
Meszaros, koji je u Hrvatskoj vlasnik Nogometnog kluba Osijek i nekoliko luksuznih vila na Jadranu, ovom kupovinom prvi put ulazi na tržište Bosne i Hercegovine.
Magazin Forbes u svom profilu ovog biznismena navodi da je jedna od njegovih kompanija, Meszaros i Meszaros, veliki igrač u mađarskom građevinskom sektoru, zahvaljujući ugovorima koje dobija od državne vlasti.
Njegova Talentis grupa, koja je u sastavu Meszaros grupe, tokom ljeta je pokrenula proces kupovine jedne od najvećih bh. cementara od austrijske firme Asamer Baustoffe AG.
Austrijska firma je 2001., tokom privatizacije u BiH, kupila 51% vlasništva nad cementarom.
Potom je 2014. otkupila preostale dionice.
Savezno konkurencijsko vijeće Austrije je 7. novembra obaviješteno o prodaji 100% dionica Lukavac cementa, njegovih podružnica i 50% dionica u Rudniku krečnjaka Vijenac, kompaniji Talentis International Construction Investments Kft.
Fabrika cementa u Lukavcu je poznato, jedna od dvije velike cementare u BiH.
Počela je sa radom 1974. godine.
Kako navode na sajtu fabrike, godišnje može da proizvede 700.000 tona klinkera (materijala za izradu cementa) i više od 900.000 tona cementa.
Lukavačka fabrika i Tvornica cementa Kakanj na godišnjem nivou imaju prihode veće od 50 miliona eura.
Cementara u Kaknju je u vlasništvu njemačke multinacionalne kompanije Heidelberg Materials od 2000. godine.
U odgovoru za RSE iz Talentisa, rečeno je da su tokom ljeta potpisali pismo namjere da kupe Lukavac Cement.
Time su dobili „ekskluzivna prava za pregovaranje“.
Dodaju da će nastaviti sa svojim poslovnim aktivnostima na međunarodnom nivou.
„Kupovina Lukavac Cementa dalje će proširiti građevinski portfolio Meszaros Grupe, sa stabilnom kompanijom koja je izuzetno profitabilna u regiji, te će doprinijeti smanjenju nestašice sirovih materijala na domaćem tržištu“, navodi se u odgovoru.
Prema procjenama magazina Forbes, Lorinca Meszaros posjeduje bogatstvo vrijedno oko 1,6 milijardi dolara.
On je počeo tako što se bavio postavljanjem gasnih instalacija u gradiću Felchut, 25 kilometara zapadno od Budimpešte, mjestu gdje je odrastao današnji mađarski premijer Viktor Orban.
Nakon što je Orban po drugi put došao na mjesto premijera, 2010. godine, počeo je uspon Meszarosa.
Od 2011. do 2018. bio je i gradonačelnik ovog mjesta, uz podršku Orbanove stranke Fidesz.
Poznat je po citatu da su „Bog, sreća i Viktor Orban“ igrali ulogu u njegovom usponu.
seebiz.eu
Svakog dana u Sloveniju i Njemačku ode više od 35 radnika iz BiH
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
Nijemci će graditi najveću zgradu u Republici Srpskoj
-
NEKRETNINE1 mesec prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
PRIVREDA1 godina prijeSve je više solarnih naponskih elektrana u BiH – investitori se snalaze
-
BIZNIS12 meseci prijeRodoljub Drašković odustaje od investicija u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE7 meseci prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
TEHNOLOGIJA12 meseci prijeIzvoz IT sektora BiH premašio pola milijarde KM
-
NOVOSTI7 meseci prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
INVESTICIJE6 meseci prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
FINANSIJE5 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca